Topola

ničiti s čim f vineis modica silva adhaerebat.) b) biti neprestano uz koga ili uza što, držati se koga, pricinj ati za što; ni maci se od čega: lateri adhaerere gravem dominum ; t stativis castris adhaerere; nulli fortunae adhaerebat animus, * cui ~canis“ cognomen adhaeret koga se drži ime „ pas“. c) biti čemu prišipetlj a; prikrpina: quaero abs te, teneasne memoria, cum P. Sestius quaestor sit factus, tunc te vix extremum adhaesisse (da si hio prišipetlj a); *in margine versus adhaesit stili na okrajku pripisan. ad-haeresco, haesi, haesum, 3. 1) bbisnuti; zapeti: übi ignis adhaeresceret, tragula casu ad turrim adhaesit; * fronte cuspis adhaesit; * gravis lateri craterae limus adhaesit; ad saxum, ad saxa Sirenum, ad columnam. 2) trop. a) pribiti se uz koga, prilij epiti se, prionuti za što, hvatati se, uhvatiti se čega, fac venias, si potes, in his locis adhaerescere; justitiae honestatique ( oppos. deserere); sinon omnia ad vestram studium adhaerescerent; b) o govoru i govorniku: zapeti, zapinjati: oratio ita libere fluebat, ut nunquam adhaeresceret. adhaesio, onis, /. [adhaereo] priljepljivanje, adhaesiones atomorum inter se. Adherbal, is, m. Adherbal, sin Micipsin, svladavši ga Jugurtn, pogubi ga Sali. adhibeo, ibui, itum, 2. [ad i habeo] 1) pružiti što k čemu, staviti, položiti, metnuti što na što: * manus medicas ad vulnera; s dat.: manus genibus, rukama koljena obuhvatiti; * i vincula captis okovati u gvožđe; ovako u prilici, manus adhibere latiti se čega: vectigalibus sezati se; alicui frenos zauzdati koga; animum ili animos ad aliquid misli i pomnju na što obratiti, svrnuti na Sto mišlju, stati Sto razmišljati, * kao parenteza, animos adhibete pazite; aures huc, Plaut.; ad panem_nasturcium jesti s kruhom; ad domesticum morem hane a Socrate adventiciam doctrinam (pripojiti); quattuor initiis quintam naturam. 2) trop. n) dovesti ili donijeti, za dob avi ti, pr ib aviti što kamu : alicui vim; alicui voluptates; aegroto medicum; alicui disciplinam. b) upotrijebiti što na što, uložiti što u što, uporabiii što na što; nastojati oko čega: diligentiam ad se conservandum, ad omnes res; tempus, diligentiam ad considerandas res; belli necessitatibus patientiam; sapientiam in salute rei publicae; fidem in periculis amicorum; curam diligentiamque in valetudine tuenda, Nep. o) uopće upotrebljavati što, služiti se čim, često bez oznake za što: celeritatem, calumniam, fraudem, dolum; studium atque aures; nulla re adhibita ne upotrijebivši ništa; adhibita audacia et virtute;

solertiam. d) o čeljadi: dozvati, pri dovesti Ud. koga, da primi od njega pomoć i štogod slično: testes alicuju deum testem; medicum; arbitrum; allqu ministerium dapemque; aliquem in com : ad consilium; in convivium; * epulis pen alteris te mensibus deum; *in partem pe Cesto apsolutno, adhibere aliquem tovati se s kim: adhibitis amicis posa vavsi se s prijateljima ; Marcello non mus; a tuis reliquis non adhibemur. ( s adverbima koga kako dočekati, ali liberallter, severius; sic se adhibere in state vladati se tako u, vlasti. ad-Mnio, etc. '4. zd’rzati, nj isnuti na equus equae (ili equam) Ov.; trop. za’rže: sic ad illius orationem adhinnivit etc. Oie. adhortatio, onis f. [adhortor] hrabrenj e. kolje nj e, poticanje na što. adhortator, oris, m. [adhortor] budilac, drilnc. ad-hortor, etc. 1. depon. hrabriti, ohrab sokoliti, osokoliti, bodriti, podbav podbosti, podjariti, zazvati kogan. apsolutno: milites, omnes cohortes ordi que; nullo adhortante; s preep. ad, in aliquem ad vim, ad laudem; ad aliquid.fa dum; -j- nullo in bellum adhortante; in tionem sui; Aeduos de re frumentaria gl sa ut: ut aliquid faciat; sa ne Suet, s con, ut: adhortor properent. Ter.; sa quo, Sta adhuc, adv. [ad i huic stegnuto huc] 1) do o prostoru: adime locorum, Piant.; ali u sičnoj prozi samo o vremenu, a) dos dosada: quod adhuc semper tacui et ta dum putavi; pro te; sicut adhuc feci, libei sime supplicabo; equitatum ad hunc mo constituit, qui usque adhuc (sve dosada) retentus; adhuc Ligarius omni culpa vi kako sam dosada pokazao ; nullum habes, C sar, adime in Q. Ligario signum alienae tvoluntatis; scripsi etiam illud, disertos cognosse nonnullos, eloquentem adhuc j minem, što bi upravnim govorom glasilo: c novi adhuc neminem; ille igitur vidit, i modo quod fuissent adhuc philosophor de summo bono, sed quot omnino esse poss sententiae, a Karnead bio bi kazao : tot adi fuerunt. U listovima, gdje se upotreblji pluskpft. mjesto pfkta., dolazi i uz pluskp unam adhuc a te epistolam acceperam. Ove s negacijama, gdje mi uz: dosada ne. sada ništa običnije govorimo još ne, još ništa il i dosada još ne, još ništa: s quod quaeris, quando, qua, quomodo, ni. adhuc scimus; quae adhuc nunquam (još i kada) audistis, commemorabo; eam sapientu

adhaeresco—adhuc