Židov

tonizovanje Palestine. Što je Ruppin pokazao, to je po njegovim vlastitim brojkama veoma žalosno. Ne može da se saglasi sa Ruppinovim optimizmom u pogledu poljoprivredne kolonizacije i njezinih oblika po onomu, što je sam u novinama čitao i što zna iz palestinskih izvještaja. Ne bismo smjeli da nastavimo sa postojećim oblicima poljoprivredne kolonizacije, jer joj ne odgovara psihologija Zidova. Židovi da su pristaše privatnog gospodarstva i zato da može samo to da vodi do uspjeha. Zbiljsko pomnoženje pučanstva u Palestini da se može postići samo pod uplivom privatne inicijative i u obliku industrijalne kolonizacije. Sve, što se dosad poduzelo, da je. promašeni eksperimenat, koji se nesmijc nastaviti. Blumenfeld: Akcija za Koren Hajesod traje tek jednu godinu dana, a kod prosudjivanja uspjeha mora se uzeti u obzir, da je naše djelo dugotrajni postepeni proces. A ipak je Keren Hajesod već pred pol godine označen neuspjehom. Tu treba, da se pitamo, zašto je uspjeh nedostojan, pa ćemo spoznati, da se nije ni pokušalo, da se zaključak kongresa ozbiljno provede. Sve ako i postoje druge mogućnosti financiranja za razna preduzeća, to ipak trebamo za sva vremena Keren Hajesod kao žrtvu u nuždi. Princip maasera je odgojni princip. Jednim zaključkom ne može se nikoga siliti na plaćanje maasera. To je cijeli odgojni zadatak, koji leži u akciji za Keren Hajesod. Ispunjenje dužnosti po dobrim cijonistima je najsnažniji argumenat. Želimo li da pospješimo tempo kolonizacije, to moramo zadržati princip maasera. Rad oko toga može da se u svim zemljama vrši jednolično. Keren Hajesod je podkrijepa cijonizma. Naši ljudi moraju da shvate, da nije samo halucki ideal, koji vodi najbolje ljude u Erec Jisrael, cijonizam, već i izgradnja zemlje po pokretu. Ove ljude moramo, kako je to već dr. Lewin potaknuo, stvoriti s posebnim odgojom. Keren Hajesod mora da ima za Organizaciju simboličnu vrijednost. Niko nema pravo na kritiku, tko od kongresa amo nije stavio sve u službu stvari. Govornik preporuča konačno ukinuće 20% podavanja Narodnom Fondu i obrazovanje jednog kolonizacijonog fonda u okviru Keren Hajesoda, kako je to Ruppin potaknuo. Dr. H a u s n e r CMizrahi) kritikuje povezivanje idealizma i posla u Keren Hajesodu, a da je i pogrešno bilo, da je ovaj važni instrumenat izgradjen na temelju jednog poreza bez inake egzekutivne prisile, osim moralne. Traži li se znatne žrtve, mora se računati sa mentalitetom naroda, i ako je to galutski mentalitet. Imamo najveće poštovanje pred našim halucim, no ipak nam ne može ni kolonizacija gradjanskih elemenata biti ravnodušnom. Medjutim se ova zapostavlja, što je vidljivo iz primjera Kfar Saba i Ejn-Cmaj. Dr. Margulies: Ruppinova podjela u poslovne, poluposlovne i neposlovne izdatke ne zahvaća poblema kod korjena. Naše zadatke možemo da podjelimo u opće gospodarske, koje mora da ispuni cjelokupnost naroda, nadalje u takove, koji se prepuštaju privatnom gospodarstvu i konačno u takove, kod kojih mora opće gospodarstvo da djeluje promicateljno. Tek kad ćemo po ovim stajalištima imati jasnu sliku, moći ćemo pitati, koji se fondovi od slučaja do slučaja imadu upotrebiti. Sa diletantizmom, koji se u mnogoćem udomio, oštećujemo znatno rad u Palestini i namaknuće sredstava. Tversky žali, da ne predleži detajlirani plan poljoprivredne kolonizacije, tako da je teško detajlno o takovim govoriti. Govori zatim o potpunom zatajenju akcija za razne institute i upućuje na to, da je Keren Hajesod u jednoj godini više übrao nego li Kolonijalna banka u 20 godina. Mora se konačno stvoriti jedan sistem za uzajamno djelovanje pojedinih instituta. Ben Guricn: Dr. Ruppini ne će stalno da u Palestini pravi socijalističke eksperimente, već se radi o pitanju, da li ima naš rad da bude nacijonalan. Moramo si jasno predočiti, u čemu sastoji cijonistički rad u Palestini. Nema nikoga ni u ekstremnoj ljevici, koji ne bi pozdravio privatne inicijative, koja u istinu dolazi; mi samo pobijamo onu

prvatmi inicijativu, koja se u inostranstvu propovjeda, samo da se nacijonalna preduzeća ometu. Nije nam se Palestina dala, da ondje smjestimo nekoliko kramara, koji će trgovati s Arapima, iti osnovati nekoliko tvornica soda vode u Tel Avivu, već za to, da s našim zbiljskim radom opustjelu zemlju učinimo plodnom i da je obnovimo, li Emek Jcsreclu nam je uspjelo, da iz pustoši stvorimo jednu cvaluću poljoprivrednu naseobinu. Ovaj znatni uspjeh našega poljoprivrednoga rada u prošloj godini mnogo se premalo cijeni. Umjesto toga slušamo kukanjc, da je izbačen novac za eksperimente i da nije dovedeno dovoljno kramara u Jatu. Cijeli cijonizam je jedan ogromni eksperimenat, rad u zemlji je eksperimenat, preobrazba naših gradskih ljudi u produktivna zvanja takodjer je eksperimenat. Mi ćemo ovaj eksperimenat nastaviti i ne ćemo dozvoliti, da se opet dovuče galut u Erec Jisrael. Imamo da biramo izmedju dva puta: ili nacijonalni idealizam, pijo, nirstvo od davanja novca do velikog pijonirstva rada, ili pako prenos galuta u Palestinu i gajenje sodavodnog cijonizma. (Odobravanje na ljevici.) Srijeda, 30. augusta 1922. Predsjedatelj: L i p s k y. Dr. Gottlieb (Poljska); Po dru. Ruppinu iznešeni princip, da se ima smjerati na razvoj osobnih veza izmedju Keren Hajesodplafioca i stvarnih dobara, koja se imadu izgraditi, je od najveće važnosti. Predočimo ti si broj onih Židova, koji žele da povežu sa cijonizmom problem njihove sopstvene egzistencije, onda ćemo izglede cijonizma manje pesimisiički prosudjivati, nego li, ako to činimo po broju platioca šekela. Ruppin, je držao potrebnim, da se dobrohotno izjavi prama jednom smjeru, koji toga ne zaslužuje. Psihoza, koja proizlazi od tjevičarSkih partija, 'propaganda za takozvane socijalne životne forme, donijela nam je neizmjerno veliku štetu. U mnogim je ljudima uslijed ove usmrćena za život potrebna želja za razvijanje ekonomske pojedinačne osobnosti. Nijedan haluc ne misli na to, da za sebe gradi kuću. Socijalizam je stvorio jaz izmedju otaca i sinova. On nam je oteo omladinu i našem djelovanju (sabiranju itd.) podmladak. Ruppin žali neznatnu gospodarstvenost naših radnika, naravski, ljudi sa usmrćenim osjećajem vlasnosti ne produciraju vrednote. Socijalizmom hoće se početi baš u području, na kojem je čak i u Rusiji nastradao, u poljoprivredi. Štete ne pokazuju se samo u palestinskom djelovanju, već i u našem radu ovdje. Prelazeći na kritiku Keren Hajesoda, traži govornik oštro lučenje izmedju darova i investicija. Opozicija zahtjeva brisanje školskog budžeta, a ja vam velim, da je židovstvo protiv ovog brisanja. Mi nijesmo prama svijetu potpisali obaveza, da ćemo u Palestini izgraditi jedan primjer socijalne pravde. Mi imamo samo jedan cilj, da u Palestini stvorimo većinu. Postupajte sa Keren Hajesodom prema potrebama Palestine, a ne prema propagandi one gospode, za koje je propaganda cilj, a Keren Hajesod nuzgredno. Konačno predlaže govornik prihvat temeljnih Ruppinovih principa i specijalno raspravljanja ovih problema u jednom odboru. Lav Stern, delegat Jugoslavije: Prije prelaza na samu stvar imao bih toliko toga da požalim, da bi već time iscrpio odmjereno mi vrijeme. Ipak moram, da barem neke stvari požalim. Prije svega, što smo prisiljeni, da u roku od 10 minuta tempom brzovlaka preletimo tako važna pitanja finansijske naravi. Tu je jedva vremena, da se pitanja makar i samo nabace. Odgovoriti se već ne može. Ne zamjerite, ako onda sve ne će biti dovoljno jasno. Imamo da govorimo o velikim pothvatima kolonizatorne, socijalne. ekonomske i finansijske prirode. Mi smo sada u ovoj. konferenciji neke vrsti proširenoga upravnoga odbora jednoga golemoga poduzeća. Ovo nije glavna skupština, gdje tek treba doglasati o gotovim, dobro pripravljenih!, nepromjenljivim predlozima. Ovo je-jedna poslovna sjednica, gdje još nema gotovih predloga-i-osnova, nego $e očekuju

predloži i osnove iz naše sredine, kao plod svestrane debate. Nijesam još nikada pribivao jednoj poslovnoj sjednici, gdje bi se pravo govora tako ograničivalo i gdje bi se tražilo, da se u malo časova iznesu, obrazlože, pretresu, zabace i prihvate finansijske osnove, koje mogu da budu od nedoglednih posljedica. Mislim, da nam mora biti jasno, da ovakova- konferencija nije pravi forum za takove stvari i da nam se valja pobrinuti, da stvorimo forum, koji bi toj zadaći baremft s tehničkoga gledišta mogao odgovarali. Žalim, što su nam omašna izvješća tek ovdje na početku vijećanja predana. Statut propisuje, da delegati odnosno zemaljske organizacije, federacije i frakcije —, moraju izvješća primiti 3 tjedna prije početka vijećanja. Ne žalim povredu štatuta po sebi, nego žalim, što uslijed toga velika većina delegata nije bila u stanju, da ta izvješća prouči Znači, da je većini nas velikim dijelom nepoznat materijal, iz kojega bi nam valjalo povući zaključke: što i kako da se u buduće čini ili ne čini. Tko je ovamo došao u namjeri. da pomogne svojim znanjem, iskustvom i savjetima u iznalaženju novih putova i metoda, nalazi se sada u nemogućnosti, da dade svoju saradnju i pomoć onako, kako osjeća da bi trebalo. Tražim zato, da egzekutiva u buduće svim silama nastoji, da izvješća budu na vrijeme gotova i razdijeljena, da se omogući što savjesnija i stručnija saradnja što većega kruga ljudi. U pozadini svih naših dosadašnjih debata, bio je zatomljeni krik; nemamo novaca, nemamo ljudi! Razvijene su dvije serije problema; problem novca i problem ljudi. Govorilo se o tome, što je važnije, što je prije, šio poslije, kojim redom, kojim tempom i u kojem omjeru. Time je sve užasno komplikovano. Ja mislim, da se radi samo o jednom problemu: Kako da se namakne potreban kapital? t ljudi su kapital, i ako najdragocjeniji. Ako tako pojednostavnimo problem vidimo da nam je potreban jedan generalni, središnji plan. To je trebao da bude Keren Hajesod. kao put, sredstvo, način i sistem privlačenja novca i privlačenja ljudi, ali i kao plan za rad, za izgradnju, za upotrebu ljudi, za potrošak novca, za izvedenje javnih radnja, za pokriće općih potreba (školstvo, zdravstvo, vodogradnje, elektrifikacija itd.) i za geulat haarec u nacijonalnom smislu. Sada se predlažu nebrojene promjene glede Keren Hajesoda. To neide. Mislim, da su principi akvizicije novca u takvom odnosu prema zadacima fonda, da se ta veza ne može i ne smije raskinuti. Ne može se primjerice zadržati put, princip, zahtjev maasera, a izbaciti iz zadataka sve ono, za sto smo držali, da opravdava i traži zahtjev maasera. Mi možemo maaser tražiti i možemo se nadati, da ćemo ga dobiti, ako je Keren Hajesod doista osnovni, glavni, središnji fond sa svim zamišljenim zadacima. Nu za pokriće režije ili za osnutak pojedinačnih tečevnih poduzeća na privatnokapitalističkoj podlozi ne može se maaser ni tražiti, ni dobiti. Nu, veli se. da se Keren Hajesod izjalovio, da je maaser utopija. Tko to veli? Oni, koji nijesu radili na principu maasera. Prije svega Misrahi. Na prošlogodišnjem kongresu, nakon uredjenja kašrut-konflikta, dao je predsjednik Misrahija svečanu izjavu, da će oni sada moći radili za Keren Hajesod čak i u redovima Agudista. Imali bismo pravo, da od njih sada čujemo, zašto ipak nijesu mogli raditi? 1 u Americi se navodno ne može raditi na bazi maasera. Kad je naše vodstvo već istaknulo opetovano na ovoj konferenciji velike zasluge naših američkih prijatelja oko rezolucija obiju američkih kuća u korist palestinskog mandata, onda smijemo i moramo naglasiti, da to, kao i zasebni sretni položaj naše amerikanske braće njih obvezuje i na velike materijalne žrtve i to upravo na bazi maasera. Ne možemo priznati, da to tamo ne ide. Mora ići, jer nemamo drugoga načina. To je samo pitanje metoda i organizacije rada. Priznajem, da je teško dobiti petgodišnju obvezu- maasera. .Mi smo u Jugoslaviji poku-

6

»ŽIDOV«

BROJ 40—41