Topola

48

teni državni i crkveni poslovi, bijaše na tim saborima uz biskupe i svećenstvo također kralj sa svjetskim dostojanstvenicima. Najviši veliki narodni sabori bijabu na otvorenom polja »i legoše vojske i naredise straže.« Na takovim se saborima radilo o ratu i o miru, o raspravama plemenskim, o međama, banovinama, i t. d. Dostojanstvenici i oblasti izvan kraljeva dvora bijabu ponajprije bani, prije kraljevstva gospodari cijeloga naroda, a za kraljevstva velike vojvode. Kralj izdaje svoje zapovijedi zajedno s banom, u kojega se banovini nalazi »skraljevskomvlašćuzajednosmojimbano m«. Dapače na čelu kraljeve zapovijedi bilježi kralj ime svoga bana, kano kakva suvladara. Bani jamče svojim imenom i silom svojom, da će se kraljeva zapovijed u njihovoj banovini poštivati i ovršiti. Pod banovima bijabu župani, prastari glavari i dostojanstvenici naroda hrvatskoga. Za kraljevstva postadoše oni upravni organi kraljeva i banova. Zamjenici su im podžupani, za kojima idu stotnici ili satnici »ki satnici biše nad stotinu ljudi«. Osim svećenstva, koje se je brojilo u prvi stalež, bilo je u Hrvata više staleža. Prvi je stalež plemstvo, koje se opet dijeli na više redova. Amo ide ponajprije visoko plemstvo ili gospoda velikaši i baruni kraljevstva. Iznad svib članova visokoga plemstva bilo je nekoliko plemenitih dinastija (Kačići, Svačići, Šubići i t. d.), koje su davale zemlji iz svoga roda banove. K tomu su mnogi rodovi između njih imali »nasljedne županije«. Poslije tih slijede »comites regis« (knezovi, a poslije grofovi zvani), koji su bili na dvoru uz kralja. Napokon je bilo mnogo velikih posjednika (»vlastela«). Članovi visokoga plemstva zvabu se svijetla gospoda kraljevstva hrvatskoga. Ispod visokoga plemstva je malo plemstvo, t. j. viteški i plemeniti ljudi (milites et nobiles) , koji su sačinjavali vojenu snagu kraljevstva. Da je Hrvatska imala puno plemenitih t. j. slobodnih ljudi, da je u njoj evala davna slovjenska sloboda, vidi se po ogromnoj vojsci, koja je pratila u boj kralja. Napokon su oko sela i gradova uz crkve i samostane, uz kraljevske i velikaške dvorove bili »coloni« i »servi«, poluslo-