Topola

124

Evropu. U prvoj polovici 16. stoljeća nema ni spomena o protestantstvu u Hrvatskoj. Istom u drugoj polovici toga stoljeća pokušaše sinovi našega naroda, da presade novu vjeru iz Njemačke u Hrvatsku. Štajerski barun Ivan Hngnad, nekada vojvoda kraljevske vojske u Hrvatskoj, ode pod starije dane svoga života u Virtemberšku, gdje u gradovima Hrahu i Tibingenu zasnova štampariju s latinskim, glagolskim i ćirilskim slovima, da bi za Slovence i Hrvate štampao svete knjige po novomu nauku vjere. Hz njega prista početnik slovenske književnosti Primus T r u b a r. Predobivši na svoju ruku carevića i kraljevića Mak-' similijana kao i neke knezove i gradove njemačke, nadabu se raširiti novu nauku u Hrvatsku, a odavle pače i među Turke, »pošto se hrvatskim jezikom govori ća do Carigrada«. Hngnad je neumorno na toj osnovi radio, te je za kratko vrijeme došlo· među Hrvate i Slovence na tisuće novih knjiga. S njegovom u tom smrću zape cijelo poduzeće, jer je između glavnih radnika Stjepana Istrana i Antuna Dalmatina došlo do razdora. Ipak su neki odličnici između Hrvata počeli prijati novomu nauku kao ban Petar Erdedi, a još više Juraj Zrinjski, gospodar Međumurja. Taj je naime g. 1570. zasnovao u Nedelištu tiskaru, u kojoj je Mihajlo Bušić, župnik biskupije zagrebačke, štampao dvije novovjerske knjige. Poslije se je tiskara iz Nedelišta preselila u Varaždin. Premda se je na taj način mnogo činilo u Hrvatskoj za novu vjeru, pak su i vojnici dolazili u krajiške gradove zadojeni novom naukom, ipak se nije niti Luterova niti Kalvinova vjera stalno udomila u našoj kraljevini. Između mnogih naime uzroka, s kojih se je Luterov nauk tako brzo raširio, bio je i taj, što je Luter mjesto latinskoga uveo u bogoslužje narodni jezik. Hrvate pak nije moglo to ponukati, da prigrle novu vjeru, jer se je u ono doba u stolnoj crkvi zagrebačkoj pjevala služba božja i hrvatski, a i po svoj zemlji bilo je glagoljaša, koji su slavili Bogu narodnim jezikom. S toga odbijahu hrvatski staleži novu vjeru najodlučnije sa zemljišta svoga. Oni pače pozvaše red Isusovaca u svoj glavni grad Zagreb, a protestante neka tjeraju biskup i ban iz cijeloga kraljevstva. Kada su jDOslije Madžari, između kojih su mnogi primili novi nauk, nagovarali i Hrvate, da dadu protestantima slobodu vjere, prosvjedova proti tomu