Topola

208

tiixa) dobivaju s kao znak viSébroja, ako za njimi ne sliedi brojnik. Mille (1000) neprima nikada s. Le mille (milja) postao je samostavnik i prima visebroj : les, milles , milje. U datumu se nepiše: mille (1000) nego mil, ako za ovim jos koj broj sliedi i ako pred njim nestoji yeé kpji broj. „Godine“ franeezki obièno en. kod navadjanja izpod sto l’an. Godine 1878. En mil huit cent soixante-dix-huit. Go cline 50. pos. Is. L'an cinquante après Jésus-Christ. Adjectifs numéraux ordinaux. Eedni brojniei. Le premier ( prë-niî-e ) prvi le dixième (di-xi-em) deseti la première (prë-niï-ar) prva le onzième (cm-zi-em) jedale second (s’gon) drugi naesti (le deuxième (dô-zi-em) drugi)| le douzième (du-zi-em) dvanaee troisième (troâ-zî-ém) treéi itd. le quatrième ( Jcà-trï-em ) četvrti^ 6 vingtième ( vdn-tï-em ) dvade-7 ~. 7< r> . seti le cinquième (sein -ki-em) peti 7 .-v , „ % v le vingt et unième (vàn-te-ü--le sixième (si-zi-em) sesti f v , ... ~. ' ni,- cm) dvadeset i prvi le septième (sa-ti-em) sedmi , . .. , 7 —s. levrnqt-deuzieme (vant-do-si-emle huitième (ü-i-ti-em ) osmi -, , , . -, v ' dvadeset i drugi le neuvième (nô-vï-em) deveti 30 le trentième, 40 le quarantième, 80. le quatre-vingtième, SI. le quatre-vingt-unième, 100. le centième, 1000. le millième. Eedni se brojniei izvode od glavnih. Dooima li se glavni brojnik suglasnikom, tada mu se pridaje ème; deux dva, le deuxième drugi, doéima li se muklim e. to ovaj odpada, te se dodaje ième : douze dvanaest, le douzième dvanaesti. Cinq ima- le cenquième, neuf, le neuvième. Pred onze se le ne apoLe premier janvier prvoga sieenja. le deux janvier drugoga sieénja. le trois ■janvier treéega sieénja. Louis deux (riedje second) Ljudevit drugi. Louis trois Ljudevit treéi. Za oznaéivanje reda vladara i datuma rabe se u froncez-1 om glavni brojniei, a ne redni kao u nas; Lierre Krešimir quatre. Louis quatorze; le cinq décembre. Mjesto un prvi, uzima se ipak premier, kao i mjesto drugi deux uzima se second kod oznaèivanja vladara.