Židov

put tuče padale ćuške i odvažno pružio stražnju strana udarcima nogu antisemitskih vlada i naroda. Ove su pojave bolne, one su naravne i ne smiju nas smetati. Mi smo takovo staro društvo, da je u našoj mnogotisućgođišnjoj povijesti već svega bilo. Ne može se u nas ništa novoga dogoditi. Kad je Mojsije htio da oslobodi svoj narod iz egipatskoga ropstva, tad su se prvo protiv njega bunili Židovi i prijetili mu, da će ga prijaviti egipatskim vlastima. Kad se Ezra i Nehemija vratio u Cijon, tad su ostali bogati, naobraženi Židovi, ljubitelji šaleta i Heinea onoga doba, u Babilonu i pustili su ove lude sanjare, koji su opet htjeli biti narod, s ruglom a vjerojatno i olakšanim srcem poći u domovinu. I sad ne će biti drukčije. Pa neka bude tako. Četa Ezre i Nehemije bila je mala manjina izmedju tadašnjih Židova, a mi svi smo notomci te manjine, velika većina nestala je bez traga u moru naroda prednje Azije. T cijoniste su možda još manjina medju današnjim Židovima. Ali iz njih će se pomladiti židovstvo, po njima će dalje ži-

vjeti i biti spašeno u dalekoj budućnosti. Židovski protivnici cijonizma, bili oni danas kolikogod brojni, odredjeni su, da nestaju kao Židovi. Vjerojatno je to i tajna želja njihova srca. Ona će se sigurno ispuniti. Stoga je nedopušteno, da se govori o cijonističkoj stranci u židovstvu. S prezirom i ruglom odbijamo tu oznaku. Cijoniste nijesu nikakova stranka, oni su samo židovstvo. Ne mijenja na stvari ništa njihov današnji broj. Sjeme najjače lipe je mala tvorba, no ono je ukupnost cijele životne snage drva, cilj svih njegovih organskih nastojanja. Lipa živi u svome sjemenju, a ne u masi drva i lika. Sve, što je u židovstvu živoga, što ima židovski ideal, što ima muževnog dostojanstva i volju za razvitak, to je cijonistički. Što se naprotiv dobro osjeća u ropstvu, što se zadovoljava u preziru, ili što se nada skoroj naravnog smrti židovstva, to stoji ravnodušno po strance ili se ljuto bori protiv nas. Nadovezujuć na poznati stih austrijskog pjesnika Orillparzera mogu cijoniste reći: >U tvom je taboru Israel! Vi drugi ste pojedine ruševine.«

Smatrani stoga svojom dužnošću, da onemogućim ovu štetnu taktiku javnim pobijanjem i nezavisnim političkim koracima. Pošto ht. ću, koliko god je moguće, da šteđim položaj Jevvish Agency-a, to ovime najavljujem svoju demisiju u EgzeKi:tivi, a pošto ne priznajem više autoritet ove Egzekutive, istupam iz Cijonističkc organizacije. Istupom Jabotinskoga završena je za sad jedna stvar, koja je gotovo sasvim okupljala učesnike zadnjeg vijećanja Akcijonoga Odbora. Afera Jabotinskoga u dva smjera dala je povoda oštrim raspravama. Prije svega tražili su zastupnici Pode Cijona, da se smjesta predloži Akcljonoine Odboru izvještaj o pregovorima iauotinskog sa Slavinskvcm. Jabotinskv odlučno se branio 1 nije htio istupiti iz Egzekutive, jer je držao, da mora u Egzekutivi zastupati svoje nazore. Istom nakon zaključka, da se izabere istražna komisija i da Egzekutiva ima da kontrolira pojedine akcije svojih članova, odlučio je Jabotinskv, da istupi iz Egzekutive. Druga stvar, kojom se Akcijoni Odbor bavio u nekoliko sjednica, bio je ispad Jabotinskog protiv političkog vodstva, a naročito protiv dra. \Veizmanna. Jabotinskv istupio je iz Organizacije, da može javno kritizirati rad vodstva.

Iz židovskog svijeta

Otkazani puč u Miinchenu. U Miinchenu nastao je zadnjih dana preokret u javnome mnijenju, koji je našao izražaj u tome, da je nacijonalistička stranka i njezin vodja Adolf H i 111 e r izgubio mnogo od svog upliva. Povod tome je nastup Hittlera u zadnjoj skupštini, u kojoj se oborio na »nutarnjeg« neprijatelja i rekao: »Ne protiv Francuza, već protiv novembarskih zločinaca.« Ta parola, koja se smatra kao slabljenje »nutarnje fronte« ozlovoljila je i pristaše nacijonalističkih stranaka. Gradjanski krugovi najoštrije osudiše ovu izjavu i Hittler, koji je do nedavna slavljen kao narodni junak, izgubio je svoj popularitet. Stoga se ne uzima više ozbiljnim njegova prijetnja o

puču. Hittler je sa svojim narodnim socijalistima istupio iz udruge narognih društava. Nov pogromski val u Rumunjskoj. Iz Bukarešta javljaju: Prošlog utorka došlo je do teških nemira u gradovima Barlad i Musi. Židovskim đjacima spriječen je od njihovih hrišćanskih drugova pristup školi. Mnogi su židovski djaci ozledjeni. U županiji Falciu proglašen je prijeki sud, jer su seljaci najavili napadaj na židovske stanovnike grada. Položaj je vrlo ozbiljan. Vodja seljačke stranke, koja je Židovima sklona, dr. Florea Lupu, bio je u mjestima, gdje su bili izgredi i izjavio je nakon povratka, da postoji opasnost ponavljanja pogroma sa strane seljaka kao u godini 1907. Kreditno stanje Židova u Besarablji. Središnjica židovskih kreditnih zadruga, kojoj su podredjene 25 pojedinačnih zadruga, objelodanjuje svoj iskaz za godinu 1922., iz kojega se razabire, da je središnjica podijelila u ovoj godini zajmova 20.300 osobama. Trgovcima na malo podijeljeno je 9112 zajmova, zanatlijama 6048, radnicima, koji su se posvetili poljodjelstvu 3112. Suma svih zajmova iz nosi 38 milijuna Leja. 18 i pol milijuna je već vraćeno. Samo 3% zajmoprimaca su bili netočni kod plaćanja. Židovi Iz Harblna i ukrajinska pomoć. Egzekutiva židovske konferencije za pripomoć primila je saopćenje, da je upravo stigao transport u Odesu sastojeći s* od 4 vagona raznih produkata. Namijenjen je gladnom narodu u južnoj Ukrajinv. Do danas stavio je žid. društveni komitej dalekog istoka posredovanjem žid. pripomoćne konferencije na raspolaganje 17 vagona živežnih namirnica i odjela za ukrajinsko pripomoćno djelo. Osim toga uzdržava se iz tih sredstava komiteja dječji dom u Jelisavetgradu, u kome je smješteno 875 djece. Strašna bijeda litavskih repatrianata. Židovska konferencija za pripomoć saznala je, da veliki broj židovskih litavskih litavskih repatrianata, koji su za vrijeme rata transportirani u unutrašnjost Ru-

sije, sakupljen u mjestima Veliki Luki i Vebes (na ruskoj strani litavsko-ruskc granice) i da se tamo nalaze u strasnoj bijedi. Bjegunci su sve, što su imali prodali, da steknu toliko novaca, da se mogu povratiti u domovinu. Sada žive u napola srušenim barakama na granici i izloženi su zimi i gladi, U Litavsku ne daju im da se vrate, a Rusija ne može da im bude domovina. Židovska konferenca za pripomoć poslala je židovskom narodnom vijeću u Kovno 1000 dolara, da se üblaži bar najveća bijeda nesretnika. Židovsko narodno vijeće u Kovnu u savezu je sa repatriantima i brine se, da se tim bijednicima omogući povratak u Litvu. Protuvjerska borba u Rusiji Priprave za suzbijanje Pasah svečanosti. London (J. C. B.) »Daily Telegraph« javlja prema izvještaju »Chicago Tribune« o protuvjerskoj borbi u Rusiji. Navodno su u nekojim gradovima spaljene siike Jehove, Hrista, Mojsije i Muhameda. Državna vlast u nijednome slučaj« nije posredovala. Sada da se izradj'uje plan z* antireligioznu demonstraciju za' vrijeme Fesah svetkovine Pesah ceremonije će na taj način ruglu izvrgnuti, da će poput rabinera maskirani komunisti pjevati hebrejske melodije sa bogohulim sadržajem te da će u ophodu nositi atrape od tore s prilijepljenim ateističkim epigraminu. Hejjas riješen. Budapest (J. C. B.) Vodja »Madžara koji se bude« Hejjas izjavio je prije nekoliko mjeseci kad je prilikom sudske rasprave ustanovljeno da jc izdao nalog da se übiju nekoliko židovskih stanovnika u Izsaku; Svoj posljednji nalog još nijesam izdao. Radi te izjave bi» je pozvan na odgovornost, jer da raspiruje strasti. Na raspravu, koja je bila zakazana pred par dana nije došao, premda je bio pravodobno i zakonito pozvan. Državni odvjetnik tražio je da se Hejjas kazni, jer je njegov govor sadržao prijetnju % novim übojstvima, te je ujedno tipična primjer razđraživanja, raspirivanja strasti, kojim se javni red i mir narušava. Sud je riješio Hejjasa od optužbe. Strašno stanje u madžarskom logora Interniranih. Budimpešta (J. C. B.) Na zadnjoj sjednici narodne skupštine držao je socijalno-demokratski zastupnik Esztergalyos veliki govor o logoru interniranih u Zalaegerszegu. Medju ostalim on je rekao: Stanje interniranih u logoru Zalaegerszegu ne može se opisati. Internira užasno gladuju. Bio sam sam u logora, gdje sam našao upravo užasno stanje. U logoru ima sada 744 interniraca. Medju njima ima više Židova, čiji je jedini grijeh, đa su inostrani državljani, osim toga 174 političko sumnjivih, većinom Židova, onda t. zv. nabijači cijena i obični razbojnici. Internira su prisiljeni da hodaju po najvećoj zimi, gotovo goli. Mnogo strašnije je još stanje u disciplinarnom odjeljenj’i i u bolničkoj baraci. Zatim je naveo veliki broj najgroznijih specijalnih slučajeva.

Iz cijonističkog svijeta i Palestine

Genealogija Maksa Nordaua. Prije kratkog vremena obratio se saradnik »Wiener Morgenzeitung«-a na Maksa Nordaua s molbom, da mu saopći obi-

4

»ŽIDOV.

BROJ 3.