Židov

skandinavskih zemalja. Tako su mogli izaslati svog zastupnika u permanentni odbor, a sami dobili mjesto u pojedinim komisijama. Naši su delegati imali prilike, da uzmu znatnoga udjela na radu pojedinih komisija, a do odlučnog izražaja došlo je držanje delegata Šime Spitzera u komisiji za Keren hajesod, koja je uslijed njegovog nepopustljivog stajališta donijela poznate rezolucije. KrOz tri dana prije početka kongresa zasjedala je u Karlovim Yaryma prva svjetska konferencija Keren kajemeta (Židovskog Narodnog Fonda). Naše zemaljske povjereništvo bilo je na ovoj konferenciji zastupano po njegovim članovima Lavu Sternu i Šimi Spitzeru. Obojica su tijekom konferencije uzeli nekoliko puta riječ i podvrgli stvarnoj kritici rad Uprave Keren Kajemeta iznoseći markant'.e nedostatke, koje bi trebalo otstrar iti. Došavši u lični kontakt sa svim istaknutim ličnostima vodstva u Londonu i Jeruzalimu. delegacije židovskih komiteja u Parizu i pojedinih zemaljskih organizacija svega svijeta, dobili su uvid u gigantski rad, što ga požrtvovno i sa velikom predanosti za stvar židovskog naroda vrše korporacije, kojima dotičnici rukovode. Na ovom mjestu još spominjemo, da je zastupnik zagrebačkog gombalačkog i športskog društva »Makabi« Slavko Dfiucht aktivno sudjelovao na konferenciji židovskih gombalačkih i športskih društava, koja je iza višednevnog vijećanja zaključena osnutkom Svijetskog Makabi-saveza♦ Nekoliko riječi o vojvodinskom distriktu. Na želju nekolicine cijonista iz Vojvodine prihvatilo je prošlo Savezno Vijeće nadopunbeni član. 10. pravilnika S. C. J , na temelju kojega je mjesnim cijonističkim organizacijama, odnosno židovsko-nacijonalnim društvima jedne pokrajine dana mogućnost, da se ujedine u jedan distrikt. čiju upravu prema tačno po Saveznom odboru odredjenom djelokrugu rukovodi jedna od mjesnih organizacija dotične pokrajine. Na konferenciji, sazvanoj po pripravnom odboru u Novisad za 20 i 21. februara o. g., obrazovan je za Vojvodinu distrikt kao ogranak Saveza cijonista Jugoslavije. Ova je konferencija kojoj su pribivali i izaslanici Radnoga odbora S. C. J., prihvatila više rezolucija, kojima se izriče neminovna dužnost njegova, da propagira u svom djelokrugu cijonizam, da organizuje sabiranje za Keren knjemet, zatim rezolucije u pogledu kulturnih zahtjeva, omladinskog rada, dapače i o osnutku jedne jevrejske banke. Nu o svomu tomu kao i u opće o radu vojvodinskog distrikta donijet će potankosti koreferat za Vojvodinu, a mi hoćemo samo da ustanovimo, da su uspjesi, što smo ih od distrikta iščekivali, izostali- Niti u organi zatornom ni u pogledu propagande, sabiranja? za Keren knjemet, za Keren hajesod ne može rad distrikta da zadovolji, pa,bi stoga bila zadaća ovog Saveznog Vijeća da se sa pitanjem . vojvodinskog distrikta potanje pozabavi, da donose zaključak,” da Ii je u opće za cijonistićku stvar podesan dalnji opstanak distrikta, da nadje i odredi mjere i način, kako bi se ondje prilike u pogledu cijonističkoga rada konsolidovale i tako učinio kraj nekoj vrsti anarhije, koja je temelje distrikta tako uzdrmala, da je stupio u stadij raspadanja, a čini se, da se je ako i ne formalno, a to faktički već i raspao. Jveron hajesod. Keren kajemet, a i organizacijona blagajna teško osjećaju) neuspjeh ovoga eksperimenta sa yojvodinskim distriktom. Krnj svoga toga ne možemo ali da ne istaknemo dobru* volju i golemu požrtvovnost nekolicine svijosnih sumišljenika u Vojvodini, čiji napor ali nedostaje, da svlada one ogromne poteškoće, što im se ti njihovom stvarnom padu suprotstavljaju. Čvrsto smo uvjereni, da £e se moći naći put, koji će zajedničkim radom svih nas i našu braću u Vojvodini privesti u kolo svijesnih radnika za cijonističke ciljeve. ♦ Propagandistički rad stajao je prošle godijfe u glavnome u znaku propagovanja akcije za Koren hajesod. Posjećivanjem svih mjesta u Hrvatskoj, Slavoniji, 'Bosni, Vojvodini. u Beogradu i tada još po našim vlastifha okupiranem "‘vnin i održanjem propagandističkih predavanja dani su novi impulzi za jedan dio praktičnog palestinskog rada, pricijonistima, a i ostalim uspravnim Židovima potrebu požrtvovnog doprinašanja sredstava za izgradnju Palestine. f ,

Ova predavanja nijemi os/ala bezuspješna. Mnogi naših sumišljenika rado su se olk-zili Keren hajeapdu, znajući da time vrše samo svoju dužloštl Savez cijoništa Jugoskyi|e bio je zastupan na konferenciji zemaljskih organičkih u Beča po svom predsjed' nik n dru. Kugi Sp i t zle r nikoji je ondje iznio stajalište, što ga je Radni odbor pod nVgovim predsjedanjem zauzeo prama tezama, iznešenihi po \emaljskom cionističkom odboru za Austriju, a sa svrhol da se što- više unificiraju smjernice rada na XII. cijonničkom kongresu. ,Isto je tako predsjednik ašega Saveza pribivao sjednici Velikog akcijonog komitet kap njegov član, koja je •držana malo pred saskak XII. cijonističkog kongresa u Karlovim Varvma. Savezni Odbor sastao se p»šle godine tri puta. Broj Pridošlih članova prvim dvim f-dračama bio je na žalost dosta malen, dok je u trećoj sjedci, koja je održana dan iza« zaključenog kongresa židovskih vjeroispovijednih općina sudjelovao oveći broj članova S i. a i nekoliko gostiju. !J svim sjednicama raspra-, ala su se iza podnesenih ufvjest.ija i eiei enata pojedinih kora aktuclna organizacijona pitanja. Svira sjednicama rtdsjedavao je predsjednik Saveza dr. Hugo Spitzer, ikoji o» žaleći ni truda ni vremena u višenju preuzetih dužnosijmože da nam svima služi kao svijetao primjer. Iza svibanjskih nemira u Jal pozvao je Radni odbor u vršenju naloga Egfckutive u tndonu sve mjesne cijo nistićke odbore* da održe protesti zborove i da podnesu putem britskog poslauištva u Beuaulu protestne rezolucije Foreign officeu u London, Mnogi Ijesni odbori odazvali su se ovom pozivu, dok su se mjesni (hori, koji su nn nodručJ u > ffdje je u ono vrijeme važila zrisana sastajanja, morali zadovoljiti podnosom protestne mlncije. Tako je u Zagrebu predsjednik Radnoga odboridr. Beno Stein predao u ime Saveza cijonista Jugo«! vi je pivic-tm memorandum britskom konzulu s molbon da ga putem britskog poslaništva u Beogradu sprovede Felgu officeu u London Ured našega Saveza stoji u (mističkim stvarima u pismenom saobraćaju sa svim depjtemeutima centralnog ureda u Londonu i dogodice sa , urama gotovo sviju zemaljskih organizacija u i izvan EW. Prima i daje izvještaje centralnom uredu u London) dobiva redovito oficijelni »Zionist« Bulletin« i »Haarec« Jerusalema, te »Haolanu iz Londona. Uredništvo »Židov? prima u zamjenu veliki broj cijonistiokih organa. Cijonističlša štampa u našoj zemj porasla je u prošloj godini za tri lista: »Jevrejski glasnik Beograd, »Jiidisches Volksblatt«, Novisad i »Hadegel«, ist dra. ing. Avrama "VVerbera u Brodu n. S. »Jevrejji Glasnik« 'obustavio je medjutim svoje izlaženje. Cijonistički listovi izviještuju oivim važnijim dogodjajimc u svijetu, koji su u vezi sa jlnvstvom u opće, bilježe sve aktuelne dogodjaje u cijonjičkom pokretu, u i izvan granica naše zemlje, bave se Otiranjem sviju pitanja, koja se dotiču židovstva naše kfljevine ustaju u danom slučaju na obranu njegovo časti njegovih kulturnih političkih, gospodarskih i socijalnih ijeresa. »Židov« kao zvanicni organ našega Saveza donoskve zvanićne objave Egzekutive i zemaljske organizacije, je iskaz darova za Keren kajemet. Kraj cijonističkog rada nastojao iiR adm odbor S. o. I. da bilo inicijativno, bilo efektivno uze udjela na pokretanju ili riješavanju sviju pitanja, kojme direktno ili indirektno tiču sveukupnog židovstva u n. ij kraljevini U »Židovu« zauzeto je stajalište jfcti nepravilnom riješenju pitanja prava izbora u konstifmtu za jedan znatni dio židovstva u našoj kraljevini. R[d je na osnovu odnosnog zakona došlo do sastava izbornjspiskova. a neke su upravne oblasti ovu nepravednost ne »ravnim primijenjivanjem dotične ustanove izbornog zak * jos uvećale, obratio se Savez cijonista putem svoga tpredsjednika dra. Fridriha Pop sa u Beogradu nadleŽbm ministalfctvu sa pretstavkom, da se nižim upravnim iastima *d ide jasna direktiva u pogledu primjenjivanja utmova izbmnog zakona. Židovi grada Sarajeva su u jedd po Židnv kom nacijonalnom društvu sazvanoj skupštin| igli energično protest proti nepravednom i protuzakonitu odužim ju prava glasa jednom dijelu gradjana naše raljevii e Tlnslali

8

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ I—3.