Židov

Samo iz mutnog, i od toliko strana još više uzmućenog vrela rasne mržnje izvire ovdašnji antisemitizam. Žailosno je, da .je borba u sveučilištu i u jednome dijelu novinstva uperena protiv židovskih studenata) kao Židova, ta traži se relegacija židovskih medicinara, numerus dauisus za njih i više takih dobrih stvari, ali još je žalosnije, da zastupnici židovskih studenata ne mogoše navesti uvjerljivijih argumenata nego li neistine o dopustivosti stranojezičnib fcpita u pojedinim Sveučilištima i puku tvrdnju, da nema židovskih studenata u Zagrebu, koji ne bi poticali iz jugoslavenskih ili iz nesigurnih krajeva. Obje stranke bale hi dužne da iziadju pred javno t sa tačnim statističkim podacima i da Svoje zahtjeve zastupaju na osnovu pozitivnih data. Članak za vršu je: »Javnost mora dakle u tome žalosnome studentskome sporu sa svom krepčinom zahtijevati, da ise uščuva prirodni narodni karakter našega šftdstva, ali mora da pripazi i na to,, da se najpače u kulturna pitanja nikad ne unesu momenti, koji izviru iz nečistih ili niskih motiva. Vlada ima da pokaže, da i u uzbudjenim vremenima umije da visoko drži stijeg kulturne slobode u Jugoslaviji. Klerikalnim podstrekavaočima posljednjega pokreta valja dkti nauku, da njihovi ispadi ostaju jalovi. da se njihove taktike uvijek s mjesta otkrivaju. Tajne crne internacdjonale ne spadaju više u one, koje se najbolje čuvaju. Ovako »Tagblatt«. Radosno konstatujemo, da je to prvi slučaj nastojanja u zagrebačkom novinstvu, da isie iz same redakcije s kulturnog i etskog gledišta uznastoji hiti pravedan i onda, kad Se radi o Židovima. Toga radi ne mislimo da polemišemo s onim stavkama »Tagblatt«-ova uvodnika, koje nam se čine neispravnima ili bar ne zalaze dosta u dubinu, te hi pokazivale dovoljno razumijevanja za izvjesne pojave, za koje sam »Tagblatt« ističe, dia nisu osobine Židova. Pisac »TagbMta« i predobro zna, da ispadi antisemitske rulje protiv Židova redovno pogadjaju one ekonomski najslabije u židovstvu, koji ®u najmanje krivi općim, tako reći svjetskim ppjiavama dubokog raspada etike u masama. Što se tiče tvrdnje o neistini u memorandumu židovskoga djaštva. ona se osniva na jednome nesporazumu, jer znamo, da židovski studenti niti su tvrdili, niti ini je bilo na kraj pameti te bi tvrdili (kako to »Riječ« tumači, po kojoj se valjda informirao »Tagblatt«), da Se drugdje polažu ispiti u drugom no u onom jeziku, kojega je naroda dotična visoka škola, pa, razumije se, nikako ne zahtijevaju, da se u nas ispiti drže n stranim jezicima. Dotična stavka u memorandumu židovskih studenata odnosila se na jezik medjusobnog saobraćaja inojezičnih studentskih grupaMemorandum studenata upravljen je akade mekome senatu i on će u k vestu ni lako da sabere potrebne etatističke podatke, koji će utvrditi ispravnost stajališta, da madžarski studenti možda posve neznatnim brojem potiču iz sadašnje Madžarske. Međjutim to doista nije bitno, već se radi o principu kulturne slobode, koja će dati utočišta u granicama mogućnosti i inostranim studentima, a budu li potrebna ograničenja iz prostornih razloga jer samo ti dolgfee u obzir ona se nikada ne će smjeti da protežu na izvjesnu narodnost ili rasu.

Iz Palestine.

»Geulah«-tjcđan u Palestini. London, 30. svibnja. IŽid. dop. ured ) »Genlah« -tjedan u Palestini je započeo*. Sabirne akcije provode se s velikim oduševljenjem- Prvi dan sabralo se gotova novca, zlata, dragulja i gradilišta oko 15.000 pf. St. Siromašna Palestina završit će sabiranje s najmanje 30.000 pf. st. Jabotinsky za osnutak židovske legije. London, 31. maja. (Žid, dop. ured.) Ja b ot i n s k- y je upravio iiz zatvora pismo na cijonističko vodstvo, u kome miaglašujfi neophodnu potrebu, da se osnuje čhn prije židovska legija. Pismo svršava ovim riječima: »Bez židovse legije za obranu zemlje nema židovske Palestine!« Cimi se. da nije neopravdan ovaj zahtjev s obzirom na silno uznemirenje medju Arapima, koje sistematski neki stanoviti krugovi potiču na nemire i opskrbljuju oružjem- Tako javlja »Ctassel’s saturday joui-nal«, da Arapi kriomčare u Transjorđaniju znatne koldčne oružja, pače moderne poljske topove- Spomenuti časopis pozivlje englesku vladu, da istraži ove prilike, a izrazuje bojazan, d)a bi ee mogli ponoviti izgredi, ako se bude mirno čekalo. Kršćani napadnuti u Palestini. Podtajnik za spo]ja šnje poslove izjavio je u sjednici engleske donje kuće od 19- maja, dla ?u Arapi napali u franceskoj zoni u sjevernoj Galileji hrišćanska sela, pri čemu je 50 osoba usmrćeno. Earl of Crawford svadja to nia stari antagonizam izmedju muslimana i hrišćana, koji se rasplamsao uisljed potpirivanja nacijonaftizma medju Arapima. Jaka vlada za Palestinu. Londonske »Times« donosi u svom »empire« -broju opširni članak o položaju, koji je nastao n Palestini britskim mandatora. Ponajprije konstatira, da je engleska okupacijona vlast već dosada znatno popravila prometne prilike i opskrbu vodom. Od velike će važnosti biti za razvitak Palestine lijeka Litani na sjvernoj granici zemlje, jer će ona 'davati električnu snagu Hajfi, budućoj sredozemnoj lud, novoj bagdadskoj željeznici- Hajfa Će se moći proširiti prema sjeverozapadu i jugoistoku. Velika i važna poboljšanja provest će se u najskorije,] budućnosti. Člasvršava slijedećom opaskom; »Jaka će vlada već u najbližim mjesecima biti kadra, da Odstrani sve protivštine izmedjnŽidova i Arapa, koje su u zadnje vrijeme izbile i koje su bale uzrokom posljednjim nemirima. i da privede sve produktivne energije korisnom i plodonosnom radu-« Herbert Samuel samostalni politički administrator Palestine, London, 31. svibnja. (Žid. dop. ured.) Imenovanjem Herberta Samuela »higb-eommissionerom« u Palestini riješen je maršal Allembv svib posala političke uprave. Mr, Samuel bit će neposredno odgovoran londonskoj vladi. Time se kani jednom za uvijek spriječiti svaki vojnički utjecaj na unutrašnje poslove. »Manchenter Guardian« primjećuje tomu: Mr. Samuel počet će dakle g izgradnjom civilne vlasti n Palestini. Svakako će njezino popuno ufedjenje biti istom onda moguće, kad budu konačno uglavljene Sve pojedinosti mandata, koje se upravo izradjuju. Ovo će vjerojatno uslijediti još pri je 1-jnla, prije nastupa Službe po SamuelnDavid Jellin podnačelnik Jcrnzaljma. London, 31. maja (Žid. dop. ured). Javili

smo već, da sn jeruzali rajska oblasti imenovale novo gradsko vijeće, koje se sastoji od 2 Židova. 2 muhamedanca i 2 kršćana. Za podnačelnika je odredjen David Jelllin. (David Jellin spada med ju najuglednije lipnosti novoga jišuba u Palestini, a možemo ga smatrati osnivačem jevrejskp škole u zemlji. Kao ugledna isfraživalac na području jevTejskoga jezika bijaše Jellin vodjom u borbi, što se vodila prije nekoliko godina protiv nastojanja aaimilatofskoga ein der deutscben Juden«, dia s« zavede tudji jezik u palestinske škole. U toj je borbi potpunoma pobjediLa cijonistička stvar. Tek nedavno pošao je Jtdlin u London, da intervenira radi jerusalimskih pogroma kod englesko vlade.) Izjednačenje jevrejskoga jezika s a arapskim u Pale s tini. London. 30- svibnja (Žid. dop. ured.) Vojnički je guverner u Jeruzalemu odredio, da ima u buduće jevrejski jezik u javnome životu biti ravnopravan arapskomu. Ujedno j,e uputio gradišku upravu, da smjesta namjesti tajnike za jevrcjski jezik-

Iz židovskog svijeta.

Novi progoni n Ukrajini. Varšava, 31maja. Kišenjevski dnevnik »Der Jude« javllfjia, da se po posljednjim vijestima, stiglim na odSbor za pripomoć, znbt.no pogoršao položaj Židova u Ukrajini. Zbili su se Opet pogromi, koje Su priredili DenjjkiinOvi 1 Petljurini vojnici. Slijedeće su varošice stradale: Stara Užica- Stymicza, Kolys (gubernija Podolija), Grigorjopol (gnberTiija Hersotnj a dr. Židovi iz okolice pobjegoše pred p rogo nimfa preko Dnjestra. Povodom te vijesti intervenirao ]o odbor za pripomoć u Ukrajini kod odbora židovskih delegacija u Parizu. Akcija za emigraciju ukrajinskih Židova u Ameriku. Kopenhagen, 26. Svibnja. M. C h e f e z. profesor na moskovskom sveučilištu a predsjednik edbora za pripomoć postradalim Židovima prigodom pogroma u Ukrajini, otputovao je pred nekoliko dana u New York, da tamo organizira pripomoćni odbor na socijalno-zadrugarekoj bazi za nastradale kod pogroma. Profesor Chefez želi tako da smjesti u Americi oko 40.000 mstradalib Židova iz Ukrajine. Odbijen prijedlog da se pusti iz uza nad« rabin Ldw, Szegedin, 1. lipnja (Magjarski brz- dop. ured.) U stvari nadrabuna L6wa odredio je istražni Sudac, da optuženik ostaje i nadalje u istražnom zatvoru. Protiv te odredbe uložio je priziv branitelj nadrabinov zahtijevajući, da puste optuženika na slobodu i da ga stave pod pasku u njegovu stanu- Segedinski sudbeni stol odbio-je ovu molbu s motivacijom, dla Smatra potrebnim na temelju argumenata suca istražitelja, da nadrabin ostane i nadalje u uzama. Nesmetano se nfletavljjal strašna komedija magjarske »pravde«! Izjave holandeskoga lista i njegova dopisnika morale su onemogućiti sve »optužbe«; ali u Arpadovo-j zemlji vrijedi više riječ prezrenoga uhode (HolosSya) nego li pravednost- Sijedi starfae im je tek u zatvoru dovoljno siguran, a glasa savjesti Svijeta i ne sluša kršćansko-socfljalna Magja.rska! Ortodoksi i cioniste u Poljskoj- London, 26. Svibnja. (Zid. dopis, ured.) Iz Vairsave telegrafiraju: Reprezentattti ortodoksne organizacije »šlojme emnne jirtael« povukli

Broj 16-

»ŽIDOV« mAJHUDI)

5