Topola

36

tolike slobode za trgovinu u opsegu istočnoga carstva, da se ona može smatrati osnovom slobode i buduće veličine Venecije, a strašnim kamenom smutnje za Latine i Hrvate, ter pravim uzrokom raspadanju hrvatske vlasti na jadranskom moru. K tomu je car istočni, razvrgnuvši posve savez sa Hrvatima, darovao duždu mletačkomu sva svoja starodavna prava na Dalmaciju (995.) Venecija, koja je sve doslije plaćala hrvatskomu kralju danak za plovidbu po hrvatskome moru, poče sada buniti gradove dalmatinske protiv Hrvatske. Poslije dulje vremena uspje na toliko, da su ti gradovi sami pozvali dužda mletačkoga, neka im bude u ime carstva glavom. Sada ujedno otkaza Venecija plaćati danak kralju hrvatskomu (998.) U velikom slavlju s jakom mornaricom obiđe na to dužd Petar H. Orseolo dalmatinske gradove i otoke tim laglje, što se je združio s Venecijom protiv Držislava i brat kraljev Svetoslav (Surinja), koji je pače dao svoga sina Stjepana duždu za taoca. Za uzdarje dade dužd mladomu Stjepanu svoju kćer jedinicu H i c e 1 u za ženu. Venecija je slavila i u potonjim vijekovima na Spasov dan polazak duždev u Dalmaciju, bacajući s bucentora-lađe prsten u more, za znak, da se je toga dana Venecija zaručila s jadranskim morem. Dužd mletački nosi od toga vremena naslov »dux Dalmatiae«. Godina 998. vrlo je nesretna po kraljevinu Hrvatsku. Te godine naime započe Venecija gospodovati na jadranskom moru. Hrvatska je kraljevina prvi put otisnuta od mora, od središta-drevne prosvjete, od doticaja s velikim svijetom. K tome je neposredno susjedstvo Mlečana davalo povoda mnogim sukobima, a poslije,, kad su se dalmatinski otoci i gradovi ustalili u rukama Mlečana, bijahu oni ognjište za odnarođivanje hrvatskih porodica, koje bi se u njima nastanile. Nevjera bratova svezala je kralju Držislavu ruke na jadranskome moru. Za dvije godine u tom još prije smrti Držislavove pokoriše se opet neki dalmatinski gradovi Hrvatskoj. Prije nego što je mogao pokoriti sve gradove umre Držislav i naslijedi ga Svetoslav (1000. —1009.), o kojem nemamo drugoga spomena, nego da je vladao tih godina. Njega naslijedi Krešimir 11. (1009. —1035.), uz koga se spominje da vlada i njegov brat Go j s 1a v. Krešimir je prije svega gledao, da ob-