Topola
97
kopanovu, koja se može dostojno isporediti s najsmjelijim djelima junaštva u svjetskoj povjesnici. S te pobjede izađe Krsto na glas kano prvi Hrvatski junak i otac domovine, a i sam kralj Ljudevit dao mu je naslov »branitelj kraljevstva Hrvatskoga«. Uza sva ta junaštva rasla je svakim danom sve veća pogibao za cijelu kraljevinu, a pomoći ne bijaše ni od kuda. Jedni zdvojni predlagaHu, da se sklopi nagodba s Turcima, drugi opet bijaHu za savez s Mlečanima, a većina napokon s Krstom Branköpandm uzdaše se u pomoć Hapsburgovaca. K tomu su u taj čas' već stiziili glasovi, da Sulejman na čelu ogromne vojske kreće iz Carigrada prama Ugarskoj, gdje je trajao očiti rat između dvorske stranke pod Stjepanom Batorom i nezadovoljnoga plemstva pod Ivanom Zapoljem, vojvodom sedmogradskim. Obje stranke bijaHu neprestano pod oružjem. Kada bi nadvladao Zapolja, postao bi palatinom savjetnik njegov Stjepan Verbeci, kada bi pak nadjačala dvorska stranka, postao bi palatinom Batori. Kralj bijaše bez novaca, država na rasulu, a Sulejman se već približavao Biograd u. U tom zdvojnom položaju krene kralj sam glavom u boj pozivljući na sve strane kršćanske vladare u pomoć. Kršćanska vojska, koja se je oko kralja pribrala bila, brojila je do 20.00.0 ljudi (3000 Hrvata) a imala je 80 topova. Dok se je vijećalo u kraljevu taboru, tko da bude vrhovni zapovjednik vojsci, dotle je sultan Sulejman, prešavši Savu kod Biograda, zašao u Srijem, srušio tamo mnogo mjesta, kod Osijeka podigao preko Drave most i bacio u Ugarsku 200.000 IjiidLi 300 topova. Premda je Krsto Prankopan poručivao kralju, da se dotle ne upusti u boj, dok on ne dođe sa svojim četama, a isto javljao je i Ivan Zapolja, ne Htjedoše savjetnici kraljevi (osim kancelara Stjepana Brodarića) 1 ) o tom ništa čuti. I tako dođe 29. kolovoza Uj26 JL _dcLOSudnoga boja kod Mu H a ča. Kršćanska vojska bude ametom potučena. Uz mnoge velikaše osta na bojnom polju sedam biskupa, a sam kralj Ljudevit zaglavi na bijegu u nekoj močvari. Sulejman krene s vojskom uz Dunav, te uniđe u Budim, odakle odnese obilan plijen, naročito glasovitu knjižnicu klati je Korvina.
r ) Iv a n Kukul j e v i ć-S akcin s k i: Glasoviti Hrvati prošlih vjekova. (Matica Hrvatska g. 1886.).
T>r. Hoić: Povjesnica hrvatska. 111. izdanje.