Židov
se do sad za emigraciju u Palestinu 646 osoba, od toga 104 porodica s djecom. Prijavljeni se razvrstavaju ovako: Po dobi: ispod 10 god. 156, od 10 do 16 god. 89, od 16 —45 god. 330. iznad 45 god. 71. Po nadležnosti: Kraljevina SHS 502, Poljska 65, Rusija 3. Magjarska 9. Austrija 1, Turska 9, Bugarska 3, Ukrajina 4. Rumunjska 23. Litavska 2, Palestina 2. Čehoslovačka 20. stranih pripadnika ukupno 141. Po spolu: Muških 316, ženskih 330. Dosadanja zvanja; Trgovci i Industrijalci 27, gradjevnl i mašfnski zanatlije 28, zanatlije za lokalnu potrebu 80, poljodjelci 16, slobodna zvanja studenti 49, radnici 46. kućanica 97. Buduća zvanja: Trgovci j industrijalci 13. zanatlije gradjevne 1 mašlnske struke 30. zanatlije za lokalnu potrebu 46, poljodjelci 50, slobodna zvanja 23, radnici 29. hahicim 1 halucot 97. Ukupni kapital 5,311.200 kruna, na svakog emigranta otpada K 8220. Osobito valja upozoriti, da pretežna većina prijavljenih emigranata predstavlja produktivni i za Palestinu potrebni materijal. Imađe međju njima zastupnika zvanja, koja se u drugim galutskim zemljama vrlo malo nalaze, na pr. Iskusni željezničari, osobito radnici željezničkih radiona, elektrotehničara, poljodjelci, vrtIjarl, nadničari itđ. To su u Palestini neophodno potrebrti elementi. Ima medju prijavljenima Imućnih industrijalaca, trgovaca i poljodjelaca, koji bi mogli u Palestini po stručnom zvanju i kapitalu stvoriti nove mogućnosti zarade i egzistencije. Broj ženskih emigranata je povoljan. što da činimo s prijavljenim emigrantima? Princip Jest, da samo onima omogućimo naseljenje u Palestini, koji to moraju učiniti i koji su ujedno potrebni; zatim onima, koji mšgu i potrebni su. Kontingenat emigranata, koji je za god. 1921. određjen. iznaša 16.500 osoba, sa obiteljima naravno mnogo više, nekih 40 do 50 hiljada. Još neznamo, koji će broj otpasti na jugoslavenske zemlje. Svakako zavisit će to i o našim predlozima. Treba na temelju tačnog ispitivanja ustanoviti broj onih, koji će za emigraciju u idućoj godini doći u obzir. Danas držimo na temelju poznavanja dotičnog materijala, da će se maksimalno 200 osobama moći omogućiti iseljenje u narednoj geđini. Do danas dobili smo generalnu dozvolu za 25 kvalifikovanih radnika, te smo bili na putu. da im i omogućimo preseljenje u Palestinu. Medjuthn došlo je naredjenje, da se emigracija mora za sada odgoditi do proljeća iduće godine. Premda smo mnogima time donijeli razočaranje, morali smo postupati u smislu toga naredjenja. Do sad pomogli smo samo jednoj porodici. koja je prije rata stanovala u Palestini, da se vrati u domovinu. Osim toga omogućili smo 6 hahicim iz Poljske daljnji put u Pal. Za daljnjih 3 izradili smo potrebna viza. I ovdje se radi djelomičn® o familijama, koje su već prije stanovale u Palestini*).
•) Radni je odbor još prije osnutka P. U. omogućio broju od preko 50 emigranata iz istočne Evrope preseljenje n Palestinu. Op. Ur.
Oko četiri petine njih su bez sredstava, osobito halucim. Londonska godišnja konferencija zaključila je: »Oni iseljenici, koji se pronadju poželjnima za izgradnju Palestine, a ne mogu da plate sami putne troškove, ima da dobiju od iseljeničkih ureda zajmove.« Rezoluciju istoga sadržaja donijela je naša predkonferencija palestinskih povjerenika. koja se je obdržala prije londonske konferencije. Ovi će se zajmovi prema našim dosadanjim informacijama podmiriti većinom iz prihoda Keren hajesođa. Ovisit će zato o uspjehu ove akcije u našoj državi, koliko će se nama za naše svrhe staviti na raspolaganje. Davajući za Keren hajesođ, ujedno i dajemo našim vlastitima iseljenicima, omogućujemo im naseljenje i novi život u Erec Israelu Ali nije samo naša zadaća, da dovedemo u prvom redu neimućne iseljenike u zegilju. nego da im omogućimo ondje i egzistenciju. Moramo nastojati, da što manje elemenata privedemo gradskom životu. Isto tako ne bi bilo poželjno, donekle i nemoguće. da se svi naši iseljenici priključee već postojećim kolonijama ili novim, koje će se osnovati. Mislimo kod toga na činjenicu. da će biti teško odmah stvoriti har« monične naseobine ljudi, koji su pod najrazličitijim prilikama i kulturnim uvjetima živjeli i imali najraznije životne običaje. Držimo, da će se, bar u početku, održati sistem naseobe po principu zemljišta. Zato će valjati većinu emigranata iz naših zemalja skupiti u posebnim kolonijama jugoslavenskih Židova. Ove kolonije neka si jugoslavensko židovstvo uz pomoć naših centralnih nacionalnih institucija samo izgradi. Ovoj svrsi neka služi posebno naseobno društvo, koje bi imalo isprva zadaću, da s našim izobraženim pionirima podigne prvu našu koloniju »Johanan Thau«. Plan naseobnog društva za prvu koloniju mora da računa sa socijalnim i ekonomskim grupisanjem prijavljenih emigranata. Tu na žalost ne možemo primijeniti ni Soskinovu shemu ni sistem bezuslovne kooperative, jer ne možemo danas iskliučiti imućne elemente. U osnovi za našu koloniju pređvidjene su za to tri kategorije naseljemka; imućni sa najmanjim uloškom od 400.000 K. inanie imućni sa 80.000 K i neimućni sa 4000 K. Za sve ove kategorije mora se u koloniji stvoriti odgovarajuća egzistencija. Kod toga igra osim uloženog kapitala i sposobnost veliku ulogu. U prvom redu dolaze poljodjelske egzistencije u obzir. Princip vlastitog rađa mora se konzekventno održati. I ako će sam »kolonista« u nastavljanju svoga dosadašnjeg života samo duhom saradjivati, moraju već njegova djeca da budu fizički radnici. Drugo je važno načelo, da sve zemljište. kupljeno za koloniju, moramo predati Ž. N. F. u vrhovno vlasništvo bez obzira na to, da li će se to općenito uvesti. Taj princip još nije primljen po svim »Ahuza« -udruženjima »H drugim naseobnim društvima. No zemlja će ipak ostati u posjedu pojedinaca i njihovih porodica na temelj« nasljednog zakupa. Za taj poklon oslobodit Ž. N. F. koloniste kroz iz-
vjesno vrijeme od plaćanja zakupnine i dodijelit će nam zemljište, koje je potrebno za naseobu radnika, i pružati našim radnicima pogodnosti, koje su predvidjene kod naseljenja radnika. To su uvjeti, kojim će Ž. N. F. lako moći udovoljiti. Ali i samo udruženje mora da se brine za svoje radnike, da izdašnim žrtvama omogući njihovo naseljenje. U tom pravcu mora se unutar zadruge osnovati posebni »radnički fond«. Radnici se moraju osloboditi od javnih i općinskih doprinosa tako dugo, dok ne zauzmu ekonomsku poziciju, koja će im zagarantovati gospodarsku ravnopravnost. Na taj način omogućit će se postepeno orelaz iz jednog društvenog poretka, koji je pun socijalnih nepravda, u ekonomsku i socijalnu ravnoteža, koja će u palestinskom selu budućnosti vladati. Naši će pripravljeni iseljenici, koji si već unaprijed stvaraju druge socijalne pojmove, kad se odluče da se isele, prihvatiti ove temeljne ideje. Naseobnu zadrugu valja što skorije osnovati, da se uzmogne već u proljeću sa konkretnim radom otpočeti. Naši će haluci biti prvi pioniri ove kolonije, koja će biti simbol vierenja jugosl. židovstva sa cjelokupnim židovstvom i zemljom Israela. Palestinski ured imat će još neke zadaće. Jedna sastoji u podupiranju svih nastojanja na polju industrije i trgovine, kola su vezana sa našom kolonizacijom u Palestini i koja se tiče pojedinaca ili društava. Treba uglaviti načela u koliko ie dužnost P. U. ova nastojanja podupirati. Držim, da se potpora sa strane P. U-a smije samo u slučaju pružiti, ako to nacionalni interesi naše kolonizacije iziskuju. I kod nas možemo stvoriti poduzeće, koje bi imalo vanrednu važnost za djelo naše obnove, a P. U> može imati inicijativu ili neki utjecaj. Tu spada pitanje organizovanja rada oko nabave i izvoza ovih sredstava, koja se u našim zemljama u većoj količini nalaze, a koja se mogu izvažati i koja su za izgradnju Palestine vrlo potrebna. Mi bismo morali nastojati. da se što jeftinije nabavi i proda taj materijal, te kako bi i uz to mogli niskom stanju našeg u tu svrhu upotrebljenog sredstva za plaćanje doskočiti. Znademo. da ima u Jugoslaviji mnogo produkata. koji se u velikoj mjeri eksportiraju u daleke prekomorske krajeve: eksport drva. osobito gradje, koji je veoma važan faktor u trgovačkoj bilanci Jugoslavije, onda cement, agrarni produkti, marva itd. Kako je već sada velika potreba za gruđju i cement, znademo iz svih oficijelnih i privatnih vijesti iz Londona i izravno iz Palestine Što će bit onda, kad emigracija započne, a s njom gradnja na veliko? Na to valja misliti već sad, da se taj problem riješi u smislu naših nacionalnih težnja. Moramo zato poduprijeti sve one institucije, koje žele a tom pravcu raditi. Radi se u nas na osnutku jedne financijalno-priv redne institucije, koja bi se imala zanimati eksportom prije spomenutih produkata, a pokraj toga bi imala zadaću Doticanja industrije u Palestini. Ova bi Institucija morala osim toga u tleku ruku raditi kao likvklacioni institut za •emigrante. P. U. ne će flnancijalno učestvovati kod osnutka ovog društva, već
8
»ŽIDOV« (HAJHUDD.
BROJ 31 i 32.