Židov

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Jedan spomendan

Možda spomendane netko shvaća stereotipnima u godini života. Katkada ima i pravo. Život u svojoj brzini toliko odmiče ispred očiju, da se prošlost obavija velom zaboravi. A ako je bilo u toj prošlosti nešto markantno, pa i veliko, zadržat će se uspomena, ali svaike će godine biti blijedja. S vremenom će za nekoga da bude stereotipnom bez osjećaja, za nekoga pak punom pijeteta, ali obavljena maglom klasičnog mita. Ne bismo htjeli, da uspomena na Herzla bude takovom. Za one, koji ga poznavahu lično ili ga vidješe za života, sigurno i nije. Za one pak, koji ga mogu upoznati u njegovim dnevnicima (a 'Tagebticher daju ga čitava) ne će Herzl biti mitom. Veličina njegova, koja je znala za unutarnju razdvojenost Židova, daje mu onu silnu snagu, da djeluje na ljude. Puru fantazije i realnosti, gdje vjeruje uvjetima diplomatike Evrope; snažna VOlfOm"iznad svake mogućnosti; čvrsta i sentimentalna poput pećine i lirske pjesme, takova ga daju dnevniei. To nije jedno slavan čovjek, ali je bogata duša sa ne iscrpivom snagom života, što je zahvaćala u dobro i zlo. Vladar i sluga ujedno, tašt i nesebičan u isti mah. U svoj punoći i svoj razdvojenosti ne može ga čovjek da gleda i poštuje klasičnim mitom. Kakav je god bio, sa svim velikim vrlinama, i onim svim manama, bio je velik, i ikao velik čovjek neka vazda pripada nama. Herzlov cijonizam bio je i ostat će u biti svojoj težnja za prevladanjem jedne izvanje i unutarnje bijede Židova. Sredstvo pomoći je jedna izvanja organizacija, uz koju se u nutrinji veže ideja ponosa, časti, duševne snage, a sve u toliko, u koliko će ta organizacija djelovati prema vani. Ideja je: stvoriti za Židove ono isto, što već narodi Evrope davno imaju. To je Judenstaat. Sadržajno isto kao u nežidovuke okoline. Tek za Ž i d o ve, a to je u brošuri ono revolucionarno, što nitko do njega nije smio jasno da kaže. Herzl je kritično promatrao svijet oko sebe, ali u glavnom uzimlje ga naravnim. Evropa devedesetih godina sa kulturnim i civilizatornim napretkom je sfera, u kojoj i za koju je Herzl živio. Ona se je odrazila u Judenstaatu. Gledamo pred sobom sliku države, što počiva na principu rada, ekonomske ‘snage i vojske. Socijalno se stanje refotmira. Cijela državna vlast dobiva imperatorski karakter. Imperatorski i tehnički. Napoleon (a to je Hezlov uzor) gradi imperatorsku i tehničku državu. Izvor joj io težnja za njoći i organizacijom a ideja narodna dolazi u toliko u obzir, u koliko

služi kao sredstvo. Napolconov se je imperij kao nemoguć srušio. Državna organizacija mora da je narodno ograničena. 1 za Herzla je narodna ideja, ma i bez sadržaja i tek izvanja, ipak primarna, imperatorska, koja vlada i daje biljeg realizaciji svih težnja. Ali u Judenstaatu manjka još narod kao organizam zajedničke pripadnosti sa svojim osebujnim rcligijoznim, kulturnim i .socijalnim znakovima. Židovski narod Judcnstaata je tehničkopolitički. U Judenstaatu još Herzl ne poznaje židovstva. Kad ga je upoznao nastaje ispravak shvatanja riječima: »Prvo k židovskom narodu, a zatim u židovsku zemlju.« Ovo je već cijouizam Aliad Hanina i Bubera. Aliad Haama prije svega, teg najvećeg antipoda Herzla i Nordaua. Kritika Aliad Haama bila je oštra, na mjestima 1 ii ispravna, ali bili bismo slijepi, ako u Herzla ne bi vidjeli sve ono njegovo veliko: i srce, i volju, i rad i cio život. Veličinu njegove volje i njegova rada shvatit ćemo pravo tek onda, ako pomislimo što je sve učinio za politički progres cijonističke ideje. I ovdje ima raznih shvatanja. Hoveve Cijon, kolonizujući Palestinu, idu k cilju, kojega je teško dohvatiti i za kog se moraju iscrpsti sva sredstva. Hcrzl, koji hoće do Palestine političkim putem, ima cilj, za koji uopće nema sredstava. Politička sfera Evrope je sfera sile. moći i prestiža. U ovu sferu dolazi Herzi u ime naroda, koji nema ni sile ni prestiža. Herzi je sam u svojoj osobi. Njegova ■osoba daje ono, čega objektivno nije bilo, Ta čitavi dijelovi židovstva toga nijesu htjeli —, narednu snagu i narodnu vrijednost. Prema vani pretstavlja on silu, koju tek treba organizovati. Faktori narodne sile: broj ljudi, novac, utjecaj, sve je to bilo razasuto i privatno, a on je htio da iz toga napravi jedan javni i narodni uadprivatni faktor snage, koji je on veo unaprijed zastupao. Kolikih Ii poteškoća! Nutarnje i izvanje političke mogućnosti vezane fatalnim vezom što više, nutarnje same izmedju se, vanjske isto tako. Svaka velevlast daje privolu pod uvjetom, da to i druga učini. Preduvjet pak svakog evropskog kabineta bijaše, da Herzi pripremi židovski novac. Bankiri pak traže pristanak vlada, vladaoci pak onaj bankara. Iznad svega opet traži jedan bankir pristanak drugoga, jedan vladar privolu drugoga. A u ovom labirintu uvjetnih mogućnosti stoji Herzi sam. Vrijednost jedne mogućnosti raste, ako je druga kao uvjet ispunjena, a nijedne nije moguće uhvatit: tako, da bi je iz svijeta drealnosti povukao u realni život.

laj rad je veličina Herzlova, a stajaše ga mira njegova, mira njegove obitelji, novaca, živaca, a prije svega onog velikog i bolesnog srca njegova, koje ga je prerano übilo. A onda dvoumica, n je U sve uzalud. Ipak nije sve bilo uzalud. Politički Hcrzlov rad otvorio je vrata svim uspjesima cijonizma. Taj je rad stvorio javnost cijonističke misli, pribavio joj poštovanje u faktora evropske politike. Nakon 15 godina pokazahu se prvi uspjesi. Ti uspjesi nijesu potpuni u njegovom smislu, ali su ipak dokaz ispravnosti njegovog rada i puta, kojim je polazio. U to doba dobiva Herzi već historijsku pozadinu. Sugestivna njegova figura daje židovskoj masi, vičnoj tek Imanju, čvrsto uporište, i ona se oduševljava za njega i obožava ga. Židovski je narod apolitička pa prije Herzla i iza Herzla nije rodio političara. Bar-in ne u Herzlovu smislu,JJ 19 godina ovamo nije se mnogo promijenilo. Tek se je narodna ideja sadržajno produbljivala. Cijouizam stoji pred 13. kongresom, koji treba novčano da obezbijedi djelo obnove. I za namicanje novca treba političkog školovanja. Herzlu ga nikad uzmanjkalo nije, jer se politika u užem smislu ne da dijeliti od svojih grana. Nestašica sredstava mo:e da jako pokoleba vjeru. Učimo u Herzla, kako treba vjerovati. Kad su ga bankiri sažalno ismjehivali, a srednji sloj slijegavao ramenima Herzi je vjerovao u židovsku masu Mali židovski čovjek stvorio je kolonijalnu Banku i uzdržao Koren Kajemct. Veliki nijesu davali, jer veliki za svoj vac kupuju, a Herzi ideje nikada prodavao nije. Neka bi 13. kongres mislio na to, kad će odlučivati o budućnosti cijonist čku organizacije. O, R.

Rekonstrucija ]ewish Agency-a

Govor VVeizmanna na konferenciji arnerikanskih cijonista. Dne 17. juna otvorena je u Baltimoru godišnja konferencija cijonističke organizacije u Americi. Konferencija raspravljaju je o pitanju saziva svjetskog propalestinskog kongresa i Je\vish-Agency-a, te je prihvatila .rezoluciju, koja se ima predložiti XIII. cijonistiokom kongresu. Rezolucija glasi: »Cijonistička se Egzekutiva opunomoćuje, da istodobno s pripravama za saziv židovskog svjetskog kongresa smjesta pristupi i osnutku Jevvish Agency-a. Kao članovi imaju se po-

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM

00. VII.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31, 111. KAT

ZAGREB, 29. juna 1923. ~ 15. tamusa 5683.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. 60 D, POLUGOD. 30 D. CETVRTGOD. 15 D. POJEDINI BROJ 1.50 D.

BROJ 27