Židov

O židovskim legionarima. Egzekutiva rabinskog saveza u Palestini zamoli lu je britsku vojnu upravu u Egiptu, da bi židovsku pukovniju riješila, u koliko to ne ifciskuja interesi obrane zemlje, svake službe subotom i blagdanom, te da opskrbi židovske vojnike ritualnom hranom. Nadalje moli savez rabina, da se vojnicima dade mogućnost, da posjete Jerusolim d sveta mjesta. Židovski legijonari dobili su od engleskih vojnih oblasti službenu oznaku > Judeans«, a kao znak određena je menora* Mandat nad Palestinom. Londonski dopisnik »Jiidiische Presszemtrale« u Ziirichu javlja: U Londonu vijeća komisija, koja će mirovnom zboru staviti predloge o podjeljivanju mandata nad pojedinim okupiranim zemljama. Ta će komisija odrediti, koja će velesila dobiti mandat nad Palestinom i pod kojim će se uvjetima, predati mandat dotičnoj velesili 0 ri jesenju ove komisije ovisit će sudbina Palestine i židovskoga naroda, jer mirovni zbor redovito potvrdjnje zaključke ove komisije. Louis Brandeis, koji se sad vratio iz Palestine, ima vrlo dobrih veza s ovom komisijom, pa se velike nade polažu na njegovo djelovanje. Obzirom na skoro odluku Veliki je aikoijoni odbor u Londonu u permanenciji. Od velike je važnsti vijest Borisa Goldberga, koji je saopćio, da je Engleska brzojavno uputila upravne oblasti n Palestini, neka postupaju u smislu BaJfonrovih izjava, t- j. da sve učine, e bi Palestina postala opet narodnom domajom Židova. Engleska vojna oprava o Palestini dopušta povratak a Palestinu. Kopenhaški oijonistički ured ja/vijai: Engleska vojna uprava n Palestini obznanjuje, da se molbe za povratak u Palestinu nemaju više upravljati na vojnu upravu ili vojnog guvernera. Osobe, koje žele da se vrate u Palestinu, neka predaju svoje molbe britskom konzolu svoga mjesta, koji će molbe poslati na nadležna mjesta Povratak ratnih bjegunaca a PalestinaBeč, 2s. augusta Ovih dana povratila se prva grupa ratnih bjegunaca, 90 na broju, n Palestinu. Palestinski ured u Beču javlja, da će povratak ostalih ratnih bjegunaca iz Palestine uslijediti samo u sporazumu s cijeniš Učkom centralom n Londonu. Bjegunci imaju svoje molbe za povratak n Palestinu predati kod palestinskog ureda one zemlje, n kojoj se nalaze, dakle a Cehosflovnćkoj Prag 11., Ruaova 24, u zapadnoj Galiciji Krakov, Stradon 15, u istočnoj Galiciji Lemberj, Bernste’na 9, u Poljskoj V a r š a v a. Granicama 9, u Njemačkoj B e r i i n 15, Sachsische Strasse 8, n Ugarskoj Budimpešta VI., Kiraly-v,*ca 36, u Jugoslavjia Zagreb, Ilioa br. 31. U molbi treba navesti-; hme, doba, rodno mjesto i prijašnji boravak u Palestini, kao i sve dokumente, što ih imaju, zatim zvanje i posjed n Palestini, konačno da 1- putuju na vlastiti trošak' idi tko će im jAat ti putn : trošak. O riješen Su molbe h ; t će sve k ; obaviešten. Neka nitko ne putuje prije obavijesti iz svog mjesta, jer to ne će povratak pospješiti. Pripom°ćna akcija za Palestinu. Poradi rata sitno je stradalo palestinsko pučanstvo. Da se epa«i, sto se spasi tr dade, Ždovi svib zemalja poduzela pri pomoćnu afko’ ju u korist svojih suplemenika n Palestini. Najobilnija pomoć st’gl« je iz / merVo- Dh se biieda üblaži, sabrani je novac upotrebijen za ove svrhe: Zvrmovi, I mvtjoć. novčana ootoora pripomoć dobrotvornim odborima, rad ; on : oe. bjegunci *td. Između 1, aprila 1915. i 28. februara 1919. iodano je u Paloetfn ; pomoćnih 'vota ukupno 310 09« font? Steri : ngia, t. j. oko 38 m'Vrinr Preseljenja u Paiestris, Mak« Vorđ a n, koji sad živi n Madridu, ’Vavjo i©, da se ne će više vratiti u Pariz, već će «e

nakon zaključenja mira preseliti u Palestinu, da tamo sve sule svoje stavi u službu preporoda svoga naroda. Berlinski »Tag« javlja iz Jeru solima, da je poznati amerikanski filantrop i bankar Natan S tr aus s brzojavno zamolio, da se u JerusaKmo kupi oveće zemljište i za njega gradi kuća, jer želi, da se čim prije preseli u Palestinu. Nove željeznice u Palestini. Britsko vijeće u Carigradu objelodanjuje opširno izvješće o radu, što su ga obavile engleske oblačiti u Palestini. Izgrađena je željeznička pruga od 500 kilometara. Između Hajfe i Kaira -idu ekspresni vlakovi. Počelo se sa pošumljenjem okolice Jerusolima i brda Karruela. Saziv konstituaute bit će po engleskim oblastima naređen u najkraće vrijeme.

Iz Jugoslavije.

Židovski ratni zarobljenicu iz Jugoslavije u Sibiriji. >Judiscber Nationokrat fiir Deutsohoisterreich« priopćio uam je iz listine ratnih zarobljenika bivše austrougarske monarhije u fchbiriji, što ju je primao od »jomstičkog biroa u Kopenhagenu, imena slijedećih u zarobljeničkom taboru u Krasnajž-Rlječki interniranih Zidova iz Jugoslavije i Milan Spitier iz Djakova, Vincenz Lipkowitz iz Vinkovaca, Makso Wei s e ia Banjaluke, Caesar Sa m bu 8o v i ć iz Sarajeva, FeUks Wei s e r iz Zagreba, Mikloš Zombor i a Nove Gradiške i Sigmund Boskowitz iz Tuzle. Osnivanje jevrejskog naeijonalnog društva u Beograda. U nedelju 17. o. mj. sazvao je g, dr,. David A 1 ba 1 a, sanitetski kapetan u ime odbora, veliki zbor gradjana u sali »Onog Sabat«, nadi osnivanja jevrejskog naoijonaiLnog društva u Beogradu. Pred prepunom koćom, sazivač je u svome reći tom govoru izneo današnji položaj Jevreja u oekmie svetu, a u Jugoslaviji napose. D vezi sa zaključcima konferencije mira, g. dr. A'lhala opisao je težak položaj Jevreja u Poljskoj i Eumuniji, sto je proizvelo snaaan utisak kod prisutnih. Zatim, iznoseći stanje Jevreja u našem kraljevstvu, istakao je pogrebu, dia se dobri uzajamni odnosi izmedgu Srba, Hrvata i Slovenaca i Jevreja više učvrste. A to će biti jedan od važnih zadataka ovoga društva Društvo je sebi postavilo obimne asđartfce. Ono će raditi na budjenju naoijonalne svesti putem sastanaka i konferencija, pomagače cijonietičke i kultura ohnmane ustanove i stajati u stalnoj vezi sa svima takvim našim ustanovama* u Jugoslaviji. Izdavanje jednog dnevnog lista spada tako isto medju prve zadatke društvene. , Referat g. dr. Albalo saslušan je sa pažnjom i primljen sa punim odobrava njem. Primivši u načelu predlog o osnivanju društva, prešlo se statutima, koji su usvojeni sa malim izmenama, kao i biranju uprave. Uprava, kojoj stoji na čelu kao predsjednik g. dr. AJbala, —• izabrana je iz sviju redova i sastoji se iz 24 lica. Društvo već broji oko 200 članova Smatram da nije potrebno i ovom pril'kom isticati velike zasluge našeg vrodnog dr. Albalu, koji je dao inicijativu za ćelu stvar- Gideonac. Tečaj podmladka Makabija u Zagrebu. Udove!jujući svestranoj osjećanoj potrebi, da se i najmlađi! naraštaj postepenim i svrsi shodnitn vježbama ojača, odlučio je odbor Zid. cromhalačkog i športskog društva Mnkabt n Zagrebu, da početkom školske godine (cd 1. mina?) otvori posebne tečajeve za dječake i djevojčice od G do 10 godina. Dječaei vjeibat će srijedom i subotom. a djevojčice ponedjeljkom i četvrtkom od 6—7 sati poslije podne pod nadzorom, i ravnanjem poMcbuih predtijaka. Upisivanja primaju se n gore naznačenim danima u ih-uštvenoj gombaom (Ev. škola, Chmdaiićeva ulica 261. Oskudni bit će oprošteni od plaćen ja doprinosa.

Isti tečajevi bit će od osobite važnosti 7M učenike ovdašnje izr. konfesijonalne škole, koja gotovo kao jedina ne raspolaže vlastitom gombaonom. uslijed čega je fizički razvoj djece u znatnoj mjeri retardiran.

Iz omladinskog pokreta. Pokret židovske omladine.

O omladinskom se pokretu mnogo piše i govori. U posljednje dvije, tri godine izašla je sva sila knjiga, časopisa i brošura, a bila su i dva velika omilad. kongresa: jedan u Beču u maju god. 1918., a drugi u Berlinu u oktobru iste godine. Silnom vikom i reklamom omladinski je pokret ušao u modu: o njem svak govori i piše i novina- On ne spada među one stvari, s društava. Nađoše se već i plemeniti pojedinci, koji si staviše specijalnu zadaću, marljivim čitanjem sveg onoga što je o pokretu napisano, valjano upoznati pokret. Omladinski pokret ne uči se iz knjiga i novina. On ne spada među onestvari, s kojima se čovjek može baviti, dok ga je volja, a napustiti stvar, kad te volje nemaOmladinski pokret nije izvan nas, on je u nama i bitna je sastavina nutarnjosti naše. On je skup svih onih borba, što je svaki mladi čovjek, ma koje narodnosti bio, proživljmje u duši svojoj. To je borba između sanja i zbilje, životnog ideala i životnog kompromisa. I kraj takvog razjašnjenja stvari znači upoznati omladinski pokret upoznati sebe, a baviti se njime baviti se sobom. Nazvao sam omladina i pokret borbom. God. 1897. bio je prvi cijon. kongres u Basein. A da ne čitamo protokole toga kongresa, iz samog se već načina, kako su formulirani naši zahtjevi, jasno razabire, da se u prvoj buri zanosa držalo, da će se Palestina n nekoliko godina koloniziratti. To se mišljenje na žalost pokazalo neispravnim. Nije ovdje mjesto, da navodim sve goleme zapreke, koje su se stavljale židovskoj kolonizaciji Palestine. Jedno samo hoću, a u interesu naše stvari 1 , moram da naglasim: židovska omladina pored svih lijepih riječi o »svom narodu i preporodu na domaćoj grudi« nije svoje dužnosti ispunila. Kroz dva decenija mijenjaju se naraštaji cijonista. Najmlađi postaju, staTji prestaju biti cijoniste. U srednjoj školi i na unrverzi oduševljen pristaša Herzla, udalji se u zrelijim godinama od židovstva zastidjevši se »mladačkog ludog sanjarenja svoga«. Svaka čast iznimkama, ali je većina t zv. »nekada oduševljenih« pošla tim putem, tako te se Hellman u divnom jednom članku u Jerubaalu pita: »Ima U možda zakon, kom se pokoriti valjat« Ova je igra, zapravo vrlo običajna, u profinjenij : m dušama žid, mladića stvorila jedne određeno čuvstvo, koje bi ja nazvao »grižnjom savjesti«. Izvrtan talijanski sociolog Ferrero ovu je karakterističnu crtu opazio u Židova. U svom djelu »Mlada Evropa« on se o tome izražarva ovako: U Židova postoji vječiti nagon, da svoj životni ideal ostvari m životu, da svoju riječ pretvori u djelo. Kari Mark bio bi imenovan profesorom na kojoj njemačkoj univerzi i vlada bi mu za sigurno digla spomenik, da je on, poput ostalih »kathedersozialista« samo riječju ispovijedao socijalizam.

STRANA 6.

»2IDOV. (HAJHUDI)

BROJ 27.