SRĐ

652

СРЂ. — SRĐ.

Odvjetnik Dr. Benito Juarez bijaše potomak indijskih roditelja niskoga staleža. Ustrajnost, odlučnost, željezna volja pomogne mu da se od jednostavnoga pastira popeo do naj viših časti u državi. Tijekom već spomenutih građanskih ratova bi izvršena u Meksihu silesija svakovrsnih nasilja na stranim podanicima zemlje, a osobito Englezima, Španjolcima i Francezima — nasilja, koja se u svakoj periodi nutarnjih nereda i prevrata kušaju opravdati političkom nuždom. Zastupnici se spomenutih vlasti potužiše s ovih nasilja, ali Juarezova vlada, mješte da uvaži tužbe, da na koji god način dođe u susret traženoj zadovoljštini, izjavi ne samo da ne može dati nikakve zadovoljštine, već da za dvije godine ima obustaviti isplaćivanje dugova i zahtijevane naknade, jer da se nalazi u teškim novčanim neprilikama. Na to odgovoriše one tri vlasti osobitom notom. 17. jula J 861. bijaše Juarez potpisao dekret, kojim se obustavljaše isplaćivanje dugova i naknade Engleskoj, Spanjolskoj i Franceskoj, a već 31. oktobra iste godine ove tri vlasti ugovoriše u Londonu savez, da zajednički štite interese svojih podanika u Meksihu i da republiku prinude na izvršenje svojih obveza. Mjeseca januara god. 1862. osvane u Veracruz- u združeno brodovlje englesko, francesko i španjolsko, te odmah započeše zajedničku akciju protiv nove republike, a da prije ne navjestiše rat. Nego ovaj trojni savez ne imađaše dug opstanak. Zahtjevi Franceske bijahu tako pretjerani, da ostale dvije vlasti ne mogoše uz nju nikako pristati, i tako se dogodi, da je naj prije Engleska, koja odmah bijaše uvidjela da iz te akcije ne će ništa ili jako malo dobiti, istupila iz saveza, a nekoliko vremena kasnije učini i Spanjolska isti korak. Uslijed toga ostade jedina Franceska na bojnom polju, što joj bijaše i po volji, jer pitanje naknade bijaše stupilo od nekoliko vremena u novi stadij, te se prometnulo u akciju velike izvanjske politike. To se pokaza odmali iza odlaska englesko-španjolskoga brodovlja. Ma i da se Juarez bijaše u preliminarima od La Soleclad, 23. februara 1863., izjavio spravnim da zadovolji p r a v ed n i m zahtjevima Franceza, ovi ne obustaviše započetu vojnu, već je naj energičnije nastaviše, poduprti u tome od jake pomorske i kopnene vojske. Uz naj brutalnija i naj okrutnija