Židov
svoju dioničku glavnicu na 100 hiljada funti šterlinga. U zadnjoj sjednici bavilo se vijeće organizacijom kupovanja zemljišta na temelju izvješća dr. Thona, kome je uspjelo za vrijeme njegova posjeta u Evropi da pobudi znatan interes za kupovanje zemljišta u Palestini. Za židovsku radničku banku Palestine. Od nekog vremena započela je agitacija za židovsku radničku banku u Americi i u Evropi. U Berlinu konstituirao se odbor za unapredjivanje radničke banke, koji je izdao slijedeći apel; »Radnička banka u Palestini stvara rad, a time i židovsku Palestinu ! Ona će da dade novim radnicima, koji dolaze u zemlju, radne mogućnosti, financirat će poduzeća radnih zadruga, uzdržavat će zadružne naseobine židovskih radnika. Ona je jedan od najvažnijih instrumenata za praktički palestinski rad. Tko potpisuje dionice radničke banke, ne daje nikakav dar, već učestvuje svojim kapitalom pri izgradnji Palestine. Poziv potpisan je medju ostalim po dr. Artur liantke-u, Feliksu Rosenbliihtu, Bialiku i Arluru Holitscheru.
Iz Jugoslavije
»Prosvjedujemo i ogradjujemo se«. U svome dopisu predsjedništvu Zagrebačke židovske općine (vidi »Židov« od 26. V. 1922) gospoda Mirko Breyer i dr. Bogdan Njemčić u ime »Udruženja Narodni rad« u Zagrebu »prosvjeduju i ogradjuju se« protiv toga, da je općina u budžet uzela subvencije za Židovsko akademsko potporno društvo, za Židovski akademski kulturni klub »Judea«, za kuratorij za jevrejski jezik, za pjevački odsjek »Makabi-a« i za gombalačko društvo «Makabi« i konačno za nepredvidjene svrhe. Sve to zato, jer ti izdaci »predstavljaju podupiranje udruženja odnosno ustanova, koje propagiraju židovski nacionalizam«. Ne bi li predsjedništvo »u najkraćem roku« poslušalo njihov zahtjev, oni će »morati poduzeti potrebite mjere« i poslužiti se pravom, koje im po zakonu i pravilima pripada.« Odgovor predsjedništva općine svjedoči, da se nimalo nije prepalo, čak ni ođ prikrivene prijetnje prijave (kako se to drukčije naziva?) vlasti. Tek .nekoliko bilješki s naše strane: Gospoda su za to, da se ne podupire židovsko akademsko potporno društvo, za cijelo zato, jer se davanjem košerhrane oskudnim židovskim djacima (a bilo je i muslimanskih) umjesto trefe vrši »protunarodni rad odnarodjivanja*. S kojim se pravom pomaže kuratorij za jevrejski jezik? Njegova je svrha unapredjivanje učenja jevrejskog jezika. I u židovskoj školi, čak i u eri dra. Siebenscheina, učilo se jevrejski čitati i prevadjati, i u njegovoj se eri jevrejski molilo u sinagogi. Razlika je samo u tome: ide Ii se za tim. da se razumije, što se moli, onda je to propaganda istinskog jevrejstva: Židovi ne treba da znaju, što zapravo mole i čime slave Boga. Koja korist od toga? Njemačke i franceske bonne važnije su i preče, nego duševni, umjesto mehaničkog saobraćaja s Bogom A proniknuti u jevrejsku literaturu, u Bibliju? Prepstirno to evangeličktm pastorima! Prepstirno isto tako pjevanje jevrejskih pjesama i sinagogalnih, nejevrejskim pjevačicarna! Kojeg li uzvišenog osje-
" ćaja i časti, da nejevrejke jevrejsikim e jezikom a za cijelo iz dubine svojih " srdaca veličaju pjevanjem u sinagozi a Boga Izraelova! Ako to bude činio pje-11 vački odsjek »Makabija« (a to će biti), " izaći će »Narodni radenici« iz sinagoge u znak protesta protiv te nacijonalističke - propagande (u koliko u opće polaze sia nagogu). Pa onda gombalačko društvo »Makabi«! Fizičko regenerisanje židovstva! Ta to je jačanje židovstva, to je nacijonalizam. Bit će to razlog, zašto ti ljudi, kad su bili na vlasti u općini, nijesu • posvećivali nikakve pažnje girnnastiiki i kretanju u čistome zraku i u čistoj pri> rodi školske djece židovske škole. Ali 1 dok su bili na vlasti, oni su ipak uzdržavali židovsku školu. * Ostaje još »Judeja«, čiji su članovi doista svi nacijonalni Židovi. Bave se židovskom literaturom, etikom, svim problemima židovstva, čak i problemom asimilacije. Ovo je jedna eminentno (kulturna ustanova. A gajiti židovsku kulturu nije zadatak židovske općine. To tvrde oni, koji su bili članovi i odbornici blagopočivšeg Hrvatsko-izraelitskog literarnog društva; oni, koji su tome društvu dali subvencije. Ali tad su bili oni na vlasti, Gospoda su nada sve iskrena. Parairazujući rečenicu »nil humani a me alienum puto« oni su sebi uzeli za parolu -omne judaei a me alienum puto«. No tek od tada, otkad su se počeli -opredjeljivati« Označi: otkad nijesu na vlasti u općini). Jer ranije i oni su subvencijoniraii žid. a.kad. potporno društvo i ranije oni su dali Judeji i kuratoriju za javrejski jezik prostorije i tolerirali slike tlerzla i Nordau-a, iako samo u suterenu; ranije oni su dali čak i sinagogu, da se proslavi San Remo! Da, ranije... Lično po gdjekoji je od njih bio članom kuratorija židovske menze, čeda židovskog akademskog potpornog društva, a i jest još. Lično je ranije! neko od njih kao knjižar prodavao čaik i cijonističke knjige i časopise, pomagao širiti zarazu židovskog nacijonalizma. Lično je jedan njihov odbornik kao član predstojništva židovske općine, zagovarao podvostručenje subvencije, one iste subvencije, protiv koje se sad kao »Narodni radenik« »ogradjuje i protestuje«. Dobričina... nikome ne će da se zamjeri... Da, ranije i sad, oh, quae mutatio rerum... Ne će li oni ta bogoštevni su prinosi tako visoki! možda osnovati ; zasebnu izraelitsku bogoštovnu općinu ; po principu lucus a non lucendo, po ko- i me su osnovali kao »Židovi« zasebno »ži- , đovsko« društvo? I u njoj exempla j trahimt mo/da i »narodnu crkvu«? < Kako ono pjeva Šenoa: »Zar nije strah j vas, da će zlatni svod na plahu vašu sur- « vati se glavu, otaca slavnih satrt’ ropski j p10d?«... r SUMIŠLJFNICI! 1 Rok dovršenja akcije za übiranje šekela i praloga za zemaljsku organizaciju 30. ( juna već je blizu, a u mnogim mjesnim or- ganizacijama još nije ni započela, ili je tek § površno provadjana. Ne možemo dostatno da j naglasimo golemu važnost, što je u ovaj s čas pred raspravom mandata nad Pale- i silnom po Vijeću Saveza Naroda ima še- , kel, vefiki broj šekalim za brojčano {< dostojnu legitimaciju židovskog naroda u r potkrijepu njegovih već priznatih tražbina, D
m kojima mandalski akt ima da poda medjuih narodno jamstvo. zi Ima li Židova, prijatelja obnovne misli u i- pogledu Erec Jisraela, koji ne bi htio da ovu ), svoju ispovijest potvrdi plaćanjem šekela? e Stalno, da ga nema. Treba mu samo prie stupiti i podsjetiti ga na uplatu ionće to i_ najpripravnije učiniti. 0 Pozivamo stoga sve sumi šljenike, da neodlžno najvećim mac rom porade oko prikupljanja što Li većeg broja šekalim. u Svaki uplaćeni šekel jača našu poziciju 1 pred Vijećem Nareda, uvećaje cijonističkom - - vodstvu mogućnosti riješenja njegovih teši kih zadataka, pomaže obnovni rad u Palestini. Platite i übirajfe šekel! i U Zagrebu, na erev šavuot 5682. David Spitzer, povjerenik za šekel akciju u Jugoslaviji. Savez cijonista Jugoslavije Radni odbor : R. Herzer, Dr. Aleksander Licht, i tajnik. predsjednik. i Iskaz uplaćenih šekalim i priloga za zemaljsku cijonističku organizaciju. i (Nastavak.) i 1. Beograd 500 šekalim K 29.260 (sa prije iskazanih K 50.000 K 79.260). 2. Bitolj 579 šekalim K 23.1160. 3. Bjelina 100 šekalim K 4000, prinos K 7560, K 11.560. 4. Hercegovac 6 šekalim K 240, prinos K 480, K 720. 5. Sarajevo (bez specifikacije) 32.480 kruna. 6. Sarajevo; za haluce (sabrala Sida Montilja) K ‘5OO. 7. Sid 5 šekalim K 200, prinos K 600, K 800. 8. Valjevo 30 šekalim K 400, prinos K 40, K 440. 9. Varaždin 40 šekalim K 1600, prinos K 4640, K 6240. 10. Vurkovar 30 šekalim K 1200, prinos K 480, K 1680. 11. Zagreb (specifikacija slijedi) 14.110 kruna. (Nastavit će se.) Židovsko Akademsko Potporno Društvo održalo je svoju XXIV. redovitu glavnu skupštinu dne 13. maja t. g. u prostorijama menze. Nakon ovjerovljenja zapisnika prošle glavne skupštine, prelazi se na dnevni red. Predsjednik A. Weiss m an n pozdravlja skupštinu f sa zadovoljstvom konstatuje, da je društvo lijepo uznapredovalo i svojoj svrsi u punom opsegu udovoljilo. Ž A. P. D. davalo je potpore za upisnine, Školarine i ispitne takse, nadalje pripomoć bolesnim članovima i beskamatne zajmove, a posredovalo je i zaradu za članove. Sve se ovo kretalo u čednim granicama, jer je društvo težište svoga djelovanja prenijelo na svoju mladu instituciju Židovsku Djačku Menzu. Menza prehranjuje oko 130 studenata (od toga 300 akademičara Židova, 15 akademičara 1 muslimana, ostalo srednjoškolci). Hranu u menzi naplaćuju studenti ili po režijskoj cijeni ili su-od plaćanja sasvim ih djelomično oprošteni. U prošlih ? mjeseci izdala je menza preko 20.000 obroka uz poprečnu režijsku cijenu od K 29.15 za obrok (t. j. ručak i večeru) Od votiranih K 230.000 menza Je uslijed pravovremene nabave živ. namirnica
8
»ŽIDOV«
BROJ 24—52.