Židov

povodom obljetnice smrti dra. Teodora H e r z 1 a. Nakon preludija pjevao je nađkantor R e nd i u pratnji kora; »Ki kešimha«, a zatim je rabin dr. M. Mar gel u vrlo lijepom govoru ocrtao djelovanje Teodora Herzla, nazvavši ga prema jednoj midraškoj riječi životnom kosti, koja svojim djelovanjem oživljava obamrlo tijelo. *EI male rahamim« recitovan po nadkantoru Rendiu kao i solo »Šiviti adonaj« učinili su dubok dojam na slušatelje. Pjesmom vjere u uskrsnuće »Metim jehaje el« završena je svečana služba božja. Iza službe božje sakupljeno je za Herzlovu šumu. U četvrtak, dne 5. jula. priredilo je židovsko akademsko narodno društvo »Judea« Herzl spomen slavu u dvorani Teatra marijoneta. Nakon vanredno lijepog i punim osjećajem razložcnog značenja ove spomen slave po predsjedniku »Judea« abs. iur. Josipa W e ss e I a, ocrtao je začasni senior društva, dr. Aleksandar L i c h t Herzlovu ličnost. U vrijeme, kad treba ostvariti sve ono, što je Herzl zasnovao, a narod sjnalaksao, biti će od koristi, da se bolje zadubimo u Herzla, jer nema ličnosti, koja je toliko dala i pokrenula narod kao Herzl. Ko hoće da zadje u življi vrutak židovskoga života treba da zadje u prošlost kojoj je Herzl dao značajku. Neka se zadubi u dnevnike njegove, u kojima se zrcali veliki čovjek, vod ja i mislilac Teodor Herzl. Ne stoji, da je tek Dreyfusova afera dala povoda, da razmišlja o židovskom pitanju i ponosu. Već kao mlad čovjek osjećao je duboku bol radi gaženja židovske časti i spoznao, da se židovsko pitanje ne da riješiti društvima za obranu od antisemitizma. Još prije »Judenstaata« stao je pi-

sati bilješke, a da sam nije znao, hoće li to biti politička studija ili roman. Iz njegovih zapisa možemo upoznati konture Herzlova karaktera i osjećaja. Reklo se, da Judenstaat< riješava židovsko pitanje mehaničko-politički. To ne stoji i ako nam se to možda na čas može takovim činiti. Ali ako upoznamo sve pokretne snage, onda vidimo, da je njegovo djelovanje posljedak neodoljive unutarnje židovske nužde, da sam sebe nadje i da se oslobodi. Dragocjeno je, da je prvi momenat bio ponos bez natruhe problematike, koja se kasnije pojavila u cijonizmu. Vidimo besprimjernu divnu naivnost jednog velikana, koji nikad nije očajavao; upoznajemo vedrinu, što je svladala židovsku raskidanost i smjelo gledala u budućnost. Rijetko kad nailazimo na smalaksalost i pesimizam. Bio je prožet jakom vjerom u se i u snagu naroda, koji om zapravo nije ni poznavao. Herzl nam može biti uzorom u neizmjernoj predanosti stvari i besprimjernoj spremnosti, da sve žrtvuje ideji. Konačno ističe, da ne stoji, da Herzl nema za nas ništa mitskoga. Mi volimo vjerovati u mitos heroja i ne reba da se stidimo, ako u sebi osjećamo mitsku snagu Herzla. Govornik, koji nam je prijašnjih godina znao da plastično prikaže ličnost Herzlovu, ovaj nam je put, ocrtavši iz duševnog i fizičnog života vodje najljepše momente, nastojao intimno približiti Herzla. to je brojno opčintvo velikom napetošću pratilo razlaganja dra Lichta. Daruvar. Prigodom badnjih izbora za gradsku općinu istupili su Židovi svojom posebnom listinom, te je izabran nosioc listine g. Ivo P i c k. Od s 5 židovskih iz-

bornika glasovalo je za židovsku listinu 42 izbornika. Sa konzervatorija. Gospodin Josip W e iss m a nn, kantor izrael. bogoslovne općine u Zagrebu podvrgao se dne 2. ov. mj. učiteljskom ispitu na kr. muzičkoj akademiji u Zagrebu, te je na temelju klauzurne radnje: »Razvitak glazbe koa Židova i upliv glazbe u jerusolimskom hramu na kršćansku psalmodiju« te na temelju usmenog ispita, prigodom kojeg je pjevački zbor izvodio njegovu kompoziciju Haleluja« osposobljen za učitelja pjevanja i glazbe. Slavko Fiirst. U Bjelovaru umro je dne 5. jula naš sumišljeai'k Llavko F ii r s t u dobi od 30 godina- Pokojnik razvio je živahan rad u nacijonalnom društvu i kao povjerenik Židovskog Narodnog Fonda, dok ga teška bolest nije primorala da položi svoje agende. Kao dobar čovjek i požrtvovan sumišljenik ostat će nam svima u spomeni. Žilorona letova! Fromodija. U Pragu promoviran je na čast doktora medicine naš sumišljenik g. Moša Alkalay iz Sarajeva- Srdačno čstitamo. Za tiskovni Fond »Židova« darovao je g. Julijo F r i m iz Požege 200 dinara. Ispravak- U proglasu za osnutak Jugoslovenske halučke farme u Palestini potkrala nam se vrlo nemila tiskarska r pogreška, koju smo htjeli zadnjem broju ispraviti, no omaškom ponovljena je ista pogreška. Umjesto »prepirka o tome se otegnula« ma da stoji »prepiska o tome se otegnula«.

Vijesnik Povjereništva Židovskog narodnog fonda (Keren kajemet lejisrael) za Jugoslaviju

OPCi DAROVL Vršac; Prigodom vjenčanja Irene Lederer Vršac Eđo Schlesinger Zagreb daruju Bernhard Lederer 100.—, Qy6ri Mor 100.— 200. Ruma: 95.— Osijek; Mautnee 30.—•, Zid. omladina 216.50, dr. N. Tolnauer 40.—, Lag-baomer akcija žid. omladine 250. 536.50 D 831.50 ŠKRABICE. . Zagreb: Sitne Spitzer 128. MASLINE. Vršac: Otvorenje vrta na ime dr. Josef Donath prigodom rođenja unuke Margite Hirsch: čid. nac. društvo 20 m. Samu berg 17 m, Izidor Hirsch 17 m, Mor Gy6ri 8 m, dr Julius Dohany 4 m, Jakob Steiner 4 m, Geza Baiog 4 m, Arpad Blau 4 m, đr. Aiadar Menzer 2 m, Franz Tauss 2 ra. Samu Bruckner 2 m, Ede Maschitz 1 m, Robert Hohenberg 1 m, Jakob Berg 1 m, Simon Steiner 1 m, Josef Bruckner 1 m, Hermann Treuer 1 m, Albert Jermovič 1 m, Bernat Lederer 1 m, Dušan Schreiber 1 m, Rudoif Niirnberg 1 m, A. EnglSnđer 1 m, Paul Barkan 1 m, Antun Farkas I m, na ime

Herman Vig u vrt dr. Josef Donath daruju: Bernat Lederer 1 m, Izidor Hirsch 1 m, Simon Vig 1 m, svega 100 m 1250. Bjelovar: Prigodom zaruka Ankice Pollak i đr. B. Milhofer daruju u gaj Slavka Fiirsta: prof. R. Schey 10.—, Ernst Pollak 100.—, dr. Milhofer 50. S. Milhofer 50.—, Leop. Pollak 25.—, Eugenija Pollak 40.—, Šarika Schey 5.—. 22 masline 280. Ogulin: Za Herzlovu šumu daruju: Milan Licht 30.—, Viktor Miesner 20.—, Jaques Pollak 10.—, Josip Gerner 10.—, N. Schonberg 10.—, Sime Schwartz 10.—, Iso Unterberger 10.—, K. Adler 10.—, Josip Rendeli 10.—, N. N. 5.—, = 10 m 125. 132 masline 1655. JAAR JUGOSLAVIJA. Vršac: Predsjednik dr. Josef Donath daruje na ime 5 delegata na godišnjoj konferenciji 1923. na ime dr. A. Menczer 2 m, Herman Bankan 2 m. Samu Berg 2 m, Mor Gy6ri 2 m. Franz Tauss 2 m svega 10 maslina 125. Zagreb; Eugen Beri učinjene usluge 40 maslina 500. Osijek: dr. E. Fischer 2. obrok izg. oklade 8 m, Eugen Lobi 4. 5. i 6. obrok izg. oklade 24 m

Iskaz darova broj 14. od 27. do 30. juna 1923.

32 masline 400. 82 ni. 1025. Do sad darovano 8704 za popnnjenje šume treba Još 1296 maslina. TORA DAROVL Osijek: Moric Eisner 12.50, Sam. Fecher 100. dr. Ignjo Fiirst 100. —, Vllim Steinitz 50. D. 262.5« Senta 3000. 3262.50 OEULAT HAAREC AKCIJA. Derventa: Sakupljeno kod tore i prigodom raznih svečanosti 437. Vršac: Za nadopunak prijašnjih darova 3000. Bitolj: bez specifikacije 800.Osijek; Na vjenčanju gdjice Irme Wellisch sa g. dr. E. Fischerom daruju; Julio Fischer 100. —, Laci Krauss 50. —> dr. David Fuhrmann 100. —, dr. Ernst Fischer 100. —, Bernhard Krešić 100. —. Olga Feješ 50. —, Mirko Krauss 50. —, Eugen Lobi 100.—, Učiteljski zbor žid. škole 100,—, dr. Frltz Lederer 50.—, Karl Olesinger 100. —, supruzi dr. E. Fischer 250. 1150. , s , D. 5387.

Adresa za dopise: Zagreb, Ilica 31* ili. kat Uredovno vrijeme od 9 do 12 sati prije podne t ed 3 de • sati poslije podne. Novac se ialle m Centralna eskomptou I mjenjačmi banko d. 4 Zagreb, m nta 2. N. F. s aaaoakom svrhe.

>2 I D O V<

Svrba je židovskog nar*"'" ‘7 *«nda da u r’.dcsiini kupuje i stiče zemljište ostati ncotudjivim imetkom židovskoga gama« Zid. narodni fond utemeljen )e na V. »ton. kongresu god, 1901. i posjeduje već oko 30 milijuna franaka. Prihodi neprestano rastu, a iznosili su god. 1920. oko 9 i pol milijuna iranaK.i

BROI 28.