Židov

Primite, moj dragi gospodine, uvjerenje moga najvećeg poštovanja. Tejzul. Samuel je u svom govoru u iondonskoj opera house 2. novembra spomenuo svoje razgovore s emirom, koji je rekao, da je imao dojam, da je njegovo mnijenje izazvalo nazor, kao da je htio zauzeti stajalište protiv neposrednog ostvarenja židovske države u Palestini. No to bi, kako su cijonističke vodj# potpuno spoznale, bio nepodesan prijedlog. Emir je, reče Sa'muel, javno izjavio svoje pristajanje prijedlozima (proposais), koji su cijonistički predstavnici iznijeli pred konferenciju mira, i njegovo je stajalište ostalo nepromijenjen*, („The Zionist Bulletin“). Odgoda bazelsk« konferendje. (Zvanično) U sjednici Akcljonog Odbora *d 22. decembra odlučeno je, da *e odgodi godišnja konferencija, koja je bila određena od 18. do 23. januara za Bazel. Ovu je odluku izazvala obavijest, da delegati Ujedinjenih Država, Kanade, Južne Rusije i drugih zemaija na če biti kadri, da stignu na vrijeme u Bazel; sa druge strane činjenica, da će rasprave u pogledu palestlnskog pitanja u vezi s turskim ugovorom vrlo vjerojatno početi usuprot prijašnjoj predmnjevi u tečaju januara o. g. Pod ovakim prilikama bilo bi onim vođama, koji su angažovani u političkom djelu, nc-' moguće pribivati konferenciji. Sjednici su pribivali Sokolov i dr. Šmarja Levvin od Užeg Akcijonog Odbora; zatim dr. Nordau i svi članovi Velikog Akcijonog Odbora, koji borave u Londonu („The Zionist Bulletin“). Uni\erzit«tska konf«tencija, Iz istiih razloga, s kojih se odgOdila g'Odišnja konferencija u Bazelu, moraJa se odg-oditi i konferencija za jevrejski univerziftet. No pripiravni raid ns miruje. Uzgojni depaftement cijon. OiTgianizacije stupio je u vezu s velikim brojem žido\-skih učenjaka, koji su obećalii svOjti- saradnju: uz lorda Bothschilda prof. Achille Loria, glasoviti ekonomi;St.a u Tuiriinu; senator Vittorio P o 11 a c o. univ. prof. u Riimu, prof. VI. Rosenheim fizidioškog la'bOrntorija u TeddimgtOnu; prof. L a nd a u univerziSteita u Gottiingenu, prof. A. L e v i iz Ferare, prof. B ii ch ler i dr. D a i ch e s od •Tew’s Cođkg-e u LondOuu, prof. Y a h ud a universiteta u Madridu i prof. Cohfin universiteta u Leedsu. Zatim Su obećali učestvOvauje u kon fereucije: 'gjasoviti fizičair jarof. Albert E i ns t e i n, psihoanalitidar S. Jf r e u d, geheimrat prof. dsr. Leopold L a nd a u te profeiSicTl O r ns t e i n (Utrecbt), E hr e nf e st (Leiden), dr. Epstein (Zurieh), D e s s a u (Firenca), R. A !l m a g i ai (Rim). Nadalje: dr. Franz Oppen.heim (Prankfurt), Salz (Miinchen), Morgenroth (Kohov institut), Friedmann (Berlin), Landau (Bern), E h rm a (n n (\Vjien), ori jentaliata Sobernh e i m, matematičar (đr. B e r 1 i n e r (Bern) i To r ® z y n e r. Listina je nepotpuna, jer su pOzivi franeeskim učfinjecima zadocnili i nijetsu još stig'li odgovori iz Amerike, Pailestine i drugih udaljeinh zemaljaj Ugledni učenjaci pripravljaju izvještaje i memoranda u pogledu svojih fakuiteta: Zimmern (univarzitet Wales) za litera>tuTu, dr. Brodecki (uni\-erzitet Bristol) za fizičke znauosti, G o l dz i e h e r (Budapest) za orijentalne nauke, prof. Ch a -

je« (Wien) za jevTejeki. Vrhovni suđskj ofiejr u Palestini, imkovnik Nornian Ben t w i e h fpiripravio je mpmarauclum ,za pfavui, dr. A. Ruppin za ekonomski fakultet. ,a Jewjsh EcOnomiic Instlitute za etudij siredozenmih zemalja. Dr. W e i zm a n n, koji za koji dan dolazi iz PalestiuC, donijet će potpunu obaivijest o položaju u Palestini u vezi s pitanjem univerrzitieta i detažjne naorte izraL đenfi Po njeg'Ovim uputama. Konačna osnova izradit će sfi do scizova konferencije u podfisno vrijeme. (>The Zionist Builetin«.) Dr. Nordau u Londanu. Dr. Maks Nordau pribivao je sastanku Akcijonog Komifeja u Londonu 16. decembra, gdj« ga je toplo pozdravio Dr. Šemarja Levin. U odgovoru izjavio je Nordau, da stavlja sve svoje sile na raspolaganje vođama. On ne nalazi nikakovih protivštiaa prema njima u načelnim atvarima. Svatko mora da pomogne savjetima, djelom i kriticizmom, koliko je potrebno. Svi moraju da sačuvaju najpolpuniju vjeru u konačni triumf cijonizma. Cijonističke vodje dobit će priznanje, da su zahtijeval« za židovski narod, što najvišc mogu. Sutradan 17. decembra sakupilo se u dvorani za konfer«ncije čitavo činovništvo Centralnog ureda, da sasluša Maksa Nordau-a. Nakon kratkog pozdrava gosp. S. Marksa od upravnog komiteja i M. J. Lande, načelnika novinskog i publicitetskog odsjeka, u kojemu je pofonji pozdravio u ime činovnistva dra. Nordau-a i izrazio svoje veselje s njegove prisutnosti želeči mu đug život, zdravljc i svako dobro, odgovorio j« dr. Nordau duboko ganut kratkim govorom. U početku istakao je nazočnost tako velikog broja gospodja, što ga veoma raduje, jer je cijonizam uvijek priznao jednakost spolova. Ističe, da če domala početi nova era, obiiježena izgledom istinskog ostvarenja cijonističkih ideala. U tome je sr«ća svih nas; tome cilju posvećujemo svi svoje najbolje energije i naprezanja. Oh, Nordau, ostao je nezaražen od epidemijske zaraze nerada, koja se proširila po svijetu i on je ponosan, da je i opet u stanju raditi za veliku stvar. IQ. dec«mbra primio j« Nordau velik broj predstavnika britskog novinstva, kojima je prikazao sadašnje stanje cijonizma primijetivši, da Žiđovi gledaju u Englesku kao u Mesijc. Dr. Nerdau 1 engleako novinstvo. Dne 19. decembra 1919. primiojedr. Maks Nordau zastupnike engleskog novinstva. Vijećnic« centrale cijenističke »rganizacije u Londonu bila je dupkom puna urednika i dopisnika i novinara, koji su najvažaije engleske i židovike novine. Nordau učinio je đubok dojam na sve prisutne. Brzo j« odgovorio na sva pitanja u glatkom čistom engleskom jeziku. Oovorio je patosom proroka i temperamentom raladoga čovjeka. Bio je pun sale, humora i dosjetaka, koj« su oduševile slnšatelje i izazvale udivljenje. Osobiti interes pobudiio je stajalište Nordau-a prema Balfourovoj deklaraciji. „Velikodušnost. Engleske", rekao je među ostalim lijepim riječima govornik, „pobuđaje m nama osjećaj, da se nakon dvijetisućljetne noći približava konačno svijetliji dan.“ Mislili srao, da će naš' mesija biti jedna osoba, ali sad osjećamo, da će to biti kolektivno jedinstvo, a ime će mu biti Engieska.

Židovski narod imao je ved puno lažnih mesija, no uvjereni smo, da s Engleskom ne demo praviti isto iskustvo kao s lažni« mesijama, jer bi razočaranje bilo preveliko. Na pitanje, da li bi bila moguća u Palestini židovska vlada, odgovorio jc dr. Nordau: Kad bi nama rekla Velika Britanija: ~M1 smo mandatari, evo vama Palestine“, »vijet bi se čudom čudio, kako bi brzo židovski uarod sastavio vladu u Palestini.“ Ved se sad vodi borba i žestoka je konkurencija, primijetio je smiješeći se Nordau, izmedju Ijudi, koji hod« da zauzmu vladina mjesta. Senzaciju izazvala je izjava Nordau-a, da svi Židovi, koji bi se hfjeli nastaniti u Palestini, a nijesu to u stanju, dobiju pravo da steknu židovsku narodnost i u onim zemljama, gdje stanuju. Kao granice Palestine traži ilr. Nordau na sjeveru brdo Hermon, na jugu Egipat, # na zapadu Sredozemno more, a na istoku Huran do bagdadske željeznice. Sve engleske novine posvetile su starom vođi cijonističkog pokretatople članke i notice. ~Daily Maily“ nazivlje ga „patrijarkora Izraela, s kojim se mogu dičiti Židovi." Tko s njim dolazi u doticaj, veli isti list, ponese sobom dojam silno jake i velike osobnosti. „Evening Standard“ piše: „Nordau govorio je o budućnosti Palestine jezikom proroka. Klasičai i biblijski citati mijcnjahu, a nadopunile su ih izjave znamenitih rauževa. Pa i asimilantski ~Jewish Ouardian" označuje dolazak Nordau-a u Londan znamenitim dogođajem. Čuvanje djonističkih đokumenata. Otkako je održan prvi cijonistički kongres, prije 22 gcdine, nastojalo se, da se najvažniji cijonistički dokumenti brižno sakupljaju i čuvaju. Noviji se dokumenti čuvaju u Londonu, starije, iz vreniena, kad je Akcijoni Odbor bio redom u Wienu, Kčlnu, Berlinu, sada ispituje jedan strukovnjak. Jedan od problema, koji se pretresaju, jest, kojim sređstvima bi se spisi sačuvali u palestinskoj kiimi, kamo de se konačno prenijeti ti arkivi. (The Zionist Bulletin“), Engleskl glas o cijonizmu. U tistu ~Jcwish Guardian“ Lige britskih Židova, koja je protivna cijonizmu, nalazimo iijtervju » pukovnikom T. E. Lawr«nce-om, jednim od engleških savjetnika Emira Fejzula. U uvodu se priznaje odlučnim pristašom cijonizma. Smatra Židove prirodnim importerima zapadnjačkih impulza, koji su toliko potrebni zemljama blizoga orijenta. Židavi će po svome blizome rodbinstvu s orijentainim narodima modi da rade zaiedno s Arapima za moralni i poiitički razvitak moderne semitske rase, kaja s« prostire od Perzijskog zatona do Sredozemnoga mora. Ali prije svega treba da postanu Palestinci. Prva če generacija sačuvati karakter zemlje i sredine, iz koje se uselila. Aii njihova djeca počinju se osjedati Palestincima, a val cijonizma, koji prolazi civilizovanim svijetom, ojačat će ovaj osjećaj i učiniti, da postanu orijenlaici te da ne ostanu i nadalje okcidentalei. Opozicija protiv cijonizma i slabode, od od kojih još boluje, potrajat de tako dugo, dok s« njegove centrale budu naiazile u Londonu, New-Yorku, ili Parizu, a ne u Jeruzalimu. Osnatak židovskog univerziteta izvrsna je styar, ali nedostatna. Intelektualne

STRANA 6.

>ŽIDQT< 'CHAJIB’CT)

BROJ 2. i 3.