Topola

144

vježba: no ne valja ići ni u drugu skrajnost. . . . Neka ti uzgajanik otvrdne za znoj i studen, za vjetar i sunce i za pogibli, koje mu je prezirati“. Locke isto tako preporučuje za svoga uzgajanika priprost način života, otvrdnuće i u opće njegovanje tijela u savezu s njegovanjem duha. Njegove su „Misli“ u tom pogledu u velike djelovale. Knjiga mu se počinje s izrekom ; „Zdrav duh u zdravu tijelu to je kratak, ali potpun opis sretna stanja na ovom svijetu. (Ju vénal, Sat. 10., 356. Orandum est, ut sit mens sana in corpore sano.) Onaj, koji imade te dvije blagodati, imade malo što da više želi, a onomu, komu jedne od njih ponestane, slabo če što drugo pomoći“. (§. 31.): ..Ako se živo brineš, da tijelo uzdržiš jako i krepko, da bude vrsno pokoravati se duhu i vršili njegove naloge, najbliža je i najglavnija zadaća, da duh dovedeš na pravi put, kako bi u svjerna prilikama bio sklon, da samo ono dopušta, što se slaže s dostojanstvom razumna stvora“. (Str. 33.): „Kao što se jakost tijela sastoji poglavito u tom, da bude vrsno podnašati trud, takova je i jakost duha“. Glede tjelesnoga uzgoja upućujemo čitaoca na prvih 30 paragrafa, te §. 96 —201 njegove knjige. Propise, što ih tuj Locke daje, zove Rousseau „zrelima i pametnima“ („Emil“ I. sv., str. 160.) : Locke je svoje djelo napisao za uzgoj mladih ljudi iz viših staleža, pa s toga tjelesnim vježbama nije samo ta svrha, da jačaju tijelo, već da se njim dostane dobra ponašanja i društvene uglađenosti. Rousseau („Emil“ sv. L, str. 156.): „Svi oni, koji su razmišljavali o načinu življenja starih, pripisuju gimnastičkim vježbama onu tjelesnu i duševnu jakost, kojom se tako znatno razlikuju od novovjekih ljudi. Način, kojim Montaigne to mnijenje potvrđuje, dokazuje, da je bio o njemu potpuno uvjeren. On se vraća na nj bez prestanka i na hiljadu načina. Govoreći o uzgoju djeteta, veli da moramo djetetu tvrditi mišice, hoćemo li, da mu ojačamo dušu; priučavajući ga na rad, priučavamo ga na boli; valja ga sklonuti na neugodnosti tjelesnih vježba, da uzmože podnijeti neugodnosti iščašenja, kolike i sviju drugih boli. Mudri Locke, dobri Rollin, učeni Fleury, pe-