Židov

sve. Stvorite samo vodu i hlad. Ali i urodjenome pučanstvu, mogu radovi kolonija da služe uzorom, koji podstrekava. Vaš pokret, koji tačno poznajem, sadržava zdravu misao«. Uvjeravao nas je još o njegovom stalnom interesu, a čime je ispunio ostalih pet ili šest časaka njegova odgovora, toga se više ne sjećam. Nakon što je svršio svoj oficijelan odgovor pružio mi je ruku, ali me još nije otpustio, već me je povukao u razgovor s Biitowom: »Gospodina Biilovva sigurno poznajete?« t 4c kako sam ga poznavao! Biilow, koji je čitao cijeli moj govor u brouillonu i pratio svaku riječ kažiprstom, slatko se nasmiješio. Govorili smo o putu. Car je rekao: »Dobili smo upravo najveću vrućinu. Onog dana, kad smo se vidik, Wo »c baš najgore. Kod Ramle-a mjerili smo temperaturu. 31 stupanj u sjeni, 41 u suncu«. B*flow rekao je slatko; »Kako je Njegovo Veličanstvo imalo milost da kaže, voda je

najvažnija stvar. Gospodin Herzl bolja će znati, što kaže grčki pjesnik: J'A o trnov utv id )Q U »To možemo donijeti zemlji. Stajat će milijarde, ali će i donijeti milijarde«. »No, novaca imadete dosta« poviče žovijalno car udarivši se bičem po čižmi. »Više novaca nego mi svi«. slik>w abondait dans ce sens: »Da, novac, koji nama pravi toliko poteškoća, imadete Vi u obilju.« Podsjetio sam rva to, što bi se sve dalo učiniti sa snagom vode Jordana, i povukao Seidenera kao inženjera u razgovor. Seidener govorio je o branama u dolinama. Car se rado u to upuštao i razvio dalje tu misao. Zatim je prešao na zdrav, prilike, očne bolesli itd., koje se javljaju naročito za vrijeme žetve, a ja sam povukao « razgovor Schrarera, koji je o tome govorio. Mogao sam još dodati, kako sebi zamišljam, da predam stari grad dobrotvornim zavodima, da se uredi i izgradi novi Jeruzalim, koji bi se mogao vidjeti s Maslinog brda, kao Rim s Gianicola.

Wotffsohna i Bodenheimera nisam mogao privući, jer je car završio audijenciju pruživ mi još jednom ruku. Pošao sam napred, i pogledao još jednom postrance natrag. Car stajao je u profilu obrnut prema Điilowu i govorio je s njime i izgledao je, kao da si hoće dali contenancc. Grof Kessel pitao je, kad smo pošli: »Audijencja već dovršena?« Bio je manje ljubazan no u Carigradu, prema čemu sam zaključio, da naše akcije ne stoje tako dobro. Pri odlasku rekao sam Schnireru: ti n'a dit ni oui ni non«. Ni jesu nas opet htjeli da puste napolje kod ograde. Ali vani stajao je tajni policista t navodni cijonista Mendel Kramar, koji nas prati od ]afe čini mi se po nalogu turske vlade i dao otvoriti vrata. ♦ Nije rekao nj da ni ne. Očito je ovdje bilo mnogo toga po srijedi. Na brouillonu, koji sam dobio povraćen, stajalo je straga s olovkom: »Tcwtik Paša, Grend Hotel«. Propitao sam se. da ti je to ministar inostranih djela? Da.

Slanje Keren Hajesoda u Rumunjskoj- KcrcnHajesodska akcija u Rumunjskoj, koju je poveo dr. Goldstcin, postigla je lijepih uspjeha. Dr. Goldstein proputovao je gotovo svu staru Rumunjsku i dočekan je svagdje velikim oduševljenjem. Na oprosnom banketu u počast dra. Goktsteina izvjestio je predsjednik rumunjske federacije Bernhard, da je u samom Bukareštu potpisano obveznica u visini od 5 milijuna Leja i da je u gotovome uplaćeno 3 i pol milijuna. Keren Hajesodska akcija nastavit če se do početka 1923. godine. Dr. Goldstein imao je i prilike da govori na konferenciji židovskih općina i rabina u Bukureštu, te je u svome govoru dao kratak pregled ekonomskog i socijalnog problema židovskog pitanja u sadašnjosti i o političkom položaju cijonazma u savezu s Palestinom, a zatim se opširno bavio pitanjem Keren Hajesoda, kao jedinog sredstva za obnovu Palestine. Na koncu apelirao je na zastupnike rumunjskog židovstva, da najenergičnije podupiru Keren Hajesod. Govor dra. Goktsteina primljen je velikim oduševljenjem Sefardski Židovi i Keren Hajesod, Propagandno putovanje dra Bencijona za Keren Hajesod u zemljama blizoga Istoka imalo je vrlo dobar uspjeh. Sve sefardske općine na Orijentu izjavile su svoju sint patiju za institucije Keren Hajesoda i preuzeli su dužnost da samostalno vode rad za Keren Hajesod. Jedan Židov osnovao je legat za Keren Hajesod u visini od 30.000 sunti. Keren Majesodska akcija u Americi. Glavni ured Keren Hajesoda iz Amerike izvješćuje, da je u zadnjem tjednu novembra uplaćeno u gotovom 44.807 dolara ili dosad sveukupno 2,451.673.50. Nova velika kampanja moči će započeti svom intenzivnošću tek u februaru 1923. Dr. Ruppin je u Newv«rškom »limesu« objelodanio cijeli niz članaka o Palestini i priredjuje sad novu seriju članaka s ilustracijama. Dr. Ruppin koji je pregovarao s mnogim uphvnim židovskim grupama i židovskim trgovcima očekuje se sad u Bostonu, a odanle poći će u Kanadu. Koncem mjeseca bit če u Biifatu, Pittsburgu i Chicago. Prisutnost dra. Levina u Chicagu iskorišćena je te su održane mnoge skupštine i očekuju se povoljni rezultati. Iz židovskog svijeta

Institut za židovsku samopomoć. Amcrikanski )odnt Dastribuhon Commiitee promjenk) je svoj dosadašnja radni sistem a ne dijeti više potpore, već se u Americi namaknuti iznosa upotrebljavaju za produktivne svrhe, a prije svega za obnovu razorenih d podupiranje gospodarsko slabih židovskih egzistencija. U okviru toga programa je bečka ured Joinla u zajednici s jednim bečkim komiteom osnovao zajmovnu zadrugu za maloobrtnike i male trgovce. Zadruga dat će jeftine zajmove uz povoljne platežne uvjete. Ova uredba ima da dade mogućnosti maloobrtnicima, zanatlijama i malim trgovcima da se etabliraju, da urede svoje radione, i da im namakne pogonski kapital. Ali i židovski liječnica, inždniri i pravnici, koji hoće da si stvore egzdstencdju, naći će pomoć zadruge, joint komite, komu bečko židovstvo ima mnogo da zahvati, doprinio je ponovno dokaz svoje velikodušnosti a ujedno i njegova shvaćanja gospodarskih potreba širokih židovskih masa. Zadruga je već konstituirana te je na prvoj glavnoj skupština izabrano ovo ravnateljstvo: iNadrabin dr. Hajcs, burzovni vijećnik Gliick. odvjetnik dr. Siegfrid Kantor, Jakob Merz„ bankar Merer, Oskar Rosner, nadinž. Robert Stricker i Feivel Tiirket, a u nadzorno vijeće: direktor Wuer, Dr. Jakob Ehrhoh, direktor Julaus Eppler, direktor David Lessing. Visina dionica ustanovljena )e sa 100.000 njemačko-austrjskih kruna. Konferencija centralnog odbora Agudas Jlsroela. U Bresslau vijećao je od 26.—28. decembra centralni odbor Agudas Jisroela, kojemu je pribivalo 60 delegata Od zaključaka ističu izvješća proširenje Egzekutive, čija cer.;rala ostaje u F.tču. Nadalje, da se pripra* : saziv Knesi? Oedola. Saziv velike ove skupštine vezan je na preduvjet, da sa donde stvori rabinsko vijeće od velikih učenjaka, koje bi dobilo autoritativni karakicr. Naravno, da se je vijeće bavilo i pitanjem židovskog svjetskog kongresa te je stvoren ovaj zaključak: >Agudas Jisroel« smatra se obvezatnim, da prije svega ujedini sile ortodoksije za Knesija Oedola. Nakon ove velike skupštine pripravna je Agudas da zatraži votum rabinskog vijeća, pod kojim uvjetima bi mogla da sudjeluje na svjetskoj kon~ - Jn>i ——p————

ferenciji organizacija, koje su interesovane na gospodarskom radu u Palestini*:. Dok se tako zaključkom izbjegava direktnoj odluci u kongresnom pitanju, konstatuje izvješće, da je jednodušno naziranje zastupnika, da neizmjerna vjerska opasnost, koju bi moglo značiti za trađicijonelno židovstvo kongres, koji bi proizašao iz općiji izbora, onemogućuje Agudi sudjelovanje na takovom kongresu. Napadno je protuslovlje izmedju zaključka i motivacije, pa će Aguda morati da zauzme jasno stajalište tim više, što u poljskim i zapadnim krugovima Agude ive više prodire spoznaja o potrebi saziva svjetskog židovskog kongresa. U pitanju Je\vish Agency-a konferencija je ponovno prosvjedovala protiv odluke Engleske, koja je cijonističkoj organizaciji povjerila tu funkciju. Aguda bila bi pripravna da šalje zastupnike u Jevvish Agency, kad bi engleska vlada ukinula monopolni položaj cijonističke organizacije i kad bi se pružalo jamstvo za to, da ne će biti majorizirani u pitanjima, koja zastupnici Agudasa označuju kao vjerska. Inače je izvještaj vrlo slab i ne pruža nikakovu sliku o radu Agudas. Političko djelovanje ograničilo se na intervencije kod engleskog ministarstva za kolonije, kod sir Herberta Samuela i Lige Naroda, da se spriječi odluka o Je\vish Agency-a u cijonističkom smislu. Konkretno je u izvještaju samo kupnja zemljišta kraj Jafe i osnutak društva za gradnju stanova s kapitalom od 15.000 funti. Inače izvještaj donosi djelovanje na karitativnom polju. Borba protiv naredbe saskog ministarstva prosvjete o školsko] dužnosti na blagdanima. Kako je poznato izdao je šaški ministar za prosvjetu naredbu o dužnosti posjeta škole i rada u školi na blagdanima drugih vjeroispovjesti no državne, što je imalo za posljedicu, da su mnogi židovski učenici radi izostajanja na visokim blagdanima bili kažnjeni. Tom će se stvari doskora baviti njemački parlamenat. U sjednci predsjedništva berlinske židovske općine prihvaćen je predlog židovske narodne stranke, da se potakne vladu.

BROJ 1

»ŽJDOVi

3