Židov

ŽIDOV

GBSHÖ-Z^PITW\-ZIDOVSTV\

Našim pretplatnicima!

Prvoga maja povisila nam je tiskara cijenu za štampanje lista gotovo za sto po sto, pak smo s toga razloga primorani povisiti danom 1. maja o. g. pretplatu na K 32. — godišnje. Uvjereni, da će naši poštovani pretplatnici uvidjeti opravdanost ove naše povišice, tim više što su to ostali listovi već učinili; molimo sve one, koji su pretplatu već poslali, da nam nvaživši povišicu od 1. maja, pošalju razliku. Ištom prilikom slobodni smo objelodaniti naš novi cijenile oglasa, koji smo iz istih razloga također morali povisiti: 12 uvrštenja na J ii stranice K 4320. 12 uvrštenja na 3 | s stranice K 2160 12 uvrštenja na 'I« stranice K 1200. 12 uvrštenja na ‘l* stranice K 600. 12 uvrštenja na *|i* stranice K 360, Uprava „Židova".

Sociološka teorija i jevrejski narod.

Nekoliko nesavremenih misli o jednoj savremenoj knjizi. Nedavno je u nakladi »Juga« u Zagrebu izišla u hrvatskom prijevodu knjiga »Mlada Evropai« od G. Ferrera. U 11. knjizi tih studija i putovanja po sjevernim zemljama« nalazi se poglavlje o »borbi dviju pasmina i dvaju ideala«, u kome Ferrero razvija svoju teoriju o jevrejskom 'narodu. Prnje svega valja znati, da Ferrero nije identičan sa španjolskim mučenikom, anarhistom i čovjekom Ferrerora. Ferrero je učenik- Lomlbrosove škole; prema tome sociolog, psiholog i antropolog biološkog smjera. Lombrosova škola je sebi stvorila teoriju b čovjeku i o socijalnom životu na terajelju Darwin-Lamatekovih načela o hereditarnosti, o nasljedstvu i o prirodnom asimiliranjn vrstaTragedija je ljudske ograničenosti čovjek je i razumom, srcem i voljom ograničen —, da će čovjek uvijek poći stranputicama i nepravedno sudit:, aico ljudski mozak nastoji, da na temelju jedne logično iskom bini rane teorije tumači živ razvoj kompliciranog života. Malo iraade ljudi, koji se znadu osloboditi svake navike i predrasude u gledanju života i koji samo nastoje, da razumiju živi život u svim njegovim varijacijama, a da ne sude

pri tom« nikad« o pojavama života sa: jedno# uskog stanovišta i »uzvišenog« i podosta la. Treba još jednu čudnu ironiju kulturne povijesti promatrati, pa da se zna potpuno označiti vrijednost Perrerovih misli o jevrejskom narodu. Čudno je naime, da su često znanstveni, rezultati jevrejskih učenjaka služili kao oružje i sredstvo protiv jevrejskog naroda). Učenici i ograničeni epigoni jevrejskih duhovnih majstora upotrebi!,i su u svojoj servilnosti temeljna načela svojih učitelja, da sagrade zgradu protiv jevrejskog'naroda. Tako su učenici Mnsesa Mendel sobna upotrebili načela toga Lessingova prijatelja kao jnrističko-filnzefski fnndamenat za svoj asimilatorski liberalizam. Šegrt misli, što majstor mlože, smije i on. Socijalistički epigoni, koji su zlo shvatili Marxov pital«. su često u sv iim hrošursana, novinama i propagandama kapitalističkog iz7-al)liivača zamjenjivali »» izrahljivačem. koji je slučajno bio jevrejskog nerijetki, pa su se borili protiv .Tevrejn. mjesto da «e bore protiv kapitaTotmv. Herrn a nm CV hena nvsijonarske misli upotrebili su asimilatorska udruženja »Centralverein « i »Hilfsverein« u Njemačkoj kao svotu teoretsiku bibliju i juristiekn filozofiju. Tako se dogodilo sa seksualnom psihoanalizom Weiningern. sa »kršćanskftn Pozivom« Werfela i t. d- Tu istu sudbinu imaju i znanstveni rezultati Jevreja Lombros°!. Njegov najvjerniji učenik Ferrem stvara na terneT’u njegovih znanstvenih načela teoriju protiv duha jevrejskog. Ferrerove misli u »Mladoj Evropimogu se*razdijeliti u dva dijela. Na prvom mjestu govori Ferrero o uzrocima antisemitizma. na drugom o riješenju pisanja jevrciskog naroda, Ha Unaiprijed reknem, da Ferrero navodi kao uzroke antisemitizma: što se Jevreji ne asimiliraju,, što je u Jene ju etički i pesimistički duh. što je svojim romantičnim misticizmom i etm" kim pesimizmom djelovao na grčko-rimskn kulturu, a time i na razvoj čitnvcg čovječanstva. Bi jesenje aktuelnog' jevrejskog pitanja nalazi Ferrero jedino u potpunoj kulturnoj asimilaciji. Ferrero tvrd i, da najdublji razlog antisemitizma leži u tome. što se Jevre.j ne kani svoje osobitosti. »Reklo bii se, da semitsfci duh sliči onim velikim američkim -rijekama, koje čitavom svojom strujom prodiru u slani ocean, te ga prevaljuju za mnogo kilometara, a da ne miješaju svoje

struje s morskom vodom, niti gube usred slanih valova pravca i brzino svoga toka, Stq su ih dobilo od dalekih gorskih izvora«. - Pa zar je Jovrej kriv, da je ljudstvo tako ograničeno, te ne može ništa ljubiti i cijeniti, što je oprečnog karaktera 1 U syaikoj je ljudskoj grupi egoizma i bojazni, da se grupa ne može uzdržati, ako se hermetično ne. zatvore sve granice protiv prodiranja »tuđih elemenata«. To je barbarsko nnziranje vladalo v kod primitivnih ljudskih plemena- Pa još ni danas nije zavladalo mišljenje, da jedna sociološka grupa i postaje izraziti jorn, istaknutijom i žilavijom u svom buraktoru u Ixvrbi protiv drugovrsnih elemenata. Tako se i danas svijet divi jeVrejskom duhu. ali ga i mrzi. jer u Jevreju nalazi oprečnosti svome karakteru, nalazu nešto, sto na današnji lijeni materijalistički svijet djeluje kao »vreli kvasac prevratnog nagnuća«. Važniji razlog antisemitizma ne leži u sociološkoj razlici —• kao gore pomenuti razlog —, nego je istori jsko-kulturnog pori jetka. TT jevrejskom je narodu etički duh, strast za moralno kuđenje društva i' kidanje njegovih laži. te napadački nagon protiv društvenih presuda. Pasmanik bi mogao ovdje Ferreru služiti kao najbolja lektira, da malo proširi svoje znanje o jevrejskom duhu. Jevrejski duh treba razumjeti iz duboke čežnje jevrejške duše, da religirjozna svoja naziranja afirmiše u etičkim principima života. Otkoda se prebacuje jednom narodu kao zao nagon, ako se očajno napreže, da stvori iskreniji i življi moral, koji če biti manje podložan lažnim j mekaničkim formalizmima? Onda bi morali sve narode, koji su služili budističkoj etici, smatrati razbojnicima i rusiteljima kulture, jer je njihova praktična etika života tako srodna religijozno-etičkyj zadaći jevrejskog duha. Uvijek se sudi nepravedno, kad se prelazi određivanju vrijednosti jednog čovjeka Ui jednog naroda: ili se pretjerava ili se um ari, nije u vrijednosti. Ferrero nezna. da se iz etičkog pesimizma u zdravom životnom elementu rada najintenzivnija energija za razvoj, rađa vedrina i idealizam; iz uesimizma Hiobove »pljačljive jesenske kiše« rađa se sunčana proljetna pjesma Salak munova i Izaijev internacijonalizam pravednog Ijndstva i sveljudskog brate tviai. Nije teško kuditi, ali je teško naći i razumjeti dobro, koje se iz prividnog zla rađa, a najteže je priznati najdivniju pojavu

GOD. 111.

UPRAVA I UREDNIŠTVO : ZAGREB. PETRINJSKA ULICA BR. 22 mmmomhh. PRIZEMNO. ••-■>-• RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. 000*000000000000

9. svibnja 1919. ZAGREB 9. ijara 5679,

PRETPLATA i OODIŠN|E K 32 —, POLUQOD. K 16 —. ČETVRTOOD k 8-- POJEDINI BR. 1 K. *»»» IZLAZI TRI PUT MJESEČNO.»*—

BROJ 15.