Židov
dogradnje, koji bi se imao priključiti sveučilištu. Gradsko kolonizovanje. 1. Kongres smatra potrebnim, da sc u svrhu unapredjivanja gradskog kolonizovanja privuče u najširem opsegu privatna inicijativa. Za unapređjmje trgovina i obrta imadu se uzeti u obzir slijedeća poduzeća: a) Osnutak jedne trgovačke i industrijalne banke u svrhu financiranja veliko i malo industrijskih poduzeća u Palestini. Keron Hajesod neka sudjeluje na ovoj banci sa novcem, što mu za ovu svrhu stoji na raspolaganje. b) Osnutak jedne gradske hipotekarne banke u svrhu energičnog unapredjenja gradjenja. Banka neka podijeljuje samo prvomjesne hipoteke do 60% od vrijednosti. Keren Hajesod neka sudjeljuje na ovoj banci sa novcem, št<> mu za tu svrhu stoji na raspoloženje. Baspačavanje založnica hipotekarne banke neka se u zemljama Galuta povjeri posebnim uredima. (Eventualno agenturama trgovačke i industrijalne banke.) e) Unapredjivanja zanatlija neka se omogući zajmovima, koje bi predbježno podijeljivala A. P. C.. a što prije u tu svrhu osnovana zanatlijska banka, i to na zadružnoj osnovi. d) Osnutak ureda za informacije kod Cijonističke komisije za podijeljivanje stručnog savjeta u svim pitanjima trgovačkog i industrijalnog razvitka u Ereo Jisraelu. Neka se priključno na Palestinske Urede u Diaspori osnivaju trgovačke industrijske agenture u svrhu interesevanja, privueenja i unapredjivanja cijonističkih i necijonističkih interesenata. čijim posredovanjem će se interesiram krugovi upoznati sa konkretnim planovima. 2. Bitni preduvejt industrijalnog razvitka Palestine jest nastojanje Cijonističke Organizacije, da ishodi reformu carinske tarife. Organizacija kolonizatornog rada. Za vodjenje kolonizacije ustrojit će će po Akcijonom komiteju kolonizaci joni ured pod upravom jednog predsjedatelja, koji je član Egzekutive Cijonističke Organizacije. Kolonizacijom ured sastoji se: a) od upravitelja najvažnijih emigracijonih resora, kao što su poljoprivreda i trgovina, javni radovi i gradjevni resor, tehničkog centralnog ureda, useljivanja i rada, zdravstva itd. Akcijoni komitej odlučuje, koji će upravitelji resora imati pravo glasa u kolonizacijonom uredu. h) od po jednog zastupnika Z X. F-a, K. H-a i banaka; c) od triju zastupnika Vaad haleumia, medju kojima neka bude jedan zastopnik radništva. Predsjedatelj vodi brigu o jedinstvenosti djelovanja kolonizacij onog ureda. Upravitelji resora su u svojem djelokrugu samostalni. Kolonizacijona pitanja opća i principijelne naravi tretirat će sveukđpni kolonizaci joni med, te o njima odlučuje u koliko ne padaju u nadleštvo Akcijonog komiteja ili Egzekutive. Iza kratke debate prihvaćen je po kongresu budget en bloc. Iza toga čita dr. Rufe i s e n zahtjeve i predloge Udruženja židovskih inžinirskih saveza. Oni traže tehnički centralni ured, pridjelbu tehničkog savjetnika Keren Hajesodu, izvođenje sviju projekata putem javne jeftimbe, popunjivanje tehničkih ureda smije uslijediti samo putem javnih raspisa. Nadalje predlaže, da se naredne godine svrši i preda svojoj svrsi tehnika u Hajfi, da se budžetnim stavkama, koje se odnose na tehničku školu, dade pravo prvenstva. l T glavnome se ovi predloži otpućuju Egzekutivi. (Svršit će se.)
Iz židovskog svijeta
Konferencija za obnovni fond u Kownu. Dopisnik J. P. Z. u Kownu javlja: Za 7. oktobar bila je u Kownu sazvana obnovna konferencija na temelju sporazuma Joint DLstribution Oomittee-u sa Židovskim Narodnim Vijećem, kako bi ista odlučila, na koji bi se način od »J. D. C.< za Litavsku asignirani novac najbolje upotrijebio. Na ovoj konferenciji, koja je privukla pozornost cjelokupnog litavskog židovstva, prisustvovali su zastupnici sviju litavsko-židovskih ekonomskih organizacija, kao narodne banke, zadruge, zanatlijska i poljoprivredna udruženja itd. Time se pružila predstavuicdma Jointa prilika, da se stave u doticaj sa organizovanim silama litavsko-židovske javnosti. Sve su ove organizacije zahtijevale, da se cjelokupni obnovni rad provede po litavskom židovstvu samome, ali i po općoj kontroli Jointa. Skoro Jednoglasno suprotstavio se neličnoj moći dolara ugled i snaga samostalno nacije. Na žalost ni jesu predstavnici Jointa znali dovoljno procijeniti vrijednost ovog zajedničkog djelovanja. Oni htjedoše svoj posao potpuno samostalno voditi. Prema njihovom prijedlogu imala bi na čelu ovog rada stajati jedna komisija Jointa, koja bi sama upravljala cijelim radom, te u kojoj bi bili Naradno Viječe i mjesne organizacije samo zastupani. Konferencija, koju su zastupnici Jointa smatrali samo kao savjetujuće tijelo, izjavila se protiv toga. Ona je bila pripravna, da se eventualno prije zahvali na amerikanskoj pomoći, nego da se odrekne svojega ugleda i samostalnosti. Odnošaji izmedju zastupnika Jointa i učesnika na konferenciji postajali su neprestance odrešitiji. Različite imenovane komisije ostaviše svoj posao djelomično nedovršenim, pošto »vidješe, da ne će moći postići praktič nih uspjeha. Na zadnjoj sjednici konferencije nisu učestvovali zastupnici Jointa. Tvonferencija je zaključena, pošto je odredila, da se ima sazvati drusro zasjedanje, kako hi proučavalo pitanje obnove iz vlastitih sredstava. Osim toga zaključeno je, da se židovska javnost u Americi najtočnije obavijesti o držanju svojih zastupnika, koji de facto odstranjuju organe židovske samostalnosti, te bi htjeli cio posao voditi bez njih. Konferenciji prisustvovali sh i mnogobrojni
protivnici Narodnog Vijeća, te se očekivalo, da će pitanje uže ili šire kompetencije Narodnog Vijeća stvoriti kritičan problem. No ovo je pitanje ipak potisnuto posve u pozadinu od pitanja općeg odnošaja naprama Jointu, u kojem zauzeše r protivnici Narodnog Vijeća posve protivno držanje naprama Jointu. Usprkos tome još je dakako vrlo daleko istinska sloga sviju židovskih krugova. Opozicija prema Narodnome Vijeću još je uvijek vrlo jaka, te će na drugom zasijedanju društva Kehilot, koje se ima za neko 3 mjeseca sastati, zacijelo doći do oštre kritike njegovog djelovanja. Ovo zasijedanje podvrći će djelovanje židovskog ministarstva i Narodnog Vijeća od njihovog opstajanja ovamo reviziji, te imati da bira novo Narodno Vijeće. Kako je upavivitelj ureda za izbjeglice »J. D. C.« dr. Bernhard K o h u izjavio, ne će se potpore Jointa za repartrirane usprkos rascjepa na konferenciji ukinuti. Krivotvorenje pučkog popisa u Poljskoj. Židovsko narodno vijeće u Poljskoj prima dnevno iz raznih mjesta pritužbe o zlouporabama kod popisa pučanstva. Pored svih instrukcija iz Varšave su ovaj put komesari za popis pučanstva radili na svoju ruku, te su upisali kao saobraćajni jezik umjesto hebrejski ili židovski poljski jezik protiv volje židovskog pučanstva. Na temelju toga popisa htjeti će se sigurno dokazati, da u Poljskoj živi mnogo veći postotak Poljaka no što je to u istinu. Pravi broj Židova moći će se ustanoviti iz odnošaja vjeroispovijesti. Zastupnici na sejmu dobili su vrlo mnogo materijala o svim ovim nekorektnostima. Protest protiv otpuštavanja židovskih učitelja Budimpešte. Radi otpusta mnogobrojnih židovskih učitelja iz službe glavnog grada, te degrediranja nekolicine upravitelja na jednostavne učitelje, obdržavala se n Budimpešti impozantna prosvjedujuća skupština narodne demokratske stranko. Nakon otvorenja skupštine po predsjedniku Gabrielu Ugronu osvijetlio je referent Elemor Barsonj u objektivnom referatu nepravdu, koja je nanesena ovim učiteljskim silama, te je podastro prijedlog na prihvat, prema kojemu konferencija osudjuje ovu protuzakonitu naredbu magistrata glavnog grada, te traži promjenu flagrantnih povreda prava i uspostavu prognanih, koji su i disciplinarno kao izvrsni pronadjeni, u prijašnje njihove službe. Desidor P o-1 o n y izjavljuje, da predležeće pitanje nije konfesijonalno, već je jednostavno pitanje pravnog reda. Dvanaest je godina prošlo - reče Polony što sam sudjelovao pod pritiskom izvjesnih prilika pri osnutku onih tajnih i javnih društava, koji su sebi postavili za cilj dokazivanje vrijednosti kršćanskog duha i što sam proturio važnu riječ o »mišićavom kršćanstvu« u mnoštvo. Ali to nije značilo, da sam namjeravao ostvariti svoje ideale pomoću sile batine ili bilo kojeg nasilnog sredstva. U Ugarskoj nema židovskog pitanja, ali ima kršćanskog pitanja, koje čeka na svoje riješenje. Sto je taj program! Uzgoj kršćanskog društva. Moramo odgojiti kršćansko društvo za marljivost, rad i
4
»ŽIDOV. (HA.JHUDI)
BROJ 34.