Židov
kove (šekalim i potvrde) od prošle godine (5681). U koliko ne uslijedi u najkraćem roku povrat tih blokova, morat ćemo dotične mjesne organizacije knenično pozvati, da povrate primljene šekel-blokove.
LJUDEVIT KERPNER
Na prvi dan šavuoia preminuo je Ljudevit Kerpner, član Saveznog Odbora S. C. }. nakon duge i teške bolesti, te je u nedjelju dne 4. o. mj. sahranjen na židovskom groblju u Daruvaru. I ako smo svi znali, da je Ljudevit Kerpner na smrt boleslan i da mu nema lijeka, ipak nas je vijest o njegovoj smrti iznenadila i duboko potresla. S Ljudevitom Kerpnerom izgubili smo jednu od najagilnijih i najboljih naših radnih sila. Pun energije, znao je odlučno istupati i neumorno ustrajati u radu, dok nije postigao cilj. Bio je jedan od prvih, koji su odmah nakon prevrata tražili vezu s našim Savezom, u uvjerenju, da će samo složnim silama uspjeti teški i naporni rad osvješćivanja vojvođanskih Zidova. Za taj cilj doprinio je sve, što je mogao, vremena, truda i velike materijalne žrtve. Njegovoj inicijativi i spoznaji, da se treba za vremena pobrinuti, imademo da zahvalimo, da u Velikom Bečkereku imademo jevrejsku državnu školu, za sad jedinu u cijeloj Jugoslaviji. Na svakom polju rada susrećemo Ljudevita Kerpnera i svagdje je zdušno i svim srcem prianjao uz rad bilo to na sjednicama Saveznog Odbora ili vojvođansog disirikta, na političkim sastancima ili u židovskom nacijonalnom društvu u Velikom Bečkereku, radilo se o Keren Hajesodu ili Narodnom Fondu. Neumornom pregaocu za obnovu židovstva sačuvat ćemo svjetlu uspomenu. Zihrono livroha !
40 SEMESTARA »BAR-GIORA«.
Društvo Židova akademičara iz Jugoslavije »Bar-Giora« u Beču navršuje ove godine4o. semestar svoga opstanka i rada u cilju nacijonalnog preporoda jugoslavenskog židovstva. Iz redova članova ovoga društva proizašli su najvredniji, najagilniji i najustrajniji radenici na svim područjima židovskog nacijonalnog i kulturnog rada u nas. Oni su bili jnjoniri, prokrčitelji puta cionističkoj ideji u našu zemlju, oni se ne mareći za teškoće, koje su im se suprotstavile mladenačkim poletom, neslomivom snagom njihove duboke spoznaje, da je jedini put, koji može da židovstvo izvede iz duševnog ropstva u čistine zbiljske slobode, cijoniz'atti, presadili u našu zemlju sjeme mtadožidovskog pokreta, brižno i neumorno gajeći nježnu biljku, niklu iz toga sjemena, dok nije uhvativši čvrsti i duboki korijen izrasla u snažno stablo, današnju našu zemaljsku
cijomstičku organizaciju čije grane danas dosižu sva mjesta naše kraljevine, u kojima živu Židovi. I danas još stoji oveći broj njih uz druge vjerne ispovjednike cijonizma u prvim redovima rađa i prezanja oko ostvarivanja cijonisiičkih ciljeva noseći visoko čisti stijeg cijonističkog pokreta. Donosimo historiju »Bar-Giore« u kratkim crtama prema društvenom izvještaju povodom navršenja 20. semestra i historijskom pregledu, koji će povodom navršenog 40. semestra bit objelodanjen u omladinskom glasilu »Gideon«. »Bar-Oiora« osnovan je pod konac drugog školskog semestra 1902. godine nastojanjem lierzlovom idejom zadojenih studenata u Beču pok. Johanana T h a u a i Davida t'uhrmanna. U gostoljubivim prostorijama društva »Bar Kochba« u Beču konstiluisano je društvo, čiji su članovi, vrativši se svojim kućama na praznikovanje predanim zanosom počeli medju omladinom propagandističkim radom za cijonističku ideju. U jeseni 1902. godine prikupio se u »Bar-Giori« oveći broj studenata, koji su prvi put došli u Beč. S njima su osnivači društva pohadjali mnoge cijonističke zborove, priredjivali im u društvenim prostorijama predavanja u kojima su ih upoznavali sa cijonističkom idejom. Ti najmladji doskora su postali najagilniji i najrevniji članovi društva. Brojčana i unutarnja snaga društva porasla je tako, te se odvažilo da stupi svojim radom na područje, na koje je društvo od svog postanka upravilo svoje poglede. Krvavi dogodjaji u Rusiji, naročito pogrom u Kišenjevu potakli su društvo, da se obrati proglasom u stotinama primjeraka na židovsko gradjansivo Hrvatske, Bosne-Hercegovine i Srbije. Uspjeh je bio velik. Uskoro slijedio je drugi nastup sa prijevodom Nordauove brošure »Cijonizam« i prvim društvenim izvještajem, koji je naišao na toliko odobrenje, da je zaključeno i daljnje izdavanje društvenih izvještaja. Spoznajući od kolike je važnosti, da za ciljeve svoga rada predobije židovsku omladinu, upravilo je društvo židovskoj srednjoškolskoj omladini proglas, da obrati njezin pogled cijonističkom pokretu. I tu se pokazao lijepi uspjeh ; sva je gotovo židovska omladina prigrlila cijonističku ideju i ostala joj vjerna. Ustrajnim radom proširilo je društvo sve to više krug svoga djelovanja, inicijativom druga Maksa Lederera počelo se pripravnim radom za izdanje jednog židovskog lista za tada »jugoslavenske zemlje a.-u. monarkije« i Srbiju. Isti je osnovao u Vinkovcima prvo židovsko gradjansko društvo u Hrvatskoj i Slavoniji. Slijedi održanje prvog cijonističkog kongresa u Osijeku, koji je urodio upravo neočekivanim uspjehom. Ovim kongresom zahvatio je cijonizam u jugoslavenskim zemljama
čvrst korijen, šio ima u velike da zahvali radu »Bar-Giore«. Daljnji rad društva do svjetskog rata bio je posvećen izgradnji postigutih uspjeha, te postavljanju prvih temelja organizovanju cijonista na području njegova dejstvovanja. Nastojanjem njegovih članova uz saradnju gradjana istomišljenika, osnivana su u mnogim mjestima cijonistička društva, čitaonice i biblioteke ! Unutar društva išlo se za odgojem članova u židovskom duhu, njihovim upoznavanjem sa židovskom prošlosti, kulturom, literaturom i pitanjima cijonističkog pokreta. 1906. godine održan je u Osijeku drugi cijonistički kongres Zidova akademičara i abiturijenata iz jugoslavenskih zemalja, koji je još dublji dojam ostavio u našem židovstvu no prvi kongres. Iza kongresa udaren je pravi temelj cijonističkoj organizaciji u našoj zemlji osnutkom društva »Theodor Herzl« u Osijeku. Sve predradnje za drugi kongres i odgojni rad unutar društva proizašii su inicijativom odličnog seniora društva i najrevnijeg pobornika cijonizma u jugosl. zemljama, osnivača »Židovske Smotre« Aleksandra L i c h t a. Iza ove sjajne epohe društvenog rada nastaje mali zastoj, dok se 1908. godine članovi opet ne prenuše, te priređiše treći kongres, koji je održan u Zemunu, a od osobite je važnosti, što je na tom kongresu udaren prvi temelj suradnje sa braćom sefardskim Židovima i uspostavljen kontakt sa Židovima u Beogradu. 1910. godine je zajedničkim radom »Bar-Giore«, »Esperanze« i »Judeje« pripravljen četvrti kongres u Sarajevu, jedan od najuspjelijih. Tada je inicijativom draga Da vida AI bale osnovano u Sarajevu židovsko djevojačko društvo »Morija«. 1913. godine obrazovan je pod utjecajem XI. cijonističkog kongresa u Beču, prvi hebrejski tečaj za članove »Bar-Giore«. Usred najintenzivnijeg društvenog rada buknuo je svjetski rat, uslijed kojega je prirodno društveni rad zastao. Tek 1918. godine se »BarGiora« opet reaktivišee i nastavlja radom. Poratne prilike, koje su židovske studente u Beču dovele u težak položaj, antisemitski, odnosno ascmitski kurs na visokim školama koji je ugrozio opstanak židovskih studenata na bečkim visokim učilištima, dao je »BarGiori« povoda višekratnim intervencijama, u zajednici sa drugim židovskim korporacijama. nadalje je imao da obavlja golemi humanitarno-socijalni rad u prilog oskudnih židovskih studenata iz Jugoslavije osnovavši židovsku djačku menzu u Beču. Najodličniji rad, koji karaktcriše ovu epohu, je živahna saradnja u omladinskom pokretu, imajući osobito velikog udjela na pripremi i aktivnom učešću na omladinskim sletovima, kojima je dao smjer rada, što ga danas provadja židovska omladina u nas. Makabijeva pjevačka sekcija je povodom Šavuot blagdana pod ravnanjem svoga zbo rovodje g. prof. Žige Hirschlera pjevala u zagrebačkoj sinagogi i to na obe večeri > Adon otam«, a na drugi dan Savuota za markira »Šiviti«. Pjevačka sekcija nastupila s 32 pjevača, te je svojim vrlo egzaktnim i dinamički suptilnim niansiranjem pjevanih psalama uznesla srca pobožnika, te dala cijeloj službi božjoj osobito svečan značaj Skladnom pratnjom kora došlo je i inače poznato lijepo pjevanje g. nadkantora Rendia do osobitog izražaja. Nadamo se, da će u buduće pjevačka sekcija Makabija, koja i e već ovim svojim prvim nastupom zadobila simpatije zagrebačke židovske publike, kod svih svečanih zgoda, a naročito za visokih
6
»ŽIDOV«
BROJ 26.