Topola

moriti s e, vitandi caloris causa Lanuvii tres horas acquieveram; ne victorem quidem te acquiescere passus est; a lassitudine. Odatle a) f s dodanim somno ili bez toga =4 spavati, počivati : b) eufemist. o vječnom počinku smrtnom, u snu ti, preminuli, umrijeti vir anno acquievit sexagesimo, Nep. ; morte acquiescere. Tao.: u prilici o beživotnim stvarma, smiriti se, kao o državi: erat summum otium forense, sed senescentis magis civitatis, quam acquiescentis; ut fessa tam diutino bello acquiesceret civitas; o imutku, koji se ne smanjuje: rem familiarem saltem acquiescere eo tempore; -j- dolor. 2) o duševnom miru, a) smirit i se, miriti se, tješiti se Čim, habemus aliud nihil, in quo acquiescamus; ut in ejus bonis acquiescam; f alqa re, i s dat.; apsol. h) zadovoljiti se, radovati se, naslađivati se: senes in adolescentium caritate acquieseftnus; qui in nostris libris acquiescunt; qui maxime P. Clodii morte acquierunt. g) (rijetko) = slagati se s kim, alcui. Oie. acquiro, quisivi, qulsitum, 3. [ad i quaero] 1) pribaviti; priraditi, steći: alqd ad vitae fructum; nihil neque ad honorem neque ad gloriam; omnem sibi reliquae vitae dignitatem ex etc.; uti veteres amicos muneribus expleant, deinde novos acquirant; * fama vires acquirit eundo; ad fidem, svoj kredit povisiti. 2) * f uopće steći, prib aviti, pri skrbiti, šibi 'famam; summum decus, pecuniam; praedam; opes; favorem largitione; vires bello; triumphos de populis; hostes inimicis suis. Aerae, arum. f. ['Axoca\ Akra, kao u nas „ VIsoko“, visolco stojeći grad na Siciliji blizu Sirakuze, Liv. Acraepliia, ae, f. Akrefija, grad u Beotiji, Liv. Acraeus, adj. \axQtdos] ~visoki“, na visinama štovan, samo kao pridjev bogovima, Juppiter, Acraeas, Juno Acraea, Liv. Acragas, antis, m. [AxQuyuq\, Akragant, brdo na Siciliji s gradom istoga imena, u prozi Agxigentum, sada Girgenti, Verg. On. acratflpiiorum, i, n. [dzpcroipo'por] vrč za suho vino. acredula, ae, /. nekaka životinja kao prijevod grčke riječi ololvymv, kojoj se također ne zna značenje, već jedni miste, da je veliki slavuj, pače žaba gatalioa ili ćuk. Aeriae, arum, f. Akrija, grad u Lakoniji, Liv. acriculus, adj. [demim. od acer] malo oštar, osorljiv, čkakljiv, ille acriculus, ona naletioa, napržioa, jedn. Oic. Tuso. 3, 17, 38. Acrillae, arum, f. Akrila, gradjna Siciliji, Liv. acrimonia, ae, f. [acer], oštrina, Ijutina, strogost, klas. samo lp. o značaju : convenit igitur in vultu pudorem et acrimoniam esse;

si Glabrionis patris vim et acrimoniam ceperis ad resistendum hominibus audacissimis. Acrisius, ii, m. \jAxoicnog\ Akrizij e, kralj u Argu, sin Abasov, otac Danajin, Verg., Ov., Hor.; odt. Acrisione, es,/. [' Axounojvri] kći Akrizijeva Danaja, Verg.; Acrisioneus, adj. \'Axqimwvnog\ Akrizijev , arces = Argos, Ov.; quam dicitur urbem (Ardeam) Acrisioneis Danae fundasse, colonis Ov. Acrislonifides, ae, m. YAxQiaim’L(lSr)e\ Akrizij ević, potomak Akrizijev, n. p. Perzej kao sin Danajin i unuk Akrizijev, Ov. acriter, adv. s komp. acrius i sup. acerrime, [acer], oštro, žestoko, ljuto, živo. 1) o onom, što veoma osjetno djeluje na sjetila; caedunt acerrime virgis ; * acrius elatrare alqd; -]- pronuntiare, gromko. 2) o krepoini a) vida acriter intueri alqd. b) razuma, pameti i suda; bistro, oštro: acrius videre vitia; adolescens non acriter intellegens; acerrime contemplare alqd; acriter animum intendere; -}- acrius cavere. o) volje i strasti u dobru sm.: revno, vatreno, ognjevito, smiono, krepko, a i u zlu sm. ljuto, žestoko, silno, strogo, acriter et diu repugnare; acerrime repugnare, pugnare; pugnam inire; acerrime rem gerere; contendere contra alqm; acrius instare; acrius incedere in Romanos; se morti offerre; acerrime occupatus; exercere victoriam in alqm; -J- ulcisci injurias; acerrime vituperare; f increpare alqm; tanto acrius urgere, Hor. acroama, atis, n. [dxnoccga] »čuveno«, zabava i naslada za uho glazbom i pjevemjem, čitanjem i pripovijedanjem, šalom itd.; ali u Rimljana samo meton. o onom, koji je ovaku zabavu pružao, zabavljaČ, pričalo, pripovijedalo, čitač, ali i pogrdno lakrdijaš, šaljiv čina: nemo in convivio aliud acroama audivit, quam anagnosten, Nep.; ipse ille maxime ludius non solum spectator, sed actor et acroama, Cio. acroasis, is,/, [dxoduaig] sluSanje, odt. javno predavanje o čem, literae sic scriptae, ut eas vel in acroasi audeam legere. Acroceraunia, orum, n. [rn 'AxnoxtQavvm]. Akrokeraunija, cijelo brdo duž epirske obale, sada Kimara, Hor. Ov., sr. Ceraunius. Acrocorinthus, i, / \jAxnoxoQLv9-og\, Akrokorint, Višegrad korintski, kula ili grad u Korintu, Div. Acrota, ae, m. Akrota, kralj albanski, brat Romula Silvija, Ov. 1. acta, ae, f. [u*rr)], morska obala, igalo, brijeg, osob. ako se s njega vidi lijepo na sve strane, in sola acta, Verg.; odt. meton. boravak u lasti i slasti na igalu, istorum et actae et voluptates; tum Istius actae com-

acquiro—acta