Židov

dine 1832., dok Salamon Lengsfekler u svojoj povijesti varaždinske židovske Općine (1861.) ništa o tome čovjeku ne navadja. Koliko tek materijala knade naštrkano o Židovima u Srbiji i Bosni! Dok se ne složi posebno društvo za povijest Židova u Jugoslaviji, ja ču (biti veoma zahvalan svakome, koji bude dao podatke, posudio za prepis isprave i brošure, napose propovijedi, prigodne govore, genealogije pojedinih obitelji itd. U povodu moga posljednjega članka, upozorilo me se s više strana, da Milka, medju mariborskim i zagrebačkim Židovkama u srednjem vijeku uobičajeno ime, nije samo slovensko, već i jevrejeko (u Brešit, 11.29 zove se Milka Ikći Bakrana, a supruga Nabora). Na to imam da kažem, da su ee u Ono vrijeme Židovi u slovenskim zemljama, osim hebrejskim, općenito služili dotičnim slovetoskim jezikom, pa Bondy, Dworsky, Zur GeScliichte dar Juden in Bohmen, Mahren dud Schlesien (Prag 1906) citira u rastavnom pismu ddto' Kolin 11. siječnja 1811. Ludmilu Židovku. Na židovskom groblju u Pragu pokopana je 1546. Slava, kći Hajima iz Pardubioa. U ostalom je već Zunz u svom djelu >Die Namen der Juden« upozorio, da su hebrejska imena općenito primljena u kršćanskom svijetu, a jednako su se Židovi uz SvOja jevrejska imena u sinagogi služili imenima, koja su bila raširena medju kršćanima u svßgdanjem životu, pa je. teško reći, da li je ime Milka i Ludmila preuzeto iz svetog pisma, ili iz slovenskih jezika. Dr. Lavoslav Šlk.

Iz židovskog svijeta.

Rad udruženih komiteta centralnih ži dovskih društvenih organizacija u Rusiji. Delegacija petrogradskog udruženog komiteta centralnih židovskih društvenih organizacija u Rusiji, koja sastoji iz gg. Sljosberga. Rubinsteina, Jefrojkina i Modela, zaputila se u inozemstvo. U Pariz stigli su Jefrojkjn i Model te su izjavili dopisniku »JudiSche PresSzentrale Ziirich« o radu udruženih komiteta ovO; . Delegacija, koja je pošla u inozemstvo, da organizira pomoćnu akciju, ne prosljedjuje nikakovih političkih ciljeva. Članovi pripadaju najrazuijim strujama unutar ruskoga židovstva. Komitet sastoji od zastupnika centralne uprave općina, koji su izabrani 1918., i zastupnika velikih židovskih organizacija. Udruženi komitet vezao je sve organizacije u onim točkama, gdje im je rad zajednički i uklonio time paralelni rad društava na jednom te istom polju, a da kraj toga ne utječe na interni rad pojedinih organizacija. Udruženi komitet je centralni financijalni organ, 'kamo se šalju sva novčana sredstva, koja se skupljaju U Rusiji ili dolaze iz inozemstva. Komitet dijeli sredstva pojedinim organizacijama i izradjuje opće smjernice za pomoćnu akciju. Komitet odlučio je, da stane na put neispravnom prikazivanju rada židovskih organizacija u Rusiji, koje je nastalo uslijed toga, što je Rusija odcjepljena od Ostalog svijeta, da izašalje zastupnike na zapad, koji će autoritativno moći da upute židovstvo na zapadu o položaju Židova u Rusiji, o stanju pripomoćne akcije i o potrebama budućnosti Delegacija hoće da uspostavi kontakt sa zapadnim židovstvom, koji je postojao prije oktobarske revolucije.

Rad komiteta do revolucije dovoljno je poznat evropskom i amerikanskom židovstvu. Katastrofa, koja je zadesila židovstvo u Rusiji za vrijeme rata, bila bi uništila cijelu židovsku naseobinu* da nije, bilo organizatoTnOg rada židovskih organizacija za pomoć. Možemo mirno ustvrditi, da su ove organizacije u najteže doba izvršile velik narodni rad. Ne obazirući se na promjene pOložiajia i radnih uvjeta, koje su nastale nakon oktobarskog prevrata, nastavile su židovske organizacije za pomoć svoj rad. Reevakuiranje onih, koji sn ostali bez doma', obavilo se potporom komiteta. Organizacije su najizdašnije podupirale sve institucije, koje su osnovane za ove beskućnike, a osobitu su pomoć pužale braći u Ukrajini nakon pogroma. Cim je uspostavljena veza izmedju Rusije i Ukrajiue, poslale su organizacije pored novčanih sredstava j školovane radnike. Prije odlaska komisije zaključeno je, da će se glavni rad koncentrirati na Ukrajinu naročito u korist žrtava pogroma. Tako su organizacije, koje su za vrijeme rata podupirale samo progonjene postale organizacijama za opću pomoć, te su nakon raspusta općina po sovjetskoj vladi bile jedine organizacije, koje i nadalje opstoje. Kraj svega bijednoga stanjia ruskog židovstva ipak su skupljena znatna sredstva, no ona ne dostaju da üblaže svu nevolju istočnog židovstva. Prije svega treba odijela, rublja itd. Zatim se mora osnovati velika organizacija, koja će u sanitarnom pogledu djelovati osobito protiv pjegavca, koji strašno bara u istočnoj Evropi i prijeti, da će uništiti oijele gradove kao n. pr. Zitomir. Zla to treba znatnih sredstava i školovano osoblje; postoji nada, da će se moći svladati sve te zapreke. Iz Poljske. Prigodom intervencije kod ministra rata, d/a se internirani Zidovi oslobode od rada na pesab, izjavio je pukovnik Rybak, da su sve vijesti ili sumnjičenja kao da ministarstvo rata ili druge vojne oblasti šire antisemitizam u vojsci potpuno neosnovane. Oblasti svim sredstvima nastoje, da Spriječe ovu agitaciju i svaki izgred protiv Židova. Ministarstvo izdalo je najstrože naredbe, da bi se stalo na put ovakovim izgredima. »Nasz Ku.ryer« javlja, da je ovih dana bila u ministarstvu rata konferencija radi zadnjih izgreda protiv Zidova. Vijećalo se o sredstvima i načinu, kako d'a se spriječe ovi napadaji, te je niedju inima stavljen prijedlog,, da se osnuje poseban ured za zaštitu napadnutih. Iz Ugarske. U Ugarskoj se za vrijeme antisemitskog režima množe slučajevi, da Židovi navodno počinjaju Samoubijstva. Jedan protestant, viši državni činovnik iz Debrecina. koji sad boravi u Ziirichu, pripovijeda, da se u Dunavu našla Iješina židovskog vojnika amerikanske vojske, koji je (navodno počinio samoubojstvo. Hevra Kađiša u Duniapataku javlja, da su u općini Ordos našli u Dunavu lešine dvaju Židova. Kod jedne lešine bio je vrat prerezan, a noge svezane. Pokojnik, stariji, pobožni Židov, Imao je na sebi arba kanfot. Druga je lešina čovjeka od 28 do 30 godina. Identitet se nije mogao ustanoviti. Časnici zarobljeničkoga tabora Hajmasker, tjerali su oko ponoći dne 27. marta pijane podčasnike i vojnike židovskim ženama. Nesretne žene uzaludno su se branile protiv zvjeri u ljudskoj spodobi. Istog tjedna ustrijelio je nadporučnik Baghi 2i-

dova Bern eri; orobio ga prisvojivši sebi 40.000 K iz vlasništva übijenoga. Na putu izmedjn Vesprima i Hajma.skera übijen je putnik Armin Goldstein. Transporti sa židovskim zarobljenicima nikad ne stižu s potpunim brojem na odredište. Časnik, koji prati transport, daje nalog, da se übije nekoliko Zidova, a stereotipni je izgovor; »Htio je pobjeći«. I protestanti u Ugarskoj bune se protiv nekršćane kog postupka »hrišćataske« Ugarske. Protestantski biskup Aleksander Raffay objelodanjuje u »Szozatu« protest protiv nasilnog postupka e madžarskim protestantima. Iz Sedmogradske. U Sedmogradskoj osnovano je društvo za podizanje židovskih škola, koje jo odmah počelo s propagandom za židovsku gimnaziju u Košicama, te je postiglo 1 ijep uspjeh. Predsjednik ortodoksne općine izjavio je, eto je u tu Svrhu već darovan iznos od 500.000 kruna, ,a ortodoksna će općina dati 300.000 kruna. Nada se, da će ©e još ove godine u septembru moći da otvori muška gimnazija e 8 razreda, a ženska s 4 razreda. Pored toga otvorit će se prvi razred jevrejske učiteljske preparandije. Inžinir Winkler, prvi haluc iz SeclmOgraidske u Palestini, govorio je na poziv cijonistićke organizacije u Temišvam o političkim, gospodarskim i kulturnim prilikama u Palestini. Nakon predavanja javilo se 15 maturanata, da su voljni poći kao halucim u Palestinu. Lausanne. Primamo od našeg dopisnika izvješće o radu švajoalfekih cijoniata iz kojega vadimo ovO: Zadnjih dana sastali su se komesari narodnog fonda u Badenu kraj Zfiricha, Zaključeno je, da Švajcanska ima da doprinosi za Ž. N. F. u godini 5680 iznos od 100.000 švajoaiskih franaka, te je i odmah ustanovljeno, koliko ima da doprinese pojedini grad. Lausanne oporezovan je sa 1000 franaka. Za 13. maja eazvano je Savezno vijeće. Šekel odredjen je s 3 franka a prinos za zemaljsku organizaciju sa 4 franka. Svagdje opaža se živahna djelatnost. U Lausianne-u ima veći 1 1 roj židovskih društava, od kojih ističemo »Tikvat Isnad«, društvo cijonistićkih akademičara, zatim »Jarden« društvo Palestinaca, »I vrla« društvo za proučavanje jevrejskog jezika i kulture, te »Bne Jisrael« gradjansko oijonistićko društvo. Gotovo u svim društvima govori se jevrejski i vode ee isključivo jev rejski zapisnici. Kao učitelji jevrejskoga jezika fungir-aju četiri akademičara iz Palestine, koji s vanrednom pOžrtvovnOšću vode kurzeve. Osobit uspjeh pokazuju dječji tečajevi, te mladji naraštaj govori danas više jevrejski no franceski. Za polazak u Palestinu prijavilo se jedno 30 akademičara, većinom članovi Tikvat Israela. »Jarden« priredio je u počast židovskih žrtava u gornjoj Galileji baskaru, a -Tikvat Israel, da se osam dana nosi cmo velo.

Iz Palestine.

Apel na Arape. Vaad hazmani upravio je ovu poslanicu na arapsko pučanstvo; U ovom ozbiljnom času u i storiji naroda Izraelova i arapskoga naroda osjećamo potrebu, nakon nedavnih dogadjaja, da kažemo svojoj arapskoj braći ovo;

STRANA 4.

»ŽIDOV. (gAJHCDfI

Broj 12