Zamѣtki po čakavskimъ govoramъ

66 кавекіе говоры, имѣющіе эти особенности, то я здѣсь не буду входить въ это. blaiian, blanamo («скоблю»); zabrcal (зарыть, заскрести); češj&n se. debi at : deblamo. debjaj, -ajte; devet amo (колотить, бить), đura («продолжается»), bartat : harta, igrat : igran, igrdš. igraju, igra!, igrala; kantat : kantan (пѣть); komadat: komadSmo, komada, komadala; komedijbjU; kopan : zakopa! и zakopa!; koprca se, koprcaju se (ep. и «koprčU»); krepa; larmat : larma, larmali; omota.; pačatse : pačal, popačal; pelat (гнать) : pelan, -amo. pelaj, pejajte: pejal, pejala, ep. pripelal, otpelala, pripelajfi (pelat : гнать); pumpaju; razumin, razumimo; razumi, razumite (t. e. -ij, -ijte); rešetaju, rešetajfle и rešetajuć; sedlan : osedlan, osedlana; sunčat se : sunča se, sunča!; štampat (печатать, рисовать, писать) : štampa, naštampano имѣетъ удареніе какъ слова иностраннаго происхожденія; ŠUndrd (уничтожить, истратить); umin, rnniš, umiju, urnel, -ela, umit; vala, vajamo; vlnčat se : «vinčani kum». ■ Сюда относятся и слѣдующіе односложные глаголы: smin, srniš, smimo, smiju («смѣю»), smel, smela, sm'it; иногда въ повел, наклон.: ne smlš. такъ что это скорѣе эмфатическое удареніе; znan, znamo, znaju, znal, znala, znat, poznat-o, poznata; ne pozna, ne znan, ne znaju. Изъ этого перечня глагольныхъ образованіи ясно, что этом)" діалекту неизвѣстенъ штокавскіп глагольный типъ: иіратп: играм. 100. д) pivat : pivan pivaj plvajuć 99. г) kopat : kopitu kopaš kopa kopamo kopate kopaju kopaj kopajUc, kopaj Uć kopajte kopan, skopan skopana, skopana raskopano kopa! kopala, kopalo. pivas piva pivamo pivaj U pivajte pival, pivala spivan, spivana