Židov

pomažu. Prije svega dolazi dakle informiranje javnoga mnijenja ne samo Velike Britanije, nego i svih zemalja, čije su sc 'dade priključile Balfourovoj deklaraciji i potpisale mandat. Nepovredjenost mandata, povjerenje mandatarne vlasti, simpatije prosvijećenih cijelog svijeta su temelji na kojima moramo graditi. Prastara historijska vezanost, 2000 godine nade i molitava, daju nam apsolutno pravo na našu narodnu domaju u Erec Jisraelu. To naše pravo branit ćemo odlučnošću i snagom cijeloga našeg bitka. No isto tako kako držimo naša prava moramo, da savjesno čuvamo prava drugih. Kod izgradnje naše narodne domaje moramo i želimo da radimo u harmoniji sa svim grupama palestinskoga pučanstva. Židovski narod u Palestini nema druge želje nego da s Arapima živi u prijateljskim odnošajima i u medjusobnom povjerenju i poštovanju. Prva je želja cljonističke organizacije da podrži ovaki odnos izmedju židovskog i arapskog pučanstva, što je jasno došlo do izričaja u rezolucijama XII. cijonističkog kongresa. Taki odnos treba da se u realnosti pokaže u faktičnoj saradnji kod gospodarskih poduzeća, kojima je zadaća, da u istoj mjeri promiču dobrobit Arapa kao i Židova, te u plodnoj izmjeni misli tih dvaju srodnih kultura, jednom riječju, ta dva naroda moraju da nauče da se razume i to ne samo u Palestini nego u cijelome arapskom svijetu. I kao što mi štujemo ideale i tradicije Arapa, imamo pravo, te se nadamo da će Arapi naučiti i naše poštivati. Informiranje arap. jav. mnijenja našu je zadaća, pa moramo da mu mnogo pažnje posvetimo. Možemo da se- nadamo, te će ovo informiranje u znatnijoj mjeri no do sad obaviti sefardske židovstvo pa da će to dovesti do sporazuma, koji će biti sagradjen na iskreno shvaćenim interesima i idejama. Kakogod bilo, nema sumnje, da postoje jasni znaci da se izgradnja židovske domaje počinje da shvaća kao zajednička dužnost svih Židova, kojima je stalo do časti židovskoga imena. Posve sam siguran, da danas izvan naših redova postoji mnogo Židova, koji su spremni da nam ;-c pridruže kod djela izgradnje. Njihov broj se vidljivo povećaje. U mnogo slučaja može biti da ti ljudi ne mogu da prime cijonistički program u cijelosti, no kako je pokazao razvitak Keren Hajesoda pripravni su, da se s nama slože i da nadju teren na kome će biti osiguran plodni zajednički rad. Naša je dužnost, da stvorimo sve mogućnosti ovakove saradnjc, no svakako pod uvjetom da se ne će ništa dogoditi, što bi integritet organizacije na bilo koji način smetalo. U svome sam govoru kod otvorenja rekao tri uvjeta, koja držim, da su apsolutno potrebni. Preuzimanje odgovornosti, baziranje zastupstva na širokoj općoj židovskoj podlozi i nepovredivost nacijonalnoga karaktera našega Jišuva u Palestini. Nakon temeljitog ispitivanja svih mogućnosti došao sam do uvjerenja, da je u tim opisanim granicama naujena mogućnost saradnjc i da je u interesu naše stvari, da tražimo nove saveznike, što će s nama snositi tu tešku odgovornost. U posljednje se vrijeme nakon što je naš kongres već stvorio -rezolucije vrlo mnogo govorik) za i protiv židovskoga svjetskoga kongresa. Taj plan

zaslužuje našu osobitu pozornost. Oduvijek je bila naš idealna zadaća, da dodjemo do njegova ostvarenja, a lako je i danas. No i medju najborbenijiin pristašama židovskoga svjetskoga kongresa jedva ima koji što ne će priznati da, dodje li židovski svjetski kongres do ostvarenja, mora taj da u istinu to ime zasluži, a to možemo da postignemo samo nakon dugoga i napornoga pripravljanja. Danas smo još vrlo daleko od zaključka naših predradnja. Čudno je, da se to mora izričito reći. Ništa protiv židovskoga svjetskoga kongresa, jer baš da uzmognemo stvoriti svjetski kongres kao tribunal pred koji možemo mirne duše da stavimo pitanje Jewish Agency, potrebno je da pitanje proširenja Jevvish Agency uzmemo kao prešnu stvar, koja to manje podnosi zatezanja što više vrijeme tjera. Rekao sam već u svom prvom govoru, da formalno riješenje, nakon što sara rekao svoja 4 uvjeta prepuštam kongresu. Po mojim iskustvima držim, da je moguće naći formu i držat ću svaku mogućom, koja uz oprezno osiguranje naših interesa ujedno ima i elastičnost, te je tako stvorena, da pokazuje povjerenja prema onima koje hoćemo da privučemo radu. Čvrstoga sam uvjerenja, da ćerno strpljivošću i dobrom voljom i susretljivošću moći postići plodonosnu suradnju na Jewish Agency. Znam sigurno, da bura. koja je zbog toga pitanja zahvatila našu organizaciju nije niti časka bila prouzrokovana pogibeljima koje su lebdjele u zrrikii, no želio bili, da je bio spasonosan pokret, koji će nas naskoro naći opet sjedinjene kod zajedničkog rada pod modificiranim mletodama. Sigurno je, da ne smijemo gubiti vremena, da započnemo s priključenjem necijonista. Dobro ćemo moći da upotrebimo svako povišenje našega političkog prestiža i financijalnih sila. Mislim da je nepotrebno više o tome reći. Naša iskustva u prošloj godini jasno su nam pokazala, da je više nego u jednom smjeru našega rada u Palestini potrebna reorganizacija, a ako to velim, nije to kritika ili smanjivanje zasluga muževa, što su dosad vodili cijonističke po slove u Palestini. Oni zaslužuju potpuno pravo na priznanje njihovih zasluga. Prilike su se tako brzo razvile, da uvijek s nova stojimo pred novim problemima. Ne znači to smanjivanje onoga što smo do sada postigli, velim li, da je došlo vrijeme kad treba da savjesno ispitamo našu upravnu mašineriju. Vi znate, da će izvanredni američki stručnjak Ehvood Mead u jeseni doći u Palestinu, da nam pokaže metode zemljoradničke kolonizacije. Ja bih potaknuo, da upotrijebimo priliku, pa da na sličan način i u ostalim dijelovima našeg palestinskog djelovanja postupamo i da osnujemo instituciju kojom ti se provelo temeljito istraživanje po nekim kvalificiranim i nrpartaičnim ekspertima, čiji će izvještaj biti dobar temelj da se u zgodnom času primi po meni predložena reorganizacija. Gotovo je za rnc i nepotrebno, da Vam ovdje velim svoje uvjerenje, da sve naše energije treba upotrijebiti za održanje i povećanje naših financijalnih pomoćnih sredstava. Kcren Hajesod može da zabilježi znatan uspjeh oko privlačenja novih sila. Važno Je, da sc čine najuči napori, te bi se krug onih što daju i onih što rade

sve više proširio. Prva nam je dužnost, da sc ne plašimo nikakovih ekonomskih žrtava i napora, c bismo Keren Hajesod ojačali i izgradili prema njegovim zadaćama. To je u kratkim i općenitim konturama program s kojim se potpuno slažem i koji ja predlažem kongresu, da o njem razmišlja. Kongres ima mudro da o tom stvara zaključke. Očekujem, da će kongres stvorit zaključke emancipirajući se od svih strasti i predrasuda, vodjen brigom za dobro cijonističke organizacije i idealom ostvarenja židovske nacijonahie domaje u Ercc Jisraelu. Pročitavši ovaj govor završio je \Vetzmann ovom izjavom: U svoje i u ime ; kolova izjavljujem: Proveden je ovog programa moguće je samo najjačim naprezanjem. Mi smo pripravni dalje snositi sav onaj teret, što ga od godine 1915. nosimo i ikoji će se po svoj prilici uvećati. Ovo je čovjeku tok onda moguće, kad iza njega stoji povjerenje jake i odlučne većine. Tek ovako može da sc provodi uspješan rad; (Burno odobravanje). Iza programnog govora Weizmanna dobiva riječ referent financijsko-poKtičr kod odbora Arlosorov (Hitahdut). U uvodnim riječima izjavljuje, da odbor ne donosi nikakovih zaključaka nego tek smjernice. Ove smjernice vele: Financijski sistem za izgradnju Palestine ne može da. u dogledno vrijeme postoji bez darovnih fondova, Keren Hajesod i Keren Kajeniel ne treba tek zadržati nego što se više može i dalje izgradjirati. U drugu ruku treba da se naglasi, te darovna ne može biti centralna metoda kolonizacije. Usporedo s napredovanjem razvoja kolonizacije treba da se naš financijski sistem sve više emancipira od tekućeg novca iz darovnih fondova. U današnjim prilikama nije moguće upotrebu Keren Hajesoda ograničiti na neke odredjene svrhe. A čim će gospodarske institucije moći da Keren Hajesod oslobode od vršenja gospodarskih zadataka, treba to da se učini. Uostalom neka novac od darovnih fondova, kad ga se upotrebljava ne nosi karakter darova, već neka se to učini na gospodarski način i to tako, đa se umjesto darove, daju što se. više može kredit?. Sve više i intenzivnije treba da se mobilizira kapital za Palestinu. To može daše postigne: 1. Izgradnjom naših nacifottalnih kreditnih organizac'ja, 2. Zajmovima i 3. razvitkom privatne inicijative. Svagdje, gdje postoje ekonomski pred*uvjeti, treba osnovali židovske financijahne institucije, banke, štedionice i zadruga rske kreditne zavode, u svrhu skupljanja narodne uštednje. Svakako treba stvoriti tržište za palestinske vrijednosne papire. Izgradnja zajmova i kredita u Palestini traži u prvom redu ostvarenje poljodjelskog kreditnog fonda i kreditnog fonda za industriju i obrt/ Palestinska podružnica kolonijalne banke i naši palestinski kreditni instituti treba da sc svim silama izgrade i đa šio više ojačaju. Ove nacijonalne zavode neka kod svakog podjeljivanja kredita savjetuju savjetnici, što će ondje da budu. Zajmovi bez pokrića ne smiju sc uvažiti. Primanje kredita i izdavanje založnih pisama i cbligacijc su U to-

BROJ 35.

>2 1 D O V«

3