Učitelj

-

| епатвиинЕарантИНеРНИНИНРН НЕ ЗЕН ПИНиНИНа Бренан: 4 НИНА 52) 429

je u сећогодод пјој Хкоћ || stupnja, nazvanoj »komenium« sprovedena kvantitativna dilerencijacija prema opštoj obdarenosti, a u lil i IV razredu tih škola zavedeni su i počeci elektivnog sistema. Kvalitativna diferencijacija ima da se konzekvenino sprovede fek u školi ||| stupnja (tzv. »alheneum«) koja bi udružila u sebi sve Нроме više srednje škole. Elekfivni sistem omogućio bi učenicima da se već polagano spremaju za svoj budući poziv u živofu. Kruna fog sistema jedinsfvene škole bila bi jedinstvena visoka škola koja bi bila detaljno diferencirana u kvalitativnom smislu i služila za obrazovanje naučnih eksperata i specijalista. Taj spoljašnji organizacijski okvir ispunjavala bi pedagoška i didakfička sadržina čijim ciljem mora da bude radna društvena škola. Ona može da se sfvori samo Копzekvenfnim individualizovanjem nastavnog procesa u svakog pojedinog učenika i kolekftivizacijom vaspitanja koje freba sa svojim zajedničko-vaspilnim uređajima da bude polrebna profivleža prevelikom individualizmu. Na prvome meslu pofrebno Je izgraditi đačku samoupravu.

Pržihodin plan poslao je i rastao u razdoblju od 1925—1929 god. a literarno je formulisan u delu »Racionalizacija školstva« {»Racionalisace školsfvi«), koje je izašlo 1930 god. a posle prevedeno na nemački i španski. Taj plan postao je istinskim programom školske reforme u ČSR, jer su njegove osnovne principe usvojili i istaknufi feoretičari i školski prakličari, čiji je dotadanji razvoj išao drugim pravcem, kao na pr. Dr. Kribl (Kriebel), Dr. Keprta, L. Žofkova, Dr. Šimek, Fr. Musil, Fr. Patek (Patek) ı drugi. Inicijafivom Škole visokih pedagoških studija sazvalo je ministarstvo prosvefe u proleće 1929 g. ankefu o školskoj reformi. Na njoj je pobedio Pržihodin plan jedinstvene dilerencirane škole kao jedini do detalja razrađeni program za reorganizaciju školstva. Posledica toga je da ministarsivo odobrava osnivanje oglednih škola u kojima freba na praksi da se ispitaju i provere principi Pržihodinog plana. Na faj način postaju u jesen 1929 g. ogledne škole | i II stupnja koje se zvanično nazivaju »ogledne. diferencirane škole« a obuhvalaju svu školsku omladinu od 6—15 godina starosti. Od njih su četiri u Pragu, jedna u malom provincijskom gradiću bez srednje škole (Humpolec) a jedna u moravskom indusfrijskom ceniru Zlinu. Godine 1934 pridružuje im se i ogledna škola Ili stupnja (alheneum) u Pragu-Nusle. U foku sledećih godina bilo je osnovano mnogo novih oglednih škola II stupnja u provinciji u najrazličitijem miljeu.

Ta široka baza omogućila je veličanstven kolektivni ogled koji menja dosadanju školsku sfrukluru, kako organizacijski fako i u pogledu unufrašnje-pedagoškom. lIsfrajan i planski sprovođen rad učitelja oglednih škola, organizovan na jedinsiven način i naučno vođen, pokazao je ubrzo rezullete iz kojih se videlo da je Pržihodin plan školske reforme realno zasnovan i sposoban za živof. Zalo je ministarstvo prosvele 1930 g. osnovalo Komisiju za reformu narodne škole i na njeno čelo pozvalo Dra Pržihodu. Pezulfat rada fe Komisije je novi nastavni program za građanske škole.