Židov

jedno; da se naime patriotska čuvstva moraju svakom prilikom isticati, u razgovoru sa rasnim Jugoslovenima, u vlastitom intimnom krugu, u predstavkama vladama i službenim licima, u javnim glasilima. kod svečanih zgoda, i u jevrejskom broju kojega časopisa. Taj patriotizam nije proporcijonalan (u matematskom smislu) pisanju i govorenju o njemu, te ne izgleda veći, što veća bila vika o njegovoj bezuvjetnosti i dubini. Možda je šio više i opravdano mišljenje, koje skromno zastupamo, da povećanje te glomazne patetike preko stanovitih granica podaje lim možda iskrenim frazama zvuk praznine . . . G. Breyer tako je nespretan, da citira Dostojevskoga. On piše: Kada se budete s nama radovali i kada budete s nama tugovali, pitanje će biti riješeno samo po sebi«. ?)ostpjevski se vara! Eto u Hrvatskoj postoji udruženje »Narodni Rad« a u Češkoj »Svaz Ceshu-Židu«, koji su samo konfesijski sljedbenici jevrejslva, inače ali nema ma n i najmanje razlike izmedju njih i ostaloga dijela hrvatskoga ili češkoga naroda, pa ipak židovski problem nije riješen! Svaki svijesni član »Narodnoga Rada« razjasniti će vam tu činjenicu jednostavnom ali tim »ispravnijom« tvrdnjom: »Krivi ste samo vi cijoniste!!!« .. . Da se pomirimo. Mi evo primamo kao svoj kredo riječi g. Breyera, koje doslovno prenašamo i potpisujemo kao svoju vjeru u budući razvoj čovječanstva. Vrlo lijepo piše g. Breyer; »Iza svih nevolja ovih dana. onkraj mora pogriješaka i zabluda kojim nam je proći, javlja se praskozorje novih vremena. Ono se javlja ovdje i ondje, i u vedrim pojavama, koje nas jačaju i uzdižu. Vidimo •da razlike plemena i vjeroispovijesti ne mogu više da budu trajnom zaprekom kod saradnje na općem dobru, j da valjani dolaze na površinu itd. . . .« Gospodine predsjedniče! Vaše posljednje riječi ulijevaju u nas nadu, da će doći skoro vrijeme, kada će udruženje Hrvata odnosno Jugoslovena izraelske konfesije, koje nosi naslov »Narodni Rad« i cijonisiička organizacija zajednički ostvarivati svoje težnje na polju »općeg dobra«, kako napisaste u svojoj ispovijesti, pače smo voljni prihvatiti i naslov Vašega društva »Narodni R a d«, koji ste zgodno odabrali. Mi bismo samo predložili, da se proširi taj naslov, tako da bi u cijelosti glasio »Narodni Rad Za Obnovu Palestine«, pa da onda zajednički poradimo u korist bratstva i sloge čak medju Židovima. Ne možete se dakle potužiti, da »no mi nepomirljivi, jer Vam eto pružamo ruku. Na Vašem je udruženju, gospodine predsjedniče, da prihvatite ili nastavite svojim dosadašnjim načinom. Kako mislite ... R. Sch.

Obzirom na obilni akhielni materijal iz naših krajeva morali smo izostaviti sve druge vijesti. Uredništvo.

Iz Jugoslavije

Novinska polemika i stradavanje nacionalnog pokreta u Novom Sadu. Omladinski savez zamolio nas je za uvrštenje izjave svoga R. O. zajedno s izjavom jevrejske omladine u Novome Sadu: »Slabi temelji na kojima je cio narodni pokret u Vojvodini sazdan, počinju da

se ruše. Površni pojmovi većine Novo-1 sadskog židovstva o narodnoj ideji doveli 1 su do izrazitog antagonizma izmedju one 1 male, svesne skupine omladinaca zadoje' nih radom’i starijih. Taj antagonizam doveo je i do grdnih posljedica. Dobio je svoje izrazite konture osobito prije nekoliko dana, kada je ovdašnji židovski športski klub »Juda Makabi« imao toliko nepristojnosti da priredi na dan Herzlove smrti šantansko-kabaretsku zabavu, koja je završila običajnom pijačom njegovih revnih članova, koji ni ne dozvoliše sakupljanje za Narod • ni Fond. Za taj postupak saznadoše, razumljivo i nežidovski krugovi, te u ovdašnjem magjarskom listu »Hćtfdi Ujsag« osvane jednog dana članak o toj pijači, u kojem je u ironičnom tonu napadnut cio cionistički pokret. Taj članak urodi novinskom polemikom, u kojoj je bilo prisiljeno učestvovati i ovdašnje omladinsko udruženje. Sad tek nadjoše stariji »Cionisti« i Juda Makabi zgodu da se svom silom obore na omladinu, da je pospu najneuIjudnijim pogrdama i da dokumentuju ponovno svoj potpuni nehaj prema cjelokupnom omladinslkom pokretu. Ovdašnja cionistička organizacija, koja je dosada samo smetala omladini dovela je što više do toga, da je omladinsko društvo bilo prisiljeno da se raspusti. Omladina ne će i ne može da preuzme nikakvu odgovornost za sve daljne omladinsko djelovanje u Novom Sadu i u ostalim vojvodjanskim mjestima, kad budu za to saznale i ostale omladinske organizacije. A hoće li u budućnosti biti pruženo omladini mogućnosti da se okupi to je doista samo stvar budućnosti«. Omladinski savez na temelju ovoga najenergičnije prosveduje protiv sramotnog postupka sportskog udruženja »Jude Makabija«, koje nije znalo da izabere zgodniji dan za svoju skroz nejevrejsku priredbu nego 'upravo 20. tamuz. U vezi s time optužuje ovime pred javnosti novosadsku mestnu organizaciju, što nije smogla, da si u toj stvari prema navedenom sportskom udruženju pribavi dovoljno autoriteta, te da na Herzlov dan za brani zabavu svake vrsti. Nadalje prosveduje Savez, što se zbog težnje da se sanira za jedno lokalno udruženje, kao što je Juda Makabi, ogroman dug, uskraćuje i zapostavlja Keren Kajemet, a i ne uraču- . navši ovamo potrebe važnih domaći* omladinskih institucija. Kad bi novosadski »Juda Makabi« bio članom Saveza naše omladine, onda bi R. O. imao sredstava, da protiv uzročnika ovog nemilog incidensa postupa strogošću, koju zavredjuje. No kako to Juda Makabi nije, R. O. ne preostaje ino. nego da mu preporuči, da skine slavno ime. kojeg je pokušao, da svojim postupkom okalja. Mesnu organizaciju u Novom Sadu upozoravamo, da se kani jalova posla, te da prestane s omalovažavanjem omladine, koja je taikodjer svesna svoje zadaće. Podvrgnite, gospodo, lične taštine zahtevu celokupnosti; ustupite dragovoljno omladini onaj dio rada, za koji nisu dostajalo vaše sile, da ga izvršite! To je primjerice Nacionalni Fond. U vaše omladine ima dobre volje za rad. Pružite joj priliku, da tu dobru volju potvrdi činom!

Novosadskim svesnim omladincima poručuje R. 0., da Ustraju u borbi protiv tromosti, niskoće i nerazumevanja, ako je tako od potrebe. Momentani raspust njihova udruženja, neka ne bude uzrok, da klonu verom. U redovima ćele jevrejske omladine ona će uvek naići na razumevanje i onakvu potporu, kakvu će zahtevati. HERZL-PROSLAVE U PROVINCIJI.

Povodom obljetnice smrti Teodora Herzla priredjene su gotovo u svira mjestima proslave, te niže donosimo stigle nam izvještaje: Sarajevo. Na inicijativu Židovskog nacijonalnog društva za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu priredila je sefardska bogoštovna općina u čast pokojnog Theodora Herzla dne 15. o. mj. na večer spomen-slavu u sefardskom hramu. Kantoralne funkcije obavio je nađkantor -A 11 ara c, a -pratio ga je kor pjevačkog društva »Lira«. Svečano spomenslovo izrekao je rabin g. Maes t r o. U svečanom raspoloženju saslušalo je prisutno mnogobrojno općinstvo službu božju i s velikom pozornošću pratilo lijepi govor rabina Maestra. Kiseljak. Gotovo svi domaći Židovi i oni, koji borave ovdje na ljetovanju, sastadoše se na dan obljetnice smrti Theodora Herzla da podadu poštu velikom vodji židovskog naroda, da se poklone sjeni muža, koji si je stekao neprolazne zasluge za obnovu i izbavljenje svoga naroda i za osnutak narodne domaje u zemlji otaca. Preko stotinu Židova i Židovki sastalo se u bašti pred hramom, gdje je habam starina Ješua Salom u zanosnom, dirljivom govoru prikazao golemi požrtvovni rad neumrlog Herzla. Osobito je dubok dojam na prisutne izveo iza govora pročitani Askara za pokoj Herzlove duše. Prisutni sjetiše se i Židovskog narodnog fonda, te sakupiše iznos od 1755 dinara. Koprivnica. Dne 16. o. mj. u 5 sati poslije podne priredila Je ovdašnja mjesna cijonisMčka organizacija »Hatehija« povodom obljetnice smrti Theodora Herzla u sinagogi uz pribivanje lijepog broja Židova i Židovki svečanu službu božju. Iza skladno otpjevanih pjesama po pjevačkom zboru, kojim je ravnao g. nadkantor Wolfenson, održao je g. rabin dr. Margu 1 i e s svečani spomen-govor, u kojemu je prikazao značenje proslave smrtnog dana Theodora Herzla. Svečana služba božja završena je otpjevanjem »Hatikve«. Iza toga održana je akademija u dvorani bogoštovne općine. Govorili su g. dr. Ljudevit Fischer i omladmac Rosenherger. U svojim su govorima prikazali život i rad Theodora Herzla. Tora prigodom sabiralo se za Keren Kajemet, te je sabrano 1500 K za 30 maslinovih drveta u Herzlovoj šumi. Višegrađ, II ovdašnjem hramu održan je povodom obljetnice smrti dra. Theodora Herzla svečani hespeđ, kojemu su pribivali svi Jevreji našega mjesta. Govor g. rabina Jakoba Maestra, u kojemu je prikazan ličnost Theodora Herzla i njegov požrtvovni rad za svoj narod, učinio je duboki dojam na prisutne. Za Židovski narodni fond sakupljeno je 12S0 kruna.

4

»ŽIDOV.

BROj 33.