Židov

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Omladina i cijonistički rad

Herzlov je cijonizam velebnošću svoje ideje bio u slanju, da u napola obamrlom židovskom narodu proizvede oduševljenje. Nije li naravno, da su u prvom redu oduševljeni bili omladinci, koji su s jakom svojom vjerom u ostvariv ost ideala znali zagrijati mnoge slojeve Židova za ideje duševne regeneracije. Na svim su stranama održavani omladinski kongresi, a posvuda su omladinci napose u ferijama priredjivali predavanja, manifestacije i priredbe, u kojima su budili narodni ponos i uspravnost u obrani narodnog individualiteta. I u drugih naroda je omladina igrala vidnu ulogu u probudjlvanju narodne svijesti,( pa u tom pravcu upućujemo na mobilizaciju Njemačke omladine za vrijeme borbi oko oslobodjenja Nijemaca. ispod vlasti Napoleona. sudjelovanje omladine u ilirskom pokretu itd. Oduševljenim radom u prvom redi; omladine uspjelo je proširiti ideju narodne obnove na veliki krug naše braće, a neumornim radom našega vodstva uspjelo je uz pripomoć momentanil; političkih prilika ishoditi sve nužne političke, preduvjete za ostvaranje cijonističoga ideala. Kraj svih ovih uspjeha četvrt stoljeća mi stojimo tek na pola puta. U drugih je naroda funkcija omladine mogla prestati, kada se je razvio narodni osjećaj, jer je onda narod u svojoj kompaktnoj masi sam preuzeo uzde svoje sudbine. Židovski, je ali problem mnogo teži i kompliciraniji. Nije bilo dosta probuditi narod iz potpune letargije, već je trebalo nanovo osvojiti od židovskih centri na tisuću kilometara udaljenu palestinsku domovinu, a nakon loga je nanovo učiniti urbarnom i sposobnom za uzdržavanje emigranata, koji su u velikom broju došli u zemlju. Kako god je sudbina židovskog naroda osebujna te so ni s kojom drugih naroda ne da usporediti, tako je 1 ovaj ideal po veličini svoje koncepcije osamljen te stoji povrh svih drugih ideja i ideala. Baš radi toga rad naše omladine nc samo da ne smije prestati, već bi se morao intenzivirati, kako bi se ne samo uzdržala vjera u Ideal židovstva, već kako bi se sve više probuđjivala spoznaja o potrebi fmancijalnih žrtava i osobnoga rada na palestinskom tlu. Emigranata židovskih bilo bi dosta. Nama fali samo čvrsta financijalna podloga, Jer na žalost nijesmo u stanju, da rasporezlvanjem .prisilnih poreza nasnakucmo nužna sredstva. Ml smo kao u početku naše djelatnosti prisiljeni, da izgradimo naš program Iz oduševljenja Proizašlim dobrovoljnim prinosima.

Kraj ovakovoga slanja ne možemo da se odreknemo saradnje naše omladine, šta više mi je trebamo za prikupljanje novih naših pristaša, za uzdržavanje naših redova i napinjanje financijalnih mogućnosti. Ako drugi narodi mogu da u pitanjima nacijskim uklone ili svedu na najmanju mjeru saradnju svoje omladine, to mi danas upravo kao i pred četvrt stoljeća mora da upravimo apel na omladinu radi sve većega aktiviranja i saradnje na obnovnom djela Mentalitet se omladine mijenja. Duh vremena ostavlja napose kod omladine svojih tragova. U jednoj ali točki ne bi smjelo biti razlike izmedju omladine od onda i danas, a to je u volji za neprekidni rad oko obnove židovstva. I ako je polet j oduševljenje mladeži Herzlova vremena slično erupciji mrtvog vtilkana nakon mirovanja od stoljeća, to ipak i danas omladina —• gdje se radi o praktičnoj izvedbi mora nasmoći jakost uvjerenja, iz kojega ima da prolstekne konstanlini rad. U zborovima omladinskim, u kongresima Snađe se izraditi plan rada,, a kada omladina u velikim iM manjim ferijalna polazi svojim kućama, ima da započne onaj sitni rad, koji nam ima osiguravati naš palestinski budžet. Baš na ovofn sitnom realnom radu pojedinaca stvara se jezgra zdrave financijalne podloge za ostvarenje našega programa, pa čim ovaj sitni rad u svojoj intenzivnosti popusti, nastaje manjak, koji se i te kako osjeća u palestinskom budžetu. Kako su dane političke mogućnosti ostvarenja, našega programa, nama je u prvom redu pđtrebit realistički sitni rad, od čovjeka do čovjeka. Ovu pobudu neka omladina ponese na ierije Pesalia pa neka punim marom započne sa realnim radom, o kojemu zavisi tempo, s kojim će se u Palestini moći postizavati praktični rezultati. M. H.

Druga opća radnička konferencija

»Jiidrsche Rundschau« donosi ovaj interesantni dopis svoga urednika sa druge radničke konferencije, koji radi važnosti ove radničke konferencije u cijelosti donašamo. Tel A v i v, dne 16. 11. 1923. Druga konferencija »Opće organizacije židovskih radnika« (Histadrut Klalit) traje već drugi tjedan. Došao sam 2 dana nakon otvorenja u Tel-Aviv i doznao sam na moje najveće iznenadjenje. da je već dva put odgođjena konferencija tek započela. Pripovijeda se o neobičnim scenama, koje su se odigrale kod otvorenja, gdje ne samo da je najveća dvorana u

Tel Avivu, kino, bila dupkom puna, već su mnogi, koji nijesu našli mjesta, opkolili kuću, a mnogi su se popeli na krov te su lebdeći izmedju neba i zemlje najvećom napetošću slušali tok rasprave. No interes još uvijek traje. Svaki dan jc dvorana puna svijeta, i skupština prati velikom pažnjom, diskusiju. Slika, koju pruža ova skupština, bitno se razlikuje od prizora drugih cijonisdčkih kongresa i vijećanja. Ta skupština nije parlamentarna tvorevina, već živi organizam pun napetih snaga; njezina najkarakterisdčnija značajka je neposredni savez, ipotpuna veza sa svim realnim stvarima života i rada, o kojemu se ovdje govori, ta pored sviju nijansa, jednovKa volja za obnovom zajednice, koja se osjeća potpunoma kao narodna avantgarda. Konferencija sastoji iz više frakcija: najjača je »-socijalistički blok«, čiju jezgm sačinjava Ahdut Maavođa; on je dobio 2733 glasa. Druga je po jakosti Hapoel Hacair sa 1539 glasova, neočekivano velik broj, što ga osjećaju kao velik uspjeli programa Hapoel Hacaira. Pored ovih dviju velikih stranaka ima još 6 do 8 manjih grupa, medju njima najskrajnija ljevica »Radnička frakcija« i njezin dwsni susjed »Irgun«, palestinska grupa »Socljalno-demokratskog Poale Cijona« (Revucki grupa); ovamo još spadaju i Odud Haavoda, Hašomer Hacair i druge. U mnogim teškim pitanjima, kojima se konferencija bavi, imaju sve te grune svoja vlastita naziranja, i često nije lako, da sc u njima spoznajemo. Prema razlici ekonomskog principa i socijalnog ideala, koji hoće ta grupa da ostvari u zajedničkom životu, stavlja svoje zahtjeve na zajednicu. Druga konferencija radništva, koja se sad sastala dvije godine nakon ujedinjenja u Hajfi, stoji pred sasvim novim silnim problemima. Odlučna činjenica, koja palestinskom radništvu daje sasvim drugu strukturu no što je dosad imala, Je porast gradskoga rada. Kad je pred 3 godine došao u zemlju veći broj radnika, snivali sa halucim o tome, da će doskora biti naseljeni u poljoprivredi. Übrzo se a-U pokazalo, da taj san ne može da bude ostvaren. U poljoprivredi našlo je 503 novih halucim posla, a danas rade u poljoprivredi kojih 2Q% cjelokupnoga radništva. Od ostalih našao je jedan dio posla kod gradnje cesta. Taj rad bio je povodom osnutku gradjevnih udruga, koje su se pomalo koncentrirale u »Uredu za javne radove« (Misrad laavodot ciburiot). Uspjelo joj je, da radništvo u najraznijim granama graditeljstva stručno usavrši, da sve više preuzima radove i organizira ih na kooperativnoj bazi. Misrad postao je

Poštarina plaćena a stoto vam. GOD. VII. ZAGRFB, 9 marta 1923. - 21. adara 5683. BROJ 10

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB, ILICA BROJ 31 111. KAT. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

|! PRETPLATA: GODIŠNJE K 240, POLUGOD. K 120, CETVRTGOD j K 60. POJEDINI BROJ K 6.- IZLAZI SVAKOG PETKA.