Židov

ŽIDOV

i GlfSB-Z'V PflW \ -Zl D OVSTVM

Teodor Herzl.

Motto; Und \venn »hr wo 11 t «t es k«in Miirdven. Herzl (Altnenland). U citiranora motu sadržana ,jc «va tajin« HciaJm© lienosti. U ujcin je razumi.jevan.ia velikojrn nmža, koji se n«šao u pravo vrijeme i na pravonn injeatn, cla probvdl narod hhiffih sanjara i tih< > bolne nostallffije na aktivan, plodan ivh! s« x-ealniim( ciljevima. »Ako hoćetes, veli Heral, a time je izrekao veliku riječ, koja je jednom morala pasti. Ona je, oštra poput rnaiča. raejekla sićneno ve*e Ijndbkc opreanooti i troraasti, ona je, glaana i neumoljiva, potisnnia osjetijivoet i plaiiost IKigrbljenogra židovstva, ona ,je stvorila borce, ponosne i vedre Ijude pune zdrave pajrte u svijethi budućnoet, C'ita.jući Herzlov »Altueuland< pa onaj završetak: »Ako hoćete, nrje samo priča« prieinilo mi se, kao <ka je čitav Altaieuland i pisan zlbogr one jedne rijeei': »Ako hoćete ■. Isprva prikaz jedne sunčane zennlje sa stanovništvom taiko spetnim i veselim, d.'i se čudaš i diviš tom obiljn svijetla, da 1 sanjaš i uživaš u svim onim slikama rnjašte, ko.je kao da rzvirn iz dna duše, te se namien probudj, ne onini pcematim i tbhi b!;zim tonovrma tisnćgcdi.šnje težnje zn dcmajom rasijancga naroda. P a dok <*i jc« razigrane mašte prepustio tihom snatrenju. autor te budi i dov<xli zbiljn pre<! oči: Ako hećete nije tek priča! U srcima sinova i keeri vječnog’a narod« tiniaia je iskra nađe, koja prati svako živo bi/*e, dokle god ima rt njemri života. Pa kao što blag povjetarac budi tin.jajuču žar pod jK)kro\’om pepela, tako su riječi čovjeka željezne vol je, svijesnoga pravednostj i bezuvjetne prirodne rrražđe svojih zalitjeva, probndile i rasplaftnsale žar nspavale čežnje, koja se ni j e ns ndiJa tražiti zadovoljenjei pro ▼edbn tajnih svojih maštanja w ahilj*komf životn. A trebalo j • »«r»o i t jetif Spoenarši Zi<h>ri, da stoji db njih sahoće K postići narjKvrtijj sroj cilj: Pmpeirrl nanod« n« rodjenoj grudi, okuir*i ro &e oto srog vodje Teodora Ffentlß. •raj. Osjetivii snagn svijesti i volje. arganiairao je srijeeno aidorstvo. •»rii mn tako iegitTmno aastittpstro pred irtesrim srnjpt«*. Ođ pafdn je ■spr«tidno aerprvdorsrta židorrko ■H.rođn-a strar. Ka-

ko u krug’ii rlastitom tnko pređ nejssilwskoin jaivnosti. »Mi hoćemo da ne hude tek prV-n« |K>sfula je tako narHvnont rećenU-oin, da je danas ine trebarno spomin.iati. jer se samia aobomt raznmije. J>anas pitalno: >Kako ćento ostvariti tismćljetni sanf«, n ne pltanno \dŠe »Hoćemo lil«. Knkvo je. /Jdovstvo prije Her/la '! To ,ie .tedna gnifia Ijndi katakterisana svojonr iiomcći i sTojiin ne svojom krivn,joni skrivljenmi neirairaviiiin )K>to>,H'jeiO nredjn namtiiima. Svagdje sn oni strane.i »koje prema naairanju nežidma, valja žigosati, znakom srainote, kojiJi se valja klonnti, jer njihm-a je dkiša ropski »i»ka i gram/djiva za dohHkom, a plermenitoet i idealizam u njih sn nepoznata svojstvn«. Stanovita svojstva »n faktieki osehine galntske d.nee, ko.ja je pott v.ječitim tlakotm i u Jjorbi za opstanak izguhila hila elastičnu otpornost srvcju, izgnhila za nvijek snagu i izvomost. I živa žeravica prevlači se, tmjajnći sveudilj, isprva tankora koiirenorn pepela. koja raste i nvećava se, dok ne poprima rzgled mrtve liladne stvari. Neka mi je dozrv-oljeno isporediti zamiraću žeravien sa dnšom našega naroda, koja je, ne primajnći novih y>oticaja iz vflastitioigai orig nalnoga milieua, pače tlačena i ngušivana n gahitn lagano innirala i jioprimala knite forme izprazncga konfesijonaJizma, »v.jeroizakonstvaS. P a kao što je svjež zrak i gibanje, život. moglo da kroz sivi pepeo prohndi crveni žiar vruće jezgre. tako je odn.ševJjenje i svjetla pojava mnževnoga vodje, nlijevajući snagn i žar odnševljenja n duše onifi, koji su svoju prastara haštinjenn nadli čuvali tilm za sehe j ne nsndjivali se misliti na to, kako hi sanie svoje privefli ii zbiljski život, hila kadra. rfa prohndjivanjem svijesti i nagflašavmjemi momenta volje prohndi vofltju židovskog naroda, paj da< on nčim, što još ny jedan narod nije n povijesti nčinio. <fe se Jati zadaće osnivanja dVnno▼ine. nove Jjnriske zajediriice sa najvišim knltirnirm zadarima i že.ljom. da tamo naafevi. gilje sn praocr naši hili prekinnti nd okratne rnke objeenoga pobjeditelja i aifeika. F« t«kn ,v< proKiijendo t* židorstvo. korrim «e endesnim načinotH probmfiJo na bot žžrot. zbaoilo Terige pasiTnopa »nar laženja u srVoju zlu koh, o<Jek4e ra'n snogs i noT, pomkidgee žiTot, ntula i »aetmfcTi.ieef'

Nisuio li jiri.fe ntvntili, da je žicfoTska dnš« izgnbila svo.jn niporflost, izgnbila zanvjek snagn i izvornostl No žiihivska .Jft dtlš« J)ila sflirMi napflVana. J’od fK'jielorn tinjflla ,je Iskrfl nade, n tn je iiadn trehahi satno probmliti 1 ojačati. Židmski je narod čekao n« svogn vodjn. Oovjek Herzlovn kuva, snmmvi.tflstnn. lionosan, Jnifiejefljiv iskitsio .jr rm svome tl.jeln. št« »nflifti hiti Ziilov. t oft .Jp iistao da se Imrl, Oolema energi.j« njegovn bndila je svijest mišega fiaroda, te jfe oj>eta 'jmohndjemi mrrcstna svijest, kojn je ramla i jHTKhvbljlvohi sft, postala. poficajdn Hemln, «la svoj ra<l zu oslobc<ljenje židovstva galuta jiroširi n narcHlne zahtjeve, jiratieiie sve glflsnijPin j ilvljom jcliOm n sreimai Židova nvijek odn*ešitije zastnpa u i'ine pravice i kaO rfepParflCiju onih nepravda, kojfe sn nanfešfenp židovskomu narodn za vrijeme Jroravka u izagnanstvu. medju drugim narodima, kojima smo se nepozvaiii jmkljnčili i stvorili zajedmcn protiv svo.je i njihove volje- Nastojamjem Herzloviin jiriznato je židovsko pitanje internacijonalniim problemom od velike važnosti, te «e stalo rješavati. Knmjene glave, carevi, kraljevi i smltani vcdili su pregovore s Herzlom, koji bi prizmat najvišim pi'edstavnikom židovskog naroda kao političke jedniee, a cijonistički kongresi, takodjer djela HerzJova, zakJjučivali hi u ime židcvskoga naroda, kao i sva ostala parlamjentarna tijela drngih naroda. Postasmo med.junafrodnim faktorom, pače smo doživjeli zajrtovoljštinn, da parišika konferencija priznaje židovsko delegate, da raspravlja o našem prohJemn i da ga riješav« kako danas već jicn/darK) znamo u sfinishi naših prnlloga. Pa Jmće H narn nspjeti da jKistigncimr svoje pravo na Paflestinn, to ne će u prvom rcdn hiti zashtga naša, koji se danas horimo za svojin inleju »JobtKfe i jedoakost-i me<>jn narofhma. Hit će zasJnga HerzJova. koji oam ja irtro putove i |K»ka(Koo mnjer, kojim smo inrali dalje kročiti- Ne ć» ri« w»aloć*ž»jom rad rlauašnjah jar Tih horaca i vrnlja našega jk>kfreta. ali ipak tvrdim, da su ovi velikoia energijomn išli' oftirr) ietim ptitevima. «laJje, koje je Her*l reć hio ufro i ečisfio odl na j. •* • * ' * rfećeg trnja, C’as, kad ga ,je prerana »mrt pokosiia, prebltzii je, a rfai >i»«Bo mogii oeijeniti Herakrra Hč«oef » b4stori<skog g-Jedišta.

GOD. 111.

UFRAVA I UREDNIŠTVO j 2AGREB. ILICA BROJ 31 111. KAT. •••••••• RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. ooaoo*«« oooomi* ••••••••

10. jula 1919. ZAGREB 13. tamusa 5679.

Š PRETPLATA i OODIŠN|E K32 —, POLUOOD. K 16-—, ČETVRTOOD 5 K 8- POJEDINI BR. 1 K. •••• IZLAZI TRI PUT MJESEČNO.-— —•

BROJ 21 ‘