Židov

Ogulin. Povodom proslave srebrnog pira supruga Nelike i Emesta Goldnera dne 11. o. mj. sabrano je K 2700 za upis svečara u Zlatnu knjigu Keren kajcmeta.

Sport i gimnastika

MAKABI 1921. GODINE. U prošlom broju donijeli smo izvještaj o održanoj glavnoj skupštini »Ma kabia«, i saopćili novo izabrani odbor. Kod toga je pomutnjom naznačen pročelnikom tenis sekcije dr. Miroslav Sever, dok faktično pročelnik ove sekcije u opće još nije izabran, što ovime ispravljamo. Prošlogodišnje djelovanje Makabia došlo je do naročito vidljivog izražaja u uspjesima najstarije, gombalačke sekcije. Na javnoj vježbi, održanoj dne 29. jula pr. godine na Haškovom igralištu u Maksimiru, podala je zaokruženu sliku požrtvovnog i napornog rada ove sekcije. Nastupile su sve kategorije članstva u prostim vježbama i na spravama, i svojim preciznim izvadjanjima zadivili mnogobrojno općinstvo, koje je sa velikim interesom i zadovoljstvom pratilo izvedbe i djece i muškog i ženskog podmtatka, te muškog i ženskog članstva. Kratko vrijeme iza toga, dne 15. 1(3. i 17. augusta p. g. nastupila je povodom omladinskog sleta gombalačka sekcija Makabia u javnom nastupu sa svoja 54 člana, i u gimnastičkim natjecanjima odnijela 8 nagrada. Kraj nepodesnosti gom baone doprinijela je ovim lijepim uspjesima mogućnost vježbanja na ljetnom vježbalištu na dvorištu zagrebačke žid. bog opčine Broj stalnih vježbača sviju kate gorija ove sekcije iznosio je 15? člana. 1 ako je rad ove sekcije pokazao lijepi uspjeh, mogao bi ovaj da bude znatno veći, kad joj ne bi nedostajao glavni preduvjet za povoljni razvitak; moderna gombaona. Na ovom nedostatku mora da razvitak zastane, jer u sada

raspoloživoj gombaoni ne može da radi ograničenosti prostora vježba no samo neznatni dio onoga broja vježbača, koji bi se začlanili, da gombaona u pogledu prostora i higijenskih zahtjeva odgovara. Ne možemo stoga dovoljno naglasiti potrebu, da se ma i najvećim naprezanjima omogući poželjni razvitak ove sekcije gradnjom jedne svim zahtjevima savremene gimnastike odgovarajuće gombaone. Dužnost je svega našega ž i d o v s t v a da u cilju toga doprinese potrebna sredstva i tako bar donekle honorira požrtvovni i samozatajni rad vodstva ove sekcije. Samo tako moći. ćemo da postignemo ideal tjelesnog uzgoja našega podmlatka, samo tako moći ćemo da stvorimo dušom i tijelom jaku židovsku generaciju. Nogometna sekcija pokazala je prošle godine veliki napredak, koji najbolje karakteriše njezin prelaz iz trećeg u drugi razred. Za prvenstvo odigrane su u jesenskoj sezoni 6 utakmice, od ovih dvije u korist Makabia, jedna neodlučna, a u trima je Makabi podlegao. Za konačni rezultat bit će odlučni uspjesi utakmica u proljetnoj sezoni. Odigrane su i mnoge uspjele prijateljske utakmice, tako sa gradačkim »Hakoah«, sa nogometnim klubovima u Bjelovaru, Čakovcu, Križevcu. Koprivnici i Varaždinu. Mnogo obećaje nogometni podmladak ove sakcije, koji je lijepom igrom u prošlogodišnjim prvenstvenim natjecanjima juniora izvojštio drugo mjesto. Lakoatletska sekcija takodjer se lijepo razvila i postigla zasluženih povoljnih uspjeha. Ozbiljnost članova ove sekcije u shvatanju športa zaista mora da zadi.Ijuje i može da služi primjerom. Samoprijegorom i dobrovoljno nametnutom apstinencijom od raznih »užitaka*, kojima se inače omladina više no što je korisno podaje, ova je sekcija u razmjer-

no kratko vrijeme napredovala do vid noga mjesta u ovoj grani športa. Tak< su iznijeli pobjedu dne 29. V. p. g. u rne djuklubskom meetingu Hašk-Makabi. i. internacijonalnom meetingu Haška VIII. p. g. plasirani su članovi ove sek čije Mondschein u trčanju na 100 ni i 200 m., te R o se n b e r g u bacanju diska na drugom mjestu, a štafeta Maka bia 4 x 100 ni došla je prva na cilj. Povoljni uspjesi postignuti su i u meetiiiiji za prvenstvo u Jugoslaviji dne 10. U IX. p. g. Napose treba istaknuti, da je požrtvovnim n.tstojanjem pročelnika sekcije, g. Ignjata Neussera, jednoj manjoj grupi atleta bilo omogućeno učestvovanje u internacionalnim Masarykovlm igrama u Pragu, u kojima je uspjelo atleti Kobnu, da se u trčanju na 800 m. plasira u finalu. U podmlatku, koji je s velikim uspjehom sudjelovao u srednjoškolskim natjecanjima ima ova sekcija garanciju za još intenzivniji i uspješniji- rad u budućnosti. U pomanjkanju vlastitog igrališta mogla je tenis sekcija samo u ograničenom broju (oko 30) da gaji ovu lijepu granu športa. U nastojanju, da proširi djelovanje društva u kulturnom pravcu, obrazovana je mjeseca septembra pr. g. pjevačka sekcija, kojom upravlja društveni zborovodja prof. Žiga liiršler. Ova si v sekcija stavila u zadatak gajenje jc vrej s k e pjesme, pa je poželjno, da se pristupom što većeg broja pjevača mogući postizavanje plemenitog cilja ove sekcije, a već pristupjeii članovi da većom ozbiljnošću i marljivošeu olakšaju požrtvovan rad zborovodje. Sa prošlogodišnjim djelovanjem Makabija možemo prema danim prilikama biti zadovoljni a na kraju ponovno upravljamo na židovsko gradjanstvo najozbiljniji apel, da ovo nadasve važno i agilno dnr štvo podupre moralno i materijalno u svim njegovim nastojanjima.

Vijesnik Povjereništva Židovskog narodnog fonda (Keren kajemei lejisrael) za Jugoslaviju.

-20 godina Keren Kajemet lejisrael Hisforički osvrt od dra Hillela Schachfela. Keren kajemet lejisrael, koji je pod svojim prijašnjim nazivom Židovski narodni fond poslao u pravom smislu popularnim, hoće da služi svemu jevrejskom narodu. Kao djelo c ijonističkog pokreta njegov je razvitak usko vezan s razvitkom potonjega. Iza 20 godišnjeg slavnog opstanka bit će osvrt na postanak i razvitak Keren kajemeta od znatnog interesa. 1. Do svijetskog rata. Prof. dr. Hermann Schapira je otac ideje za osnutak Narodnog fonda. Već 1884. godine, na konferenciji u Kattowitzu, propagovao ju je, ali bez uspjeha. Za I. cionističkog kongresa 1897. godine donio je centralni organ »Die Welt« Schapirin prevažan prcdlog : Svi Jevreji svijeta, neimućni i bogati, neka jednokratnim i periodičkim prinosima stvore »Opći jevrejski fond« od 10 milijuna sterlinga. Dvije trećine fonda imadu se upotrijebiti za stečenje potestinske zemlje, a ostatak u glavnome za njezino uzdržavanje i kultiviranje svagda na osnovu

jednoga plebiscita. Jednoć stečena zemlja ne smije se nikada, ni Jevrejima, prodati, već se smije najviše na 49 godina po odredjenim principima davati u zakup. Kongres, na kojemu je Schapira učestvovao i uzeo riječ, zaključio je da stvori organizaciju, koja bi imala da pozove cjelokupni narod na obrazovanje jednog »Židovskog narodnog fonda«. Kongres usvojio je prema refaratu dra Bodenheimera i principe. Schapirinog predloga, te je kao svrhu Narodnog fonda ustanovio sticanje zemlje u Palestini kao neotudjive narodne vlasnosti. Podjedno stavljeno je vodstvu Cijonističke Organizacije. Akcijonom Komiteju, u zadatak, da predloži narodnom kongresu osnovu za Narodni fond. Skoro zatim, 8. maja 1898. umro je Schapira. Akcijoni komite u Beču bio je ali posve okupiran teškom zadaćom oko osnutka banke, pa je jamačno držao suvišnim još i jedan zemljišni fond. Hezl je gojio nadu, da će iza postignuća javnopravno osigurane domaje naći druga vrela naročito fondove ICA-e, koji jednako fvore narodnu imovinu. Na IV. kongresu, 1900. god. dao je napokon A. K. svom članu ing. Johannu Kre-

menezkomu, da referiše o Narodnom fondu. Predložen je poziv za sabiranje, a kao jedino sabirno sredstvo predvidjenc su marke, čija cijena odgovara najmanjoj kovanoj novčanici pojedine zemlje. Kongres se ali ograničio na ponovni nalog A. K-u, da preduzme sve predradnje ; ponajprije se ali ima »Židovska kolonijalna banka« (I. C. T.l da privede u život. To je i opet značilo osjetljivu odgodu. Tek, kad je dnevni red V. kongresa 1901. god. navjestio osnutak Narodnog fonda, mogla je »Die Welt« da iskaže prve čedne darove. Po oficijelnom prikazu projekta, šio ga je izradio Kremenezkv, ima da je isključiva svrha Narodnog fonda kupovanje zemlje. Fond mora da ostane netaknui, dok ne postigne po kongresu odredjenu svotu, od prilike 200.000 funti šterlinga, a tek onda mogla bi se upotrijebiti polovica fonda i budućih prihoda. Kao glavno sabirno sredstvo bile su i sada predvidjenc marke, koje su zamišljene kao namire malil 1 darova ; uz to imali bi se veći darovi upisat' u jednu »Zlatnu knjigu«. Kongres nije ovu osnovu bez đalnjega odobrio. Ipak je Narodni fond prvim većim darovima u bazclskoj smagaz'

6

»ŽIDOV«

BROJ If