SRĐ

БИЉЕШКЕ.

Baranji, t. ј. 16.24B ; u. Krakosarenskoj ima ih 11.862, u Peštanskoj 10.703, Srbi su u većini samo u Toro ntal'skoj županiji ; u Bačbodroškoj županiji dolaze poslije Madžara a u Temišvarskoj ima ih manje neg'o Rumunja i Nijemaca a više nego Madžara. — Rugjo Bošković i graclitelj Talijanac Piermaritii. Mnogima je poznato glasovito pozorište Della Scala u Milanu kao i kraljevska palaca u Caserta blizu Napulja. Ali ne zna svak, da je Giuseppe Piermarini osnovao ovo pozorište i da je imao glavnu ulogu u gradnji napomenute palače, kao što je zgradio mnogo drugih lijepih zgrada. Ne zna također svak, da je bio naš Ruđo Bošković, koji je otkrio u njemu, kad je bio mladić, izvanređne sposobnosti. Pošto se slavila stota obljetnica njegove smrti 18. februara ove godine (on je dakle umro 18 dana poslije ukinuća đubrovacke republike) kazaćemo nešto o njemu. Pjermarini se rodio u Foligno, talijanskom gradu u Umbriji, od oca trgovca, koji je svog sina bio uputio u trg'ovinu. Ali njegov sin Giuseppe često bi ostavio očevu trgovinu, pak bi se zatvorio u sobu da prelistava velike knjižurine o mekanici i astronomiji. Njegov se graditeljski dar zarana ispolji te on pored oskudice sređstava i velikim naporom zgradi glob. Tada jednom pođe kroz Poligno naš Ruđo, upozna mladoga Pjermarini i pođe da vidi njegov glob. Ruđo se zadivi mladiću, reče mu da ga očekuje velika budućnost, progovori mu s ocem i nagovori ga da pošalje sina na nauke u Rim. Mladić pode u Rim, nakon malo ostavi učenje mekanike i astronomije i poče učiti arhitekturu u glasovitog' i naj učenijeg talijan. arhitekta Vanvitelli.

BILJEŠKE. 175

Kad svrši nauke Piermarini bio b se možda izgubio u kojem neznatnom gradiću ili selu, da se Vanvitelli nije njega sjetio nakon nekoljko godina, kad je gradio kraljevsku palaču u Caserta, te ga pozove da mu pomaže. Vanvitelli dade smrtni udarac baroknom stilu, i bješe prionuo uz stari klasični stil, kojemu bješe vjeran i Piermarini. Kraljevska palača dugaje na južnoj strani 253 m, visoka 41 m. ima 240 prozora po 37 prozora na svakom podu na čelu. Njegovu poljanu opkoljuju dvije zgrade za kasarne u eliptičkom obliku ; one su duge 260 m. široke 21 m. a visoke 8 1 ,'.) m. Ove dvije zgrade nose dvije krasne tarase. Palača ima troje dveri, srednje uvadaju u veličanstven osmokutni vestibuo sa 64 stupa od sicilskog mramora Odovle se vide četii-i dvorišta, a svako je dugo 70 m. a široko 53 m. Na desno su časne stube iii basamaci, kojih ima 116 a svaki je od jednog komada mramora. Ima dvorska kapela bogata mramorjem i zlatom a urešena je sa 16 stupova. Dvorsko pozorište ima 12 korintskih stupova, što su đržali da su od afričkog' mramora izvađeni iz Serapidina lirama u Puteoli, ali su iz Sirakuze. Tu je svirao i gudio Paisiello, tu su se predstavljale Metastasijeve melodrame. Pozorište osim kraljevske lože ima ih još drugih četrdeset. Pozornica inože se otvoriti i može se iza nje predstavljati na široku otvorenu polju. Kraljevske su odaje veličanstvene, urešene slikama, basrelievima, drugim kiparijama i dragocjenim mramorjem; prva dvornica koju zove đegli Alabardieri duga je 24 m. Dvorski je sad veličanstven, uređen kao onaj u Verseillesu, sa stoljetnim drvećem, kipovima, vodoskocima, vo-