Židov

7. Ove odredbe staju na snagu isti dan kad bude rumunjska delegacija potpisala mirovni ugovor. Sve protivne naredbe, zakoni ili odredbe, bilo da potiču od stare kraljevine Rumunjske ili anektiranih zemalja, ukidaju se ovim danom. 8. Nalaže se savezu naroda da točno bdije nad savjesnim i potpunim izvršenjem ovog ugovora. Službeni francuski dokumenti o Židov, pitanju. Francuska ministarstva vanjskih poslova i ratai izdala sir zbirku dokumenata, posvećenu židovskom pitanju. Materijal je razdijeljen u tri poglavlja: 1. EmaneLpacijonO pitanje; 2. pitanje nacijonalnih prava; 3. cijonističko pitanje, Veći dio dokumenata zastupa cijonističko ili procijonističko stanovište. Židovski pedagogij u Wienu. (Škola za jevrejske učitelje, vjeroučitelje i učiteljska zabavišta.) Prošle godine otvoreni židovski pedagogijgkj tečajevi (židovski pedagog! j) u Wiieuu ulaze koncem septembra u 'drugu školsku godinu. U prvoj godini stečena iskustva i vianredni uspjeh postignut kod učenika opravdavaju madlu, da će se ovaj zavod razviti u odlično ognjište židovskog znanja, i kulture. Ta je nada to više opravdana, jer se je ove Školske godine postavio na čelo pedagogija sam, nadrabin bečki, dr. H. P- H a j e s, koji je čvrsti stup mladožidovskog pokreta u Wieuu. Osim toga povećao se i broj nastavnika, j je nekoliko odličnih učitefljr skih sila stupilo u pedagogij. Tako je Zid. pedagogij u Wienu pestao središte, za izobrazbu valjanih židovskih učitelja, koje posvuda vrlo nužno trebamo- U zavod primaju se učenici i učenice alko raspolažu općenitim znanjem, koje su stekli u srednjoj školi, i ako znadu nešto jevrejski. U koliko im to znanje manjka, moraju polaziti najprije jedno-godišnji pripravnički tečaj. Ako koji učenik želi stupit u jedan već postojeći tečaj, onda mora načiniti prijamni ispit iz predmeta, što se podučavaju na pedagogiju. Za jevrejske učite-1.1 e, koji hoće steći osposobljenje za podučavanje jevrejskog jezika na školama, traju tečajevi 4 godine; za učiteljice zabavišta, dvije godine; a za židovske vjeroučitelje, četiri gor dine. Školarina iznosi K 30.- mjesečno. U slučajevima koji su vrijedni Obzira snizuje se školarina nia polovinu ili se posve oprašta. Školska obuka počinje 1. oktobra 1919. Prijave neka se uprave na: An das Sekretariat des Jiidischen Pedagogiums. Wien 11. Taborstrasse 20-a. (Jiidischer Nationalrat). Palestinski ured u IVienu, osnovan u novembru 1918.. razvio je živahnu djelatnost i postao je važnim faktorom židovskog životu u Wienu. U prvOm redu ured je publikacijama, predavanjima, diskusijama, usmmim i pismenim uputama informativno djelovao, tako da je danas javnost prilično obaviještena o prilikama u Palestini. Statistički je ustanovljeno, da već im ade 1100 za eruigracjiu pripravnih Zidova. U uredu rade posebni odsjeci za trgovinu, industriju, obrt, medicinu, tehniku itd. Veliku važnost polaže ured na praktičnu prednaobrazbn emigranata! i ua hebaluc-pokret. Preko 400 halucim i halucot rade sada u raznim gospodarstvima. Ured nastoji savjetovanjem i upućivanjem, da židovsku mladež privede obrtu i produktivnim zvanjima. Da se onemogući

izrabljivanje emigranata, osnovano je židovsko-palastinsko trgovačko i trausi)ortno društvo. Palestinski ured u Wienu podređen je središnjem palestinskom uredu u Londonu. Konferencija židovsko-narodnog radničkog vijeća u Engleskoj. Nedavno održana je u Londonu konferencija židovskonarodnog radničkog vijeća u Engleskoj, mi kojoj je bilo zastupano 28 radničkih organizacija. Nakon pozdrava g. Eomanovskog podastro je tajnik M a y e r izvješće o dosadanjem djelovanju židovsko-nairodnog radničkog vijeća u Engleskoj. Razložio je razne pdknšajie, koji su (»oduzeti, da se stvori jedan Organ, koji bi ujedinio sve židovsko-narodne radničke organizacije u Engleskoj. Osnutak narodnog radničkog vijeća dokazao bi, da se kraj dobre volje dadu ujediniti sve židovske radničke organizacije u liarmoničncme radu, Židovskonarodno radničko vijeće reagiralo je.na sve političke i socijalne pojave, te je i pokušalo, da djeluje i na engleske radničke krugove u smislu protesta protiv poljskih pogroma. I protiv hajke na strance uspjesno je radio savez. Na ekonomskom polju nastojalo je vijeće da osnuje nova radnička udruženja, ili da postojeća podupire. Nakon oclu'lje debate primljeno je jed n ogl asno izvješće. G. Kapi a n s k y pozdravio je konferCneu u ime središnjeg odi>ora svjetskog saveza Poale Oijona. Nakon saslušanja raznih referata stvoreni su Ovi zaključci: 1. Nastojati, da se sve židovske radničke organizacije priključe narodnom radničkom vijeću; 2. nastaviti rad protiv izgona stranaca i osnovati sekretarijat n provinciji; 3. tražiti od Bcard of Deputi’s, da s? više bavi pitanjima nutarnje politike; 4- tražiti, da ž i dnvsko-ma rod no radničko vijeće bude zastupano n Board of Deputies; 5. odaslati zastupnika u radničku kcmisjiu za Palestinu, koju je osnovao svjetski savez Poale Cijona; 6. prosvjedovati protiv* premale pažnje, koja se posvećuje radničkom pitanju u Palestini. Traži se od Akcijonog odbora, da vodi skrb o radništvu u Palestini. Nakon izbora novoga odbora zaključena. je konferencija. Luzernska socijalistička konferencija protiv pogroma. Na pređi cg Franceza Eenaudel-a prihvaćena je jednoglasno ova prosvjedu.a rezolucija: Konferencija, prosvjeduje protiv pogroma i proganjanja, kojima su žrtvom Židovi u dijelovima Litve i Ukrajine, što su okupirani po Poljacima. Traži od nove poljske države, da svoju nezavisnost ne okalja trpljenjem ovih zločina. Zahtjeva od mirovne konferencije. jamca nezavisne Poljske, dlai preporuči poljskim/ državnicima politiku, koja će onemogućiti ponavljanje nečuvenih brutalnosti. Istodobno poziva poljske socijalističke stranke, da energičnim istupom omoguće ostvarenje zahtjeva ove konferencije. Njemačka vlada protiv huškanja na pogrome. »Berliner Tageblatt« javlja: »Bezobzirno huškanje ua (mgronie sa strane stanovitih radikalno-antisemitskib krugova prevršuje u posljednje vrijeme već svaku mjeru, te je dovelo do pljačkanja i sukoba;. Jasno je, daj takovo pođjarivaiuje masa stavlja u najveću pogibelj unutarnji mir, koji je prijeko potreban za ohmmi i Ozdravljenje narodne sveukupnosti. I>r-

žavni komesar za očuvanje javnog poretka obnašao je stoga uputnim, da ovim pogibeljnim rovarenjima stane na put. Kcd toga se ne radi o spriječavanju legalne političke stranačke propagande, uza sve to postupat će se bezobzirno protiv svakcg rovarenja, koje očito ima sauno u cilju da raspiruje strasti mase, da smeta javni mir i sigurnost i da otešća učvršćenje državnog autoriteta«. Interaliirana komisija u Carigradu. Wileon imenovao je komisija, ikoja će da ustanovi želje naroda na istoku glede mandatarne velevlasti. Ova komisija došla jc ovih dana n Carigrad. Niai čelu je komisije dr. Grane. Na posebni poziv došli su habam baši Turske Nahmias Beg, predsjednik židovske općine, Emanuel CarasO Efendi, odvjetnik Izak Tara nt o, predsjednik B’ne Izraela i sveučilišni profesor Vent u r a u palaču auneričkop poslanstva, gdje su imali srdačni' dogovor s drom. Crane-om. U odgovoru na pitanje dra. Cran'Oa rekao je habam baši, da otomanski Židovi žele na temelju W.ilsouovdb načela priznanje i zaštitu kao narodna manjina u svim vjerskim, etničkim narodnim i jezičnim pravima. Nai pitanje, koju bi velevlast htjeli imati kao ma mlatarao vlast, odgovorio je, da Židovi* im adu potpuno povjerenje u svaku od velevlasti, te će se pod viči svakoj-, koja dobije mandat. Amerikanska misija) primila je zatim zastupnike cijonističke organizacije i B’ne Brit lože, kojd su iznijeli iste želje ikao i habam baši. Iz novije jevrejske književnosti. Budući da su boljševici u Moskvi rekvirirali 700 pudi jevrejskih tiskarskih sloval, morao je Stybellov nakladni zavod prenijeti svoje djelovanje u druge zemlje. U Evropi izlaziti će samo glasilo »Hatekufa« u Varšavi i neka djela. U Newyorku izlazi od 15. septembra mj-esećnl-k »Mikllat«. Pripravlja se izdanje velikog broja beletrističkib i znanstvenih djela ua jevrejskom jeziku, originala i prijevoda. Adresa glasi: The Stvbel Pu'blisbing Honse, 114-116. Fiftb Avenue, Newyork City.

Iz cijonističkog svijeta.

JNovi govor dra. Weizmanna. U Londonu govorio je na početku septembra u velikoj židovskoj skupštini, kojoj je predsjedao U s ii š k i n, prof. dr. W e i z m a nn 0 stanju palestinskog pitanja. Nakon prikaza istOrijiskog razvitka cijonizma i promjena takozvanog čartOrizma još za •vremena Herzlia, prešao je Weizmaun na zahtjeve, koje su stavili cijoniste mirovnome zboru. Državu ni jesmo nikad tražili, i ne bi je dobili, da smo je i tražili Ali što smo tražili već tisuće godina, da natrag dobijemo svoju zemlju, to ćemo i postići. Prvi i glavni naš zahtjev bio je, da dobijemo zemljište, što ga sad knadu efendije u svojem posjedu, jer se ne možemo zadovoljiti tek s velikim pustarama bez gospodara. Na taj način dobili bi 75% cijele zemljo. Naš je drugi zahtjev, da dobijemo mogućnost provesti sve javne radove, koje su za razvitak zemlje nužne. Što se tiče ovog potonjeg zahtjeva, imam sigurne znakove, da će nam ga Engleska 1 druge velesile dozvoliti. Treći je zahtjev bio, da se stvori takova administracija, koja će nam omogućiti izgradnju zemlje. Administracija ne će na početku biti židovska, ali mi ćemo imati jak upliv na

10

>2 IDO V< (HAJHUDI)

BROJ 29. i 30.