SRĐ

- 411 —

IZLOŽBE. Srpski pavilon »a izložbi u Liježu. — Prvi dan Uskrsa svečano je na liješkoj izložbi otvoren pavilon Kralevine Srbije u prisustvu najotmenijih zvanica. Plan i građn pavilona izvršio je arkitekt Denef. Zgrada je bila sva pokrivena crvenim crijepom, a s fasade je drže mramorni stubovi. Cjelokupan izgled zgrade eini vrlo prijatan utisak. Izloženi su predmeti rudarski polo-privredni, vina, kože, šumsko drveće, ćilimi, sve vrste duhana, a prodaje ga jedna djevojka obucena u narodno odijelo. Ima nekoliko lutaka u narodnom odijelu, starih adiđara, oružja i zbirka srpskih tkanina. Naročitu pažnu privlači portret Krala Petra od princese Farlagi. Pavijon čuvaju srpski vojnici. Jzloženi predmeti učinili su vrlo prijatan utisak na sve prisutne. RflZNO. Ima već četiri godine, kako se u Rusiji sprema reforma Julijanskog kalendara. To je pitarie proučavala do sada Akademija Nauka, a sad je ona svršiia posao i poslala je sav materijal Sinodu. Ima svakako dosta izgleda da će se stari kalendar izjednačiti sa novim. * * * Analfabeti u Parizu. — Poslednim popisom ustanovjeno je koliko ima analfabeta u Parizu. Iz toga popisa se vidi, kako je ta velika i oglašena kultura velikih naroda još uvijek na poršini. Eto u Parisu od 3600 rekruta ima još 118 potpunih analfabeta. Osim toga 110 rekruta znade samo čitati i pisati, ali su toliko kratki i plitki, da ne znadu ni koliko ja 2 puta 3. I tako od 1600 rakruta ostaje samo 802, đakle polovina, koji znađu koliko je potrebno i čitati i pisati. * * * Dužina lelegrafskih žica na cijeloj površini zemalskoj iznoši 8,100.000 kilometara, a k tomu dolazi još 12.000 kilometara što polazi pod morem. * * * Zraina lađa. — Amerikanci, braća Wriglit našli su leteći stroj, Zračnu lađu, te kako se čini, neće ga mnogo zapriječivati ni jaka oluja u brzi i u pravcu gibaria. Pri običnom, lakom vjetru brzina je lađe 55 km. u jedan sat, a pri dobru vjetru dostigla je brzinu od 80 km. Nakon mnogo pokusa mekanizam se dobro uzdržao. Vrijednost novoga stroja opće je priznata od stručriaka. * * 0/ Sto sto'.e ratovi. — Američki rat za slobodu izio je 10 milijarada dolara; Francuska je potrošila za riemačko-francuskog rata god. 1871. 7 milijarađa franaka osim 5 milijarada ratne oštete; u špariolsko-američkom ratu za otok Kubu, Špariolska je potrošila 700 milijuna franaka. U krimskom ratu 1854.-55. Engleska je potrošila 1*5 milijard franaka. Za uzdržavaiio vojske, velevlasti su potrošilo g-od. 1897. 5 milijarada franaka, i to Rusija najviše, preko jedne milijarde; Eng-leska 800 milijuna; Francuska 750 milijuna, Nemačka 660 milijuna, Ausrija 400 milijuna, a napokon Italija 300 milijuna.