Topola

još alem novce kao primljene u prijam übilježiti, upisati komu novce u dobitak; ovako i sponsionem acceptam facere, dati namiru, za. h) tp. alqd alcui receptum referre, imati komu na čem zahvaliti; omnem tranquillitatem et quietem senectutis acceptam refert clementiae tuae; omnia mala uni accepta referemus Antonio. accerso, gl. arcesso. accessio, onis, f. [accedo] 1) pr i stupanj e, p rllazenj e, quid tibi ad hasce accessio est aedes? što pristupaš ovoj kući? Plaut.; ad corpora; suis accessionibus consequebatur, ut etc., tim, da im je pristup (audienciju) dozvoljavao. j accessio morbi, nastup bolesti. 2. dodatak, prirast, paucorum annorum; fortunae et dignitatis; pecuniae' accesio crescendi quae fit crescendo; non accessione neque crescendo; quanta in singulos reges rerum bonarum et utilium flat accessio; magnam etiam hostes accessionem sibi fecissent, si etc.; :J---magnas accessiones fecerint (napredovali) in hostium oppugnandis; f magnus odii accessiones facere; meton., ono što se čemu dodaje, dodatak, accessionem adjunxit aedibus, pr inovak; in omnibus meis epistolis legitima quaedam est accessio commendationis tuae; Syphax rex tunc quoque accessio Punici belli fuerat, sicut Gentius Macedonici, nametak, privjesak, Sifaks bo nije bio glavni neprijatelj u, tom ratu; kao filoz. t. t. određujući dodatak. Ovako osob. kod financije oni pokloni, koji su se osim dužne daće kao namet doplnćvvali, pr i rez, doplatak, in vendendis decumis mimorum faciebat accessiones ad singulas decumas. accessus, us m. [accedo] 1) pri st up, dolazak, accessus ad urbem nocturnus; o zvjezdama, prikučivanj e, domak, solis accessus discessusque; lunae, stellarum; o moru, plima aestuum marinorum accessus et recessus lunae motu gubernantur; o vjetru * ventorum; o pristupu k Ijudma, * pristup, pohod, * dare, negare, prohibere accessum olakšati. 2) mjesto, kojim se kamo ulazi, ulaz, p r i stan, * omnem accessum lustrare; -}• ad insulam. 3) pristup k čemu, da se tim okoristi, kao nagon, bestiis natura dedit accessum ad res salutares, a pestiferis recessum. h accido, eidi, 3. [ad i cado] 1) kamo ili na što padati, dopadati, pripadati, ad terram, Plaut.; * in humum; * in mensas; o strijelama, ut tela missa a Gallis gravius acciderent; tela ab omni parte accidebant ; non frustra; ovako napose a) moleći pred koga pasti, ad lacjs genua, Ter. ; ad pedes omnium; genibus alejs, -j---alcui ad genua, kleknuti pred koga ; na koljena; klečeći moliti koga; (pretkl.) quo accidam? b)

do pir at i, do p rij et i do osjećala, ad aures ; auribus (Liv.); aures (Plaut.), do ušiju; ad oculos animumque; accidet vox ad hostes: -j-ne majoris multitudinis species accidere hostibus posset, udarati u oči ; apsol. d opirati, ili do ušiju dopirali, concitatior accidens clamor ab increscente certamine; unde terribilis accidebat sonus; fama accidit classem adventare. Nasuprot istuc verbum vere in te accidit, tebe se tiče, wx te smjera. Io tom, koji iznenada kamo bane, popne se komu na vrat, de improviso; quo improvisius gravior accideret, Sali. 2) prenes. a) sluciti se, događati se, dogoditi se, desiti se, zbiti se, (sr. contingo, evenio) res accidit; negotia, si qua acciderint; calamitas; periculum; mihi omnia, quae homini accidere possunt, accidebant; nihil mali accidisse Scipioni puto, mihi accidit, si quid gravius ei a Caesare accidisset, bude li ga Cezar strože kaznio : quod accidit nulli, što se nikomu nije dogodilo; facultas ei accidit, nuđa, pruža rnu se prilika; nescio an tibi gratius opportuniusque acciderit; hoc sibi satis opportune accidisse; minime mihi miranda et maxime jucunda acciderunt; si quid alcui accidat (acciderit, accideret, accidisset) s dodatkom adversi ili bez njega, ako ga što zadesi; ako bi mu što naspjelo; zadesi li ga zlo; nađe li ga zla (loša) sreća. Cesto dolazi nelično accidit dogodi se, zgađa se, zbiva se, itd. sa ut i quod: plerisque accidit, ut praesidio literarum diligentiam in perdiscendo ac memoriam remittant; priusquam classis ex portu Piraeeo exiit, accidit, ut una nocte omnes Hermae dejicerentur; accidit perincommode, quod eum nusquam vidisti; opportune acciderat, quod Allobrogum legati de suis rebus Roman venerant (s. accedit ut i quod); rijetko s inf. (Cio. fam. 6, 11, 1.), sa ne (Cio. de dio. 2, 8. 21.). b) svršiti se, za rukom poći, izaći, puknuti kuda, bene, Plaut.; verebar, quorsum id casurum esset; si secus ili aliter acciderit; contra opinionem; pejus victoribus Sequanis, quam Aequis victis accidisse. 2. accido, idi, Isum, 3. [ad i caedo] 1) nasjeći, zasjeći; posjeći; accidunt arbores tantum; * ornus ferro accisa; j- crines, bstrići, podstrići kosu; * dapes potrošiti. 2) tp. slomit i, oslabiti, u malit i, proelio uno Vestinorum res; Latinorum etsi pariter res accisae sitit; često partio, accisus slomljen , oslabljen, uništen, res, poremećeno stanje; copia; robur juventitus; * opes; -j- reliquiae hostium. accingo, (a d c.) cinxi, cinctum, 3. 1) pri p asivati, p ripa sati, opasivati . opasat i, * laterique accinxerat ensem; gladiis accincti. Liv.; obično u pas. * loricam induitur fidoque

aceerso —accingo