Židov

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Pitanja organizacije*)

I. Mjesne organizacije. U spoznaji odlučne važnosti, što ih imaju m. o. u sklopu Saveza, Savezno Vijeće smatra potrebnom krepku izgradnju organizacije na ovim temeljima: a) da se na čelo m. o. stave lica, koja svojom cionističkom spremom i ličnom požrtvovnosti daju punu garanciju za postojani rad i namicanje sredstava, kako za svjetsku cijonističku organizaciju i njezine svrhe, tako i za S. C. J.. pri čemu ima apsolutno da važi zaključak XII. cijonističkcg kongresa, po kome počasno mjesto u cionističkoj organizaciji može da ima samo onaj, koji je ispunio svoju obvezu prema Keren Hajesodu. b) U spoznaji važnosti žene i omladine, najpače i u pogledu sabirnih akcija, te duševnog i tjelesnog razvoja, Savezno Vijeće skreće pažnju m. o. na to, da u njegovo vodstvo udju žene i omladinci. c) M. o. imati će dužnost, da se stave u sporazum sa ličnostima izvan cionističkih redova u cilju osnivanja kuratorija za Keren Hajesod, institucije, kojoj ima da se da opći židovski značaj. d) U pogledu svih sabirnih akcija, naročito za Keren Kajemet te Jisroel, a izuzevši Keren Hajesod. nalaže se m. 0., da sve Židove svoga mjesta grupiraju u minjanim, a na čelo svakoga minjana da se stavi radina ličnost, koja nosi punu odgovornost za uspjeh svoga minjana. e) Stavlja se u dužnost m, o„ gdje je to moguće u vezi s drugim jevrejskim organizacijama, promicanje omladinskih organizacija izbjegavajući svako suvišno tutorisanje i imajući u vidu, da je osnovna zadaća omladinske organizacije sopstveno vaspltanje njezino u jevrejsko-kulturnom duhu. Savezno Vijeće na osnovu svega toga preporuča m. o. da u najkraćem roku provedu svoju reorganizaciju i u pogledu uprave i u pogledu članova, te da o tome izvijeste R. 0. do 1. februara 192? (Rezolucija Saveznog Vijeća u Sarajevu: A) Organizacija). —t Organizacija je neposredna posljedica ideje. Ideja, koja za oživotvorenje istaknutih ciljeva traži sistematski rad, ne može živjeti bez organizacije. Ideja i organizacija čine zajedno pokret, čiji napredak ovisi o jačini Ideje i o čvrstoći organizacije. Stanice cijonističke organizacije su mjesne organizacije. One moraju da budu ogledalo cionističkoga rada. Općenite direktive, koje izdaje vodstvo, moraju u njima naći potrebno razumijevanje, da ih prilagode mjesnim prilikama i energičnu spremu, da budu oživotvdrene. Oa bi se ova svrha postigla mora u mjesnim organizacijama biti ljudi, koji će neprestano pratiti rad vodstva i pojedinih centralnih komisija, a uz to moraju : po svojim karakternim svojstvima biti * U nizu članaka donosit ćemo programatskc rasprave o pitanjima organizacije na temelju rezolucija, stvorenih na prošlom Saveznom Vijeću u Sarajevu (Op. urJ

pozvani, da u mjernim organizacijama zauzmu vidno mjesto. Ovi pojedinci obavit ce diobu rada na temelju direktiva, dobivenih od vodstva, a pazeći pri tome na osebujnost mjesnih prilika i sposobnosti pojedinaca. Organizatorno najlakše provest će se posao u mjesnim organizacijama razdiobom šekalista u mmjanim. Ovi naime pojedinci, koji se odlikuju naročitom spremom, požrtvovnosli i radinosti, okupit će oko sebe deset šekalista. te će preuzet l ' brigu, da bi ovi udovoljavali svim svojim organizatornim cijonističkim dužnef stiraa, naročito oko namicanja sredstava za Keren Kajemet svjetsku cijonističku organizaciju, S. C. J. i u posljednjem redu i za mjesne cijonistićke svrhe. Najjednostavnije će biti, ako odbornici mjesne organizacije preuzmu ovu zadaću. (O toj organizaciji minjanim, kolji će se za sabiranje sredstava za Keren Kajemet l’Jisrael imati dakako da prošire i na cijoniste, bit će još govora.) Pretpostavlja se dakako, da će odgovarati gore navedenim zahtjevima i da će prema zaključcima XII. kongresa udovoljavati dužnostima prema Keren Ilaje«odu. Hoće li ovi minjanim odgovarati za unapredjenje kulturnoga rada, pokazat će iskustvo, ali s malo volje vodja minjamin morat će odgovarati svim organizatornim zahtjevima. Vodstvo mjesnih organizacija mora po svom sastavu odgovarati njihovom unutarnjem ustrojstvu. U tu svrhu morat će da udju u vodstvo žene i omladinci. Način, radnje žena i omladine u pokretu sam je po sebi problem, ali nije u pogledu organizacije. Razumljivo je, da će žena i omladinci u svom krugu kao vodje mi njamin najbolje odgovarati. Potpuno je u skladu s programom omladinskoga pokreta, da omladina glede svojih erganizatornih dužnosti bude pcflredjena mjesnim organizacijama. U rezoluciji ponovno je omladini zajamčena kulturnoodgojna autonomija, te je potrebno, da vodstvo mjesnih organizacija osobitim taktom radi oko promicanja omladinski udruženja bez prehvata u tu autonomiju. Omladina se ne smije pretvoriti u puki aparat za sabiranje. Time nije rečeno, da omladina ne bi bila u prvom redu pozvana izvršavati sabirne akcije, ali je dužnost prvaka mjesne organizacije, da omladini za svaku pojedinu akciju rastumači njezinu svrhu i važnost, koja se na taj rad polaže. Naročita važnost suradnje žene i omladine pokazat će se osobito kod organizacije kulturnih ustanova. No o tome biti će jo£ govora. Važnost i zamašbost rada za Keren Hajesod zahtijeva posebnu organizaciju.

U tome radu ne može se već radi naravi Keren Hajesoda provesti grupacija u minjanim. Zadaća mjesnih organizacija u radu za Keren Hajesod je davanje inicijative za osnutak kuratorija za Keren Hajesed. Kod osnivanja ovih kuratorija valja imati pred očima, da je Keren Hajesod institucija čitavoga jevrejskoga naroda bez obzira na političku, vjersku i'i socijalnu struju. Opći jevrejski značaj Keren Hajesoda mora se očitovati i u ljudima, koji su u kuratoriju. U ovom radu treba izbjegavali svako intransigentno ili pojitički-šovensko stajalište. Nije potrebno spominjati, da u tome, kao i u čitavom radu mjesnih organizacija, ne «miju lični momenti, u koliko bi iole mogli škoditi stvari, igrati ikakovu ulogu Svatko mora da uvidi sićušnost svoje osobe u silnom radu oko obnove Erec Jisraela. U pogledu samoga rađa dane su mjesnim organizacijama upute rezolucijama Saveznoga Vijeća. Ove rezolucije prikazuju u konciznoj formi minimalni program, koji mora biti oživotvoren u narednoj godini. Potrebno je stoga, da mjesne organizacije provedu v najkraćem roku reorganizaciju u gore navedenom pravcu, e bi se čim prije pristupilo si>tematskom radu.

Jevrejskim učiteljima i učiteljicama

Savez jevrejskih vjeroispovjednih operna u Kraljevini Srba. Hrvata i Slovenaca na svome kongresu u Zagrebu u novembru prošle godine posvetio mnogo pažnje vjerskome obrazovanju jevrejskih učenika. U svoj je program rada Savez uzeo pored plana jednog jevrejskog pedagogija, reformu jevrejske nastave u pravcu intenzivnoga hebraiziranja i vaspitanja u živom i punom vjerskom duhu. Suglasivši se sa smjernicama koje su na kongresu iznešene, kongres je povjerjo odboru Saveza, da ih piivede ostvarivanju. Dok je tako Savez potpuno shvatio zahtjeve suvremenog jevrejstva, čija prije svega omladina želi da živi u punoći jevrejske duševnosti i spoznajući, da se to može da postigne samo tako, ako se srce i duša jevrejskoga djeteta širom otvori narodnoj prošlosti, sadašnjosti i volji za budućnost i za svime što je jevrejski genije i njegova etika stvorila i stvara diljem tisućljeta, dotle je jevrejske učitelje i učiteljice ovo budjenje i traženje živih jevrejskih sadržina, kojima treba da je ispunjena jevrejska nastava, zatekla nespremne i neorganizovane. Pa ipak je jasno, da u tome nastojanju oko jevrejskga odgoja jevrejskoga djeteta učitelj mora da vrši najviđniju za-

GOD. VI.

UPRAVA 1 UREDNIŠTVO: ZAGREB, ILICA BROJ 31 111. KAT. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

Poštarina plaćena u gotovom.

ZAGREB, 27. januara 1922. 27. tebeta 5682,

PRETPLATA: GODIŠNJE K 120, POLUGOD. K 60, CETVRTGOD. K 30, POJEDINI BROJ K 4.- IZLAZI SVAKOG PETKA.

BROJ 6.