Topola

86

zantskomu carstvu i cijelomu zapadu. Urkana sultana naslijedi godine 1362. sin njegov Murat L, osnovatelj osmanlijskoga carstva u Evropi s prijestolnicom u Dnnopolju (Odrin). Od toga časa započe borba južnib Slovjena s Osmanlijama, herojski vijek, koji se je tek nedavno donekle dovršio. Već odlučni i hrabri Murat zače taj boj. Prvi bijahu na udaru Bugari i Srbi, ali ti padoše i to Srbi na Kosovu (1389.), gdje je i Murat zaglavio, a Bugari malo poslije za sultana BajazitapadomTrnova (1393.). Od toga su časa prvi na udaru Hrvati i Ugri. TJgarskohrvatski kralj Sigismund kušao je odvratiti pogibao osmanlijsku u prvi mah, ali ljuti poraz vojske njegove kod Kikopolja (1396.) uništi namjeru njegovu. I tako pobjedonosni sultan Bajazit, pošto mu je put preko Drine i Dunava otvoren bio, prvi provali u Hrvatsku i poplijeni zemlju između Dunava, Drave i Save kao i Bosnu. Da se nije pojavio u Aziji Timurlenk, koji je srušio Bajazita, i da nije bilo između Bajazitovih sinova borbe, koja je potrajala sve do god. 1413., kad je nastupio vladu Muhamed L, Turci bi bili iza boja nikopoljskoga dalje na zapad uspijevali. Tako je započela jača borba tek s Muhamedom I. i sinom mu Mu rat om U. (1421.· —1451.). Protiv tih strašnih neprijatelja kršćanstva ustaju sada svi narodi od crnoga do jadranskoga mora. Svaki od njih skuplja se oko svoje zastave, a nad svim zastavama vije se krst časni, na koji svi gledahu, i oko kojega se zastave sviju naroda u jedan vijenac savijahu. To je vrijeme, u kojem kršćanski narodi na vratima srednje Evrope brane sebe i kršćanstvo od turske sile. Kaša narodna pjesma slavi junake Albance, Eumunje, Madžare i Grke jednako kao i junake Hrvate. Ona nam time pokazuje, da je povjesnica hrvatska nekoliko decenija slivena s povjesnicom svih tih naroda, da su Hrvati svagdje, gdje je god boja s Turcima za sveti krst, te u rijeke krvi kršćanske teku redovito puni i obilati potoci krvi hrvatske. Ta junačka i veličajna borba naroda hrvatskoga s Osmanlijama ima do godine 1593. više karakter defenzive (obrane), a slavnom pobjedom sisačkom te godine pa sve do konca toga vijeka (1699.) prelazi u ofenzivu (navalu). Albrecht Austrijski (1438.—1439.) naslijedio na prijestolju svoga tasta Sigismunda. Njega su staleži za to podigli