Židov

Pismo faaluca Altarca. Moric Altar a c, jedan od naših halucim, koji je tek prije nekoliko mjeseca otišao u Palestinu, pisao je g. Avramu A t i ja s u ovo pismo: T e 1 J o s e f, 31. XII. 1922. Dragi prijatelju! Hoću da održim svoje obećanje, koje sam Ti na odlasku zadao; nu i ako sam sa prvim listom malo zakasnio, to se nadam, da se u buduće ne će dogoditi. Sve ovo što sam vidio i što gledam, to je nemoguće prenijeti na papir, no ipak ću nastojati, da Ti dadem donekle jasnu sliku, u koliko je moguće, o svemu što sam vidio. Pošto sam doputovao bez vizuma, to sam morao preko palestinsko-francuske granice »Metula«, da se prešvercujem. Prvi oveći grad u koji sam došao, bio je Tiberias, koji leži na jezeru Tiberias. Kada sam došao u grad, prvo sam opazio, da se u kućama govori samo hebrejski lošim arapski). Ja sam znao jako malo hebrejski, te sam bio kao izgubljen. Koga god sam nagovorio u njemačkom jeziku, dobio sam uvijek odgovor: »Bevakaša ivrit« ili »Ani jodea rak ivrit«, te sam se jako napatio, dok sam saznao za sjedište ureda. Čovjek mora da upravo poludi od veselja kad čuje vojnika da govori hebrejski ili kad zove haluca, tada ga samo zove sa »Šema haver«. Odoh u jednu gostionu da objedujem, te za cijelo vrijeme nije se čula riječ »gospodin«, uvijek samo »haver*. Da, dragi prijatelju, u Krec Jisraelu je umrla riječ »gospodin«, je li on haluc, trgovac, vojnik, ili sam VVeizmann i Sokolov, njega se samo naziva »haver«. Može 11 šta ljepše biti, nego kad čovjek vidi, gdje jevrejski vojnik pjeva skupa sa icvrejskim radnikom hebrejske pjesme? Ne! To su bili za mene prvi radosni trenuci, što mi je dala domovina. Hodao sam i razgledao grad, te sam vidio jednu novu četvrt, u kojoj se gradi oko dvadeset do trideset kuća. Tu su ulice počele da budu šire, sredina za teretna kola, desna strana za laka auta, te lijeva xa ljude. Sloga u gradu rzmedju Arapa i Židova jc jako lijepa. Neka Ti bude dovoljno, kad Ti rečem, da većina arapskih trgovaca u gradu govore hebrejski. Iz Tiberiasa sam otputovao u »Kjn Harod«, gdje sam stupio kao član u »Ocruđ avoda«. »Odud avoda« je osnovao pokojni Trumpeldor, te je njen cilj širenje i organizovanje radnika u zemlji kao zajednica. Kad je osnovana, brojala je u svemu pedeset članova, a danas već broji preko sedam stotina. Zemlja, na kojoj se sada radi. bila je prije godinu dana većinom močvarna, no nakon rada oko isušivanja i pošumljivaj. ja Je gotovo posve isušena, ukupno imati a nVn 30.000 đunatna. Pošto je istom nova zajednica, to je

razvijanje gospodarstva u punom toku. Blaga ima oko 180, nešto konja i mazgi (50 —60). Radno je vrijeme osamsatno. Rad počinje u 6 sati u jutro, tada se svaki žuri na svoj posao; kovač u kovačnicu, postdlar k cipelama, krojač krpljenju, zidar k zidanju itd. Svaki se žuri, da ne bi manje radio od 8 sati. Imademo i dječji dom (Vaši se ni iz daleka ne mogu usporediti s našima) tu se čuva dijete, dok je majka u poslu. Kad sam vidio žene, kako rade naporni posao, tada nijesam vjerovao, da su te prije godinu ili dvije nosale steznik ili obuvale cipele od laka! Bolnica je isto sa stalnim liječnikom, koji je od amerikansko-liječničke organizacije otposlan. Sigurno ćeš se čuditi, kad Ti kažem, da imademo i nogometni klub. Da, dragi prijatelju, svaki dan se ovdje igra, nikad nismo umorni. Poslije večere nastaje istom veselje: tad se pjeva, igra i komedije zbija, da čovjek upravo sjaji od veselja, kad vidi da su to svi njegovi ljudi, njegov narod, njegova braća, a što je najljepše, svi su uvijek raspoloženi za*svaku vragoliju. Kada sam sve to vidio i gledao, tad sam rekao: Židovska domovina, židovska sloboda vaskrsava, a bude li to nakon svih tih borbi propalo, bude li Židov opet ostao bez domovine i slobode, tad će samo na Vas u galutu pasti krivnja i prokletstvo buduće generacije, budućih Židova. Erec Jisrael se opet gradi i pored svih muka i bolesti. Baš ovih dana je bila komisija, koja hoće da otkupi jedan posjed od Arapa, pored nas, ali šta su mogli ljudi, kad nema novaca. Ljudi hoće da uposle, hoće da uvedu u zemlju ljude iz Poljske i Rumunjske, hoće da ih spasu iz propasti, ali šta mogu, kad su im ruke zavezane. Čemu njihova volja, kad novaca nema, koji je volja i sve? Mi koji smo ovdje, mi halucim, mi smo sve žrtvovali: oca, majku, brata, sestru, zdravlje i mladost; sa svim tim smo se rastali i dali za vaskrsenje židovske domaje, dočim bogati Židovi ne mogu da se rastanu sa novcem, koji će opet steći, dočim mi, sve ono što smo dali nikada. Ako je dao dobrostivo par sto kruna, to je za njega previše, i ako se po drugi put od njega ište, drekne na Tebe. da ga se već jednom pusti u miru, da je dosta dao. On ne zna, da to samo za sebe daje, ne zna, da kad bi pola svoga imetka dao, da bi ga to samo usrećilo, potpomogao bi gradnju svoje vlastite zemlje. .ledina je dužnost svih Zidova, da daju i svaki Židov mora da dade, jest prijatelju dragi, on mora dati ako ne će, da ga stigne prokletstvo sa ruševina domovine. Uz srdačan Šalom! Tvoj Altarac. Hamiša asar slava u Zagrebu. U srijedu, dne 31. januara, održana je u Jeronimskoj dvorani Hamiša asar slava u korist Židovskog Narodnog Fonda, koju su priredila omladinska udruženja u Zagrebu. Akademiju otvorio je g. đr. H e rš k o v i ć razloživši značenje Hamiša asar bišvata. Kad se u Erec Jisraelu opet obnavlja priroda treba Židovi da se sjete i Keren Kajemeta, čija je zadaća kupnja i amelioracija zemljišta u Erec Jisraelu. Oton Rechnitzer naglasio je u svo-

me govoru razliku Izmedju privatnog I nacionalnog kapitala, koji dolaze u obzir za kolonizaciju. Prošlost cionističkog pokreta pokazuje, da je uspjeh cijonističkih težnja vezan uz namaknuče nacionalnog kapitala, koji uzato, što postavlja kolonizaciju na jednu solidnu bazu, bazu. poput one u naprednim državama, riješava u temelju i golemo socijalno pitanje. Cionistički pokret usprkos inercije jednog dijela židovstva i ekonomske propasti drugog dijela, širokih židovskih masa na istoku, ipak kroči, ma i polako, svome cilju. Za srvaki uspjeh potrebna je čvrsta politička svijest židovskoga naroda i namaknuče novčanih sredstava (Keren Kajemet, Keren Hajesod). Iza toga izveo je srednjoškolski odh) »Makabia« proste vježbe i vježbe na ručama, koje su bile predmetom živog odobravanja. Akademiju završila Je pjevačka sekcija »Makabia« sa nekoliko lijepo I skladno otpjevanih pjesama, od kojih je bila najuspjelija »Jume, Jume«. Općinstvo burno je nagradilo naše pjevače, koji su uložili mnogo truda, pa je tek žalosno, đa zbor, koji vrlo lijepo radi, još uvijek ima premalo članova. Odaziv gradjanstva a 1 omladinskih krugova bio je dosta neznatan, pa se nadamo, da će omladina kod buduće svoje priredbe povesti življu agitaciju i bolju organizaciju. Slijedeći dan išla je omladina, da sabire za Keren Kajemet te je do sada u Zagrebu sabrano 8000 dinara. Purimski sjajni ples. Dne 4. o. mj. priredilo je »Židovsko akademsko potporno društvo« u Zagrebu u prostorijama Glazbenoga Zavoda svoju Purimsku zabavu u korist židovske djačke menze. Velika kao i mala dvorana bile su vrlo ukusno, a kraj toga jednostavno iskićene. Za odmora pozdravio je tajnik društva Djuka Ko h n goste, a naročito rektora gospodina profesora dra, Nenad ića, pročelnika gradjanskoga odbora menze, savjetnika š. A. Aleksandera, podpredsjednika bog. općine dra š i k a i sve druge zastupnike pojedinih društava. U vrlo lijepom i ododjem govoru zahvalio se na pozdravu gosp. rektor Ne na di ć, zatim g. Aleksander i dr. Sik, a u ime djaštva zahvalio je g. A. Weissmann gospodinu rektoru na srdačne riječi koje je upravio židovskim akademičarima. Na žalost nije ples bio najbolje posjećen te neki krugovi i to oni, koji se inače svagdje vide, kao da nemaju razumijevanja za naše djaštvo, ni za njegovu najhuTianitamiju instituciju, židovsku menzu. Kako čujemo materijalni je uspjeh zabave povoljan. Palestlnografski kurs nastavlja se u srijedu dne 14. o. mj. u po! 9 sati na večer.

6

»ŽIDOV«

BROJ 6.

Belacrkva 6 132571/590 132791/820 132771 780 6 Novi sad 30 139571/670 969131/330 15 15 Novi Vrbas 3 137851/70 969121 130 2 Pančevo 10 139321/420 10 Subotica 15 139421/570 15 Vel. Bečkerek 20 139671 870 20 Zombor 10 969001/100 10

Pm hmrtaka vetotrgorlaa Uljna I iatjeam rob« Ferdo Hirschl tt JoUžtćov trg 13 ZAGREB Telcfoa br. 2T9 Poslovnica t Petrinja** atica broj 4 Preporuče svoje bogato skladi Ste željezne robe, posudja, gospodarskih strojeva, kućnih uredjaja, le sve vrste gradjevnib potrebStina. Solidna roht* brxa poiloga. cijeni amltrth«.