Ženski pokret
DALI JE ŽENA SLOBODAN ČLAN DRUŠTVA KAO I MUŠKARAC?
Feminizam je danas donekle nešto, na što mnoge intelektualne žene i muškarci gledaju istim očima, kojim gledaju па formalizam ili na skrajnji šovenizam. Feminizam u onoj svojoj političkoj formi, kako se je pretežno prije rata shvaćao, bio je donekle postao samo šovenizam, kasnije, kad je u taj pokret pošla parola 0 ratobornosti prema muškarcu, činilo se kao da se je etički movens iz toga pokreta zaista izgubio. Zato se može razumjeti, zašto su se od toga pokreta odvratile baš mnoge jako intelektualne žene i zašto su s mirom čovjeka koji negdje ima jedan važan posao rekle: Radit ćemo svoj posao učinit će mo svaka u svojoj struci štogod budemo mogle, nastojat će mo, da izradimo svoj vlastiti život —,i kad kultura dodje do jednog izvjesnog stepena nestati će i prema nama principa premoći i nastojanje da se jedan drugome podredi. Izgleda možda malo nevjerovatno da je takvih izjava bilo, ali sam ih čula od jako kulturnih žena, koje su njima motivirale svoj nehajbeni stav. Njih napokon nemožete nazvati ni naivnima, jer koliko ima drugih članova društva kojima jenanešena nepravda i koji se isto tako ne bore. Pogreška feminizma bila je, da su te šene toliko nastojale da prodru u detaljima, a princip ostao je neriješen. Pravo glasa, pravo na ulaženje u zvanja to su napokon samo detalji u sticanju ednakopravnosti. Nužni detalji, ali ipak samo detalji. Kad li se postavio princip ? Žena kao individium ima pravo na sve ono, žto prema zakonskome pojmu pripada u opće državljaninu ili svakom članu društva taj bi princip uključio sve one druge detalje. Kad pogledate zakonike evropskih država, nalazite, da tu za ženu gotovo u svakom pravcu njezinog života postoje zakoni, koji se svi mogu da razumiju tek s jednog jedinog stanovišta. To stanovište jeste: Postoji predpostavka, da je žena duševno nerazvijenija od muškarca i zato joj пе pripada potpuna ravnopravnost i individualna sloboda.“ Nikako se drukčije nemože razumjeti zakonik, koji danas vrijedi. Jer kako da se shvati, da ono pravo, koje je kadkad пајprimitivnije društveno pravo pojedinca muškarca, za ženu vrlo često nepostoji u opće.
6
Dali je žena slobodan član društva kao i mušKarac
211