Židov
skom narodu i njegovim zahtjevima no prijašnja vlada. Nakon što će biti stvorena samostalna arapska država, moći će i Židovi poput sviju drugih doći u zemlju, naravno u onoj mjeri, koja bude odgovarala potrebama zemlje. Konačno primjetio je vodja arapske delegacije, da je politika prijašnje engleske vlade kriva, da ss sad pokazuje jaka simpatija medju Arapima Palestine za Tursku. General Sinuts o budućnosti Palestine. General Smuts već je nekoliko puta izjavio svoje simpatije za cijonistički pokret. Nedavno je u jednome govoru, što ga je držao u židovskoine krugu povodom osnutka doma na uspomiieu u ratu poginulih južno afrikanskih Židova, rekao medju ostalim ovo: -Po mome mišljenju je palestinski mandat jedan od najvećih rezultata velikoga svjetskoga rata; najveći je to akt nadoknade štete, koji poznaje svjetska istorija. Pred 2000 godina izgubili su Židovi svoju narodnu domaju. Od tog vremena razasuti su u cijelome svijetu. Veliki svjetski rat popravio je ovu istorijsku nepravdu time, da je Palestinu priznao kao narodnu domaju židovskoga naroda. Mandat će se potpuno provesti dogodilo se što mu drago i Palestina postat će sve više pravom narodnom domajom za one Židove, koji su se drugdje rodili, a ipak žele da se povrate u njihovu svetu domovinu.« Lozanska konferencija i mandatsko pitanje. Danas je već potpuno sigurno, da Engleska ne će dopustiti, da se na londonskoj konferenciji direktno ili indiriktno raspravlja pitanje palestinskog mandata. Karakteristično je za stajalište Engleske K pioblemu mandata memorandum, što ga je predao lord C u r z o n u pitanju Mosula, a u kojemu se traži, da se c : jcli vilajet Mosul priključi kraljevini Mezopotrumji. Na koncu memoranduma veli se: Mi smo našom pobjedom nad Mosulom stekli neku vrst mandata nad tamošnjim distdktoiu i radit ćemo vjerno prema obvezama, što smo ih preuzeli prema pučanstvu, prema našim saveznicima i prema Ligi Naroda. To izreka dovoljno dokazuje, da Engleska ne misli da napusti ili da se povlači iz Mezopotamije, a još manje da napusti palestinski mandat. Tel Avlv stacija za snabdjevanje Jafe el e ktričaom s trujom. Trgovački buletin što ga izdaje palestinska vlada, sadržaje ovo izvješće o Ruthenbergovom poduzeću: Nadzornik za trgovinu i industriju južne Palestine posjetio je električnu stanicu Ruthenberga. Stanica nalazi se u blizini željezničke stanice Tel-Aviva na prostoru od 20 dunama. Da se ovo djelo čim prije dovrši, radi se u dva sloja dan i noć. Sad se poglavito radi na izgradnji kuće za stanicu, u kojoj će biti smještena dva Dieselmotora s 500 konjskih sila, od ko-
jih je svaki težak 66 tona i koji će dati struju za Ja[u i Tcl-Aviv. Već se sad pripravlja mjesto za jedan treći motor. Doskora dovršit će se ugovori izmedju uprave grada .lafe i Tcl-Aviva glede podavanja struje. Prema sadašnjim planovima sagradit će se velika stanica transformatora, za koje treba prostor od 1000 m ! . Snaga dobit će se iz pada rijeke Jarkona. Dobivena snaga vodit će se nadzemnim vodom do stanice Tel-Aviva. Stanica transformatora kao i Dieselmotora zamišljena je kao rezervna uredba, jer redovito podavanje struje ima da uslijedi priključkom na glavni vod od Jordana. Rezervne stanice sagradit će se još kod Hajfe i Jeruzalima. Radovi za gradnje predati su židovskim radničkim organizacijama. Dovoz materijala od luke u Jafi i od željezničke stanice prepušten je u cjelostl arapskim radnicima. Ovima predata je i dobava materijala za gradnju cesta iz kamenoloma od Bet Nabala. Gradnjom upravlja ing Outh, specijalista za betonske gradnje. Očekuje se, da će se najkasnije u julu 1923. započeti sa podavanjem struje. Izbori za palestinsko zakonodavno vijeće. Priprave za izbore za zakonodavno vijeće dobro napreduju, pa će možda bili moguće, da se izbori provedu već u januaru. Zakonodavno vijeće mora se prema palestinskom ustavu sastati najkasnije koncem februara. Palestinsko željezničarstvo. Amerikanski trgovački list »Comerce Reports* objelodanjuje interesantan članak o palestinskom željezničarstvu, u kojem se medju ostalim veli, da Palestina ima bez sumnje danas najbolje željeznice, kao i najbolju tlefonsku, telegrafsku i poštansku službu na blizom Istoku. Naročito su lokomotive i vozni park prvorazredne. Ima medj njima i amerikanskih lokomotiva, koje su proizvedene 1918. za britanski ratni departement. Pored toga stigle su nedavno iz Leedsa lokomotive slične tanku. Iz Englske nadalje internacionalna spavaća i osobna kola, koja pružaju jamstvo za udobnost putnika. Živi osobni i poštanski promet dokazuju intenzivni trgovački život.
Iz Jugoslavije
| Samuel Spiller. ~j Bio je jedan od onih tisuća bezimenih radenika, koje nikad u javnosti ne sretaino. Nikad se nije isticao. Nikad mu se ime nije spominjalo izvan uzanog kruga znanaca i prijatelja. Pa i sada, kada r« umro, bio je odjek njegove smrti gotovo nečujan. Onako, kako je sav svoj vijek proživio, tako je i umro. Njegova smrt nije bila nikakova tragedija i nije nikoga uzbunila. Nenametljiv bićem svojim, nije se čak ni smrću nametnuo interesu javnosti. Čedan mu je bio živoi, čedna mu je bila i smrt. A ipak je zavrijedio, da mu se ime pronese, ma da uz to ime injesu vezane nikakove predodžbe o velikim pothvatima i uspjesima u našem pokretu. Možda samo zato, jer se u jednostavnoj skladnosti svoje duševnosti kao malo iko prikučio svojem cilju: izvršiti dužnost jednostavnog sluge spram naroda svojega. Nc znam, nema li u pokretu našem previše lica, koja vječno nalažu, zahtijevaju i svjetuju, koja sve bolje znadu, koja uvijek oponiraju, a koja su vječno nezadovoljna. Jednom riječi: previše gospodara. No sigurno je, da imamo premalo sluga, premalo onih, koji bez suvišnih gestova i bez prigovora uvijek stoje spremni ondje, kuda ih potreba zove. Jedan od takovih bio je Samuel Spiller. Kad je cijonizam u nas još bio u povojima, bio je on već odavno svijestan i uspravan Židov. Muževi poput njega bili su nosioci cijonističke ideje dugo prije organizovanog cijonizma. Trebalo je ljudi psihičke konstrukcije, kakova je bila u Samuela Spillera, a da uopće dodje do cijonističkog pokreta. Bez one rekbi nabčžne i naivne predanosti narodnoj stvari, koja je karakterizovala prve naše pregaoce oko našeg preporoda, ne bi bili nikada udareni temelji za daljnji rad. A to je više nego dovoljan razlog, da takovim muževima sačuvamo uspomenu. Ispaćene duše i tijela preminuo je 19. decembra u Bjelovaru. Umro je smrću mudraca, miran, sabran i bez straha. Ovakovom smrću može samo dobar čovjek umrijeti, a to je i bio u velikom f jednostavnom značenju riječi. Bila je njegova želja, da mu se ne govori nadgrobno slovo. Nije htio da nakon smrti svoje bude i časak samo objektom uobičajenog jeftinog uveličavanja. I zato ni ovo nekoliko redaka ne će da budu njegovim nekrologom, ne će da budu više no tiha posveta njegovih prijatelja blagoj uspomeni njegovoj . H. G. MjESNIM ORGANIZACIJAMA. Ovih dana razaslali smo šekele i blokove za prinose zemaljskoj organizaciji, pa molimo sve naše povjerenike, da šekel akciju provedu s najvećim pospješenjem i da nam odmah pripošalju uplaćene šekele i prinose za
BROJ 1.
»ŽIDOV«
5
ZAGREB Ofllligllfaßii/ Štedne uloge ukamaćuje sa i vraća iste bez otkaza mARODNA BANKU D. BEOGRAD U TerazijE Z3 u r* o 0