Topola

119

prvih učitelja, i međa onima, što ih moli s Ponokratom. Tamo (str. 89.) se sastoji moljenje u govorenju nerazumIjenih fraza bez duha i bez misli. Velikim brojem molitava i dugačkim vremenom, što ga upotrebljava, dok ih izgovori, religijsko čuvstvo uzgajanikovo potpuno otupi. Ovdje (str. 93.) vidimo naravsku i razumnu molitvu, štono izvire iz srca mladiću, kojega u njegovim naucima valjano vode i koji stupa ..stazom ćudorednosti. Kao što Rabelais u obuci traži zornost, kao i to, da uzgajanik sam razmišlja, tako ni molitve, što ih uči svoga učenika, nijesu puke nerazumljene riječi, već pravi izraz njegovih najdubljih čuvstava. i) (Str. 90. Rabelais navodi po imenu 214 igara, od kojih se za veliku većinu više ne zna u Francuskoj, Igre bijahu, a još su i danas, izvrsno sredstvo za dječiju zabavu. Ko prispodobimo igre, kojima se Gargantua zabavlja, dok je pod upravom Thubala Holoferna i Jobelina Bridea s onim igrama, što ih igra pod upravom svog trećega uzgajatelja: Prve su beskorisne, te nijesu uzgajaniku ni od kakove pomoći, a posljednje imadu stalnu svrhu i korist, pa treba da zabavljaju uzgajanika, da mu dadu ugodna posla, a ujedno mu promiču razumijevanje za stanovite učevne grane. K tomu se u tim igrama vježba spretnost, ruke, jer Gargantua sam pravi svoje igračke. j ) (Str. 90.) Zahtjevi, što ih Rabelais postavlja u ovoj'uzgojnoj i naučnoj osnovi, opširniji su i potpuniji, nego i u kojega humanista i školnika od petnaestoga do sedamnaestoga stoljeća. Ti se zahtjevi sudaraju na čudan način sa zahtjevima kasnijih pedagoga i reformatora na polju školstva. Dapače, što se tiče harmonijskog obrazivanja duha i tijela, njegove su misli možda još bolje od misli mnogih pedagoga znamenita glasa, koji su poslije njega živjeli. Teško je dokazati, da su Rahelaisove pedagoške ideje neposredno utjecale na obuku mladeži njegova vremena. Ali zna se, da su njegov satirički roman najmoćniji, najučeniji i najbolji ljudi s pohvalom primili i vanredno