Ženski pokret
FELJTON
Dvije francuske feministkinje u Zagrebu
3 aprila umrla je u Zagrebu u svojoj 78-oj godini Mme Fanny Gondon, majka poznate francuske feministkinje Arrie Ly. Arria Ly je jedna od prvih feministkinja u Francuskoj i zacijelo jedna od najradikalnijih feministkinja svijeta. Sa 18 godina započela je u Grenoblu sa feminističkom propagandom koju je vršila riječju i perom. Mnogo je sarađivala u listu »Reveil du Dauphine« i održala brojne konferencije. Feminizam je u to vrijeme bio malo poznat pa su ljudi mislili, kad su na ulicama Grenobla čitali oglase o predavanjima Arrie Ly da je to propaganda Vojske spasa. Arria Ly je međutim već u prvom početku požnjela najveće uspjehe. Godine 1903 umre joj otac u bolnici u Grenoblu krivnjom D-ra Girarda. Zbog toga uputila je državnom odvjetništvu tužbu protiv D-ra Girarda. Ne dočekavši rješenja odluči sama da potraži zadovoljštinu. Jednoga dana dočekala je liječnika i pucala iz revolvera u njega, ali ga je tane „okliznulo samo po uhu. Stavljena je u preventivni zatvor. Nakon 35 dana riješila ju je porota krivnje. Iza toga odselile su se majka i kći u Toulouse. Feministička propaganda ovdje je produbljena i proširena. Arria Ly je svojim konferencijama i žestokom feminističkom borbom ubrala mnoge lovorike, a principi koje je zastopala odjeknuli su u cijeloj Francuskoj i u inostranstvu sad sa simpatijama sad sa protivnim mišljenjem. Njeni principi prozvani su »arijalizmom«. Godine 1917 spasle su Arria Ly i njena majka djevojčicu od šest godina koju je njena mati držala od rodenja zatvorenu u jednom malom tamnom prostoru, tako da ta mala nije znala ni hodati ni govoriti ni jesti na ljudski način. Ali kako je cijela općina bila kompromitovana u tom zločinu, nastojalo se ušutkati ovu aferu. Kako se Arria Ly oštro suprotstavila tom zašutkivanju, nastali su za nju i za njenu majku sa svih strana dani progona i one su bile prisiljene da pobjegnu Potražile su tada utočište u Italiji. Zbog stroge ratne cenzure nisu mogle taj žalostan slučaj publicirati u javnosti. U Italiji su živjele majka i kći blizu devet godina. Otvorile su francusku školu. U Italiji kao i u Francuskoj sarađivala je Arria Ly u mnogim listovima vodeći uvijek žestoke polemike za feminističke ideale, dok nije godine 1926 došla u sukob sa fašistima u Firenci. Svršetak te afere bio je, da su fašisti isterali Arriu Ly i njenu majku
iz Italije. Tada su se obje gospode uputile u Paris gdje su živjele neko vrijeme. Ali nezadovoljne politikom Francuske one su ponovno emigrirale i to ovaj put u Jugoslaviju, u Zagreb, kamo su stigle svršetkom februara 1926. Zagreb im se toliko svidio da su ovdje trajno ostale i otvorile i ovdje svoju školu. Kako je Arria Ly počela pobolijevati, napustila je konferencije, ali je i dalje vojevala perom za feminizam. Sarađivala je u mnogim časopisima Pariza i ostale Francuske. Ona je rođena za intelektualne dvoboje, za polemiku, za idejne borbe. Svi njeni članci imaju polemičan karakter. Najviše se zalagala za politička i građanska prava za žene, a najviše je pobijala socijalnu nepravdu. Majka Arrie Ly bijaše žena koja je polagala najveću važnost u životu na intelekt i moral. Bijaše puna borbenog duha, puna elana, entuzijazma i poezije. Bijaše inspiratorica i bojni drug svoje kćeri. Arriu Ly možemo samo razumjeti, ako poznajemo njenu majku i odnos te matere i kćeri. Kraj ove matere mogla se samo razviti Arria Ly, to čudno, neobično i borbeno stvorenje, koju su novine prozvale »La Cadette de Gascogne«, »Don Quichotte«, »La Nonne laique« (Svetovna kaluđerica), »La vierge au pistolet« (Devica sa pištoljem) etc. etc. Francuska se još danas sjeća velike afere koja je izbila radi manifesta Arrie Ly »Vive Mademoiselle« u kojem Arria Ly najozbiljnijim i najoduševljenijim tonom zahtijeva apsolutnu čistoću i trajnu nevinost žene. U jednim tuluskim novinama povrijedio je g. Prudent Massat Arriu Ly i njenom ženskom dostojanstvu i ona zatraži dvoboj na koji g. Massat pristane. Kasnije se međutim predomislio i povukao danu riječ. Kad Arria Ly nije mogla dobiti ni pismene isprike, potražila je sama zadovoljštinu. Došla je na skupštinu antiarijalista kojoj je pretsjedavao g. Massat i udarila ga dva puta u lice. Stvar se svršila pred prefektom policije gdje je g. Massat dao pismenu ispriku onako kako je to željela Arria Ly. Treba reći da je veliki dio štampe u Francuskoj u ovom slučaju uzeo u odbranu Arriu Ly. A i protivnici cijenili su njenu borbenost, nekompromisnost i neobičnu odvažnost. Mme Fanny Gondon, majka Arrie Ly, posvetila je svojoj kćeri divne iskaze najnježnije materinje ljubavi. Posvetila ih je onoj koja je tako neustrašivo i hrabro branila materinje ideale o vječnom djevičanstvu. Štampa i pojedinci mno-
62
ŽENSKI POKRET
MAJ— JUNI 1934