Židov

organizacija, treba da se pomalo aktiviraju za rad u Erec Jisraelu i to tako, da ta društva potpomognu i na produktivan način dadu mogućnosti svojim zemljacima kod naseljenja u Eres Jisraelu, Daljnji korak na putu konkretizacije je stvaranje jake interesne veze izmedju pojedinaca u Erec Jisraelu i galutu. To može posredstvom K. K. L-a biti na taj način postignuto, da pojedinci i grupe darovatelja daju darove u odredjenoj visini, pa da od K. K. L-a dobiju pravo na zemljište u nasljedni zakup za se ili koju od njih označenu osobu, u veličini koja odgovara darovanoj svoti.

Američko židovstvo i Palestina

Zastupnik Ooldberg o cijonističkom kongresu. Saradnik »Wiener Morgenzeitunga« razgovarao je s drom Goldbergom, vodiom američkih cijonista, o cijonističkom kongresu i situaciji u Americi. Ooldberg je rekao; Već dvije godine bore se cijoniste Amerike za reforme budžeta organizacije, koji je do sada bio samo fikcija, koja j'e gradila na tome, da će Židovi biti toliko Ijubezni da dadu novaca, i na uvjerenju da će biti pokrića, ako se budžet primi. Ako se to nije dogodilo počelo se nakon 2 godine sa kritiziranjem vodstva, koje ne ispunjava budžet. Da je došlo do tog načina krivnja je Usiškinova. Sad nam j’e konačno uspj'elo da reduciramo budžet s naglaskom, da se provedu produktivni izdaci. Ne znači to smanjivanje našega napora, nego üblaženje pritiska, da se svi sile upotrebe za pokriće budžeta sabirnom akcijom. Budu li prihodi veći, koncentrirat ćemo se na pojedine znatnije zadaće. U prvome redu mislim na veliku kolonizacionu banku, za koju ćemo sigurno Ameriku lako predobiti, ispune Ii se stanoviti preduvjeti. Zapravo su ti preduvjeti i bili glavna tačtka kongresa. Treba da stvorimo u Americi tržište za akcije kolonizacionih instituta. Dobijemo li u Americi banku— a to se mora sad dogoditi koja će palestinske papire prodavati i opet kupovati biti će u Americi novaca za kolonizaciju na pretek. Taj je plan provediv, no ne vjerujem u mogućnost narodnoga zajma. Preduvjet za izvedbu ovoga plana jest. da oni koji d'aju novaca dobe upliva na palestinski rad. 25 godina nazivali su nas idealistima, pa ako mi postavimo vodstvo na čelu te banke pravi to posve drugi dojam nego ako angažiramo za to poznate financijere. Stvar je posve drugačija nego u Evropi. Ukratko privlačenje je necijonističkih krugova u Americi potrebno, neopasno i moguće. A jer je ikod cijeloga pitanja praktički Amerika najznatnija, nije kongres mogao da drugačije odluči nego što je učinio. Prelazeći na ličnost dra. Weizmtnna veli, da je njegov upliv u Americi silan i prelazi daleko granice cijonističkih krugova. Za masu je Weizmann cijonist par excelence. Mi trpimo na nedostatku vodja isto tako kao i Francuzi i Nijemci. Mi imamo samo VVeizmanna, koji možda i nije pravi vodja, no po djelovanju svoje ličnosti je neprocijeniv i za nas nenadoknadiv. Unatoč atmosferi dz koje dolazi, daje mu njegova duboka religijozna vjera žar Židov-

skoga uvjerenja, a to ga čini jednim s religijoznim masama. Kod židovske mase u Americi on je reprezentativni zastupnik vjere ii Palestinu. 1 upravo to, što se na njemu najviše kritizira da nije pravi diplomata, pa da ima svojih voljica cijeni se kod nas kao nešto bitno židovsko- Predbacilo mu se, da je udaljio od organizacije Nordaua, Brandeisa i Usiškinia, a zaboravilo se, da je za nas predobio Rothschilda, Louis Marschala, Colonel Kisha, Sir Alfred Monda i mnoge druge. Proširenje Jewish Agency samo j'e nastavak toga smjera, a pod vodstvom Weizmaniovim mora da uspije.

Sajam uzoraka u Tel Avivu

Iz članka E. Arnsteina. O poslovnom životu Tel Aviva pisati je gotovo nemoguća stvar. Haluc kao i stručnjak, žurnalist kao i cijonist stoje pred labirintom, gdje po posve nepoznatim putevima polazi duh poduzetništva u bijesnom tempu, da osniva, spekulira, propada ili pobjeđuje. U posljedn.l'im nedjeljama nastalo je kretanje, koje je, ma da se radi samo o trgovini, ipak izazvalo zanos. Pokret »Lemaan toceret haarec* učvr-, stio se već.na mnogim mjestima. Uspjelo mu je, da svladaj sve stranačke razmirice, i premda svaki drugim nadama k njemu dolazi, uspjelo je da stvori jedinstveni program. Letak što se dijeli za propagandu glasi: »Kupujte domaće proizvode! Nema narodne domaje, bez narodne dukcije! Zemaljska produkcija daje nezaposlenima posla! Zemaljska će produkcija otvoriti vrata Aliji!« Akciju vodi odbor u Tel Avivu. Tu se i radi najintenzivnije: leci, anonse, plakati i napisi. Skupštine, ophodi i osobito uspjela izložba robe bila je doduše nepotpuna i trajala samo tri dana no ipak, prvi židovski sajam uzoraka. Izložba je bila u prostorijama cijonističkoga kluba u Rothschildovim nasadima Trebalo je pružiti javnosti dokaz, da se u zemlji proizvodi veća čest potrebnih artikla, koji ne zaostaju i nijesu skuplji od stranih proizvoda. 1 to je uspjelo. Izložbu je pohodio guverner Jafe, bilo je i Arapa, a Židovi su upravo u masama dolazili. Posljednji su dan stajali strpljivo do 10 sati u noći, dok i na njih dodje red. Cofim, židovski skauti, bili su redatelji. I oni su izložili potreban artikl, koji moramo da kod kuće produciramo, da ne budemo zavisni o tudjini: disciplinu. Redatelj digne štap, uzlazi se preko dvije stepenice na verandu. Tu počinje izložba. Kod ulaza toče snažni momci pohodiocima slatko vino. Iz podruma je gospodarstvenoga školskog naselja MikveJisrael, ikoje je izložilo još i druge rezultate svoga rada: totus, jasmin, biber, ciprese, akaciju, orah, etrogim, duhan i divne kokoši i patke. Jedna je koka izlegla u 7 mjeseci 139 jaja. Travu, što se triput kosi (dobili su na đunam = 920 km 5 200 kg sijena). Zatim i mnogo drugih stvari. Triputa zažviždi, to je znak redatelja. Nema više kad da se gleda cijela izložba.

Pred ponoć je. Cofim se poredaju na verandi, zahvaljuju im za pomoć, velika ploča na kojoj piše »Taaruha« se skida. Sajam je uzoraka gotov.

Iz židovskog svijeta

Židovska bijeda u Rusiji, Kako saznaje zastupnik J. C. B, započeo je Joint, da likvidira svoj rad u Rusiji. Budžet je za pojedine distrikte reduciran. Samo na sanitarnom području će Joint u narednim mjesecima razviti jaču djelatnost. Ipak se nastoji predobiti Joint na daljnje akcije u Rusiji. Likvidacija Jointa u Ukrajini značila bi smrt cd gladi tisućama djece, koja danas u dronjcima lutaju ulicama i noće pod vedrim nebom. Zapravo se nezna razlog, koji je nagnao Joint na likvidaciju svoga posla u Rusiji. I ma da Rusija ljetos ima dobru žetvu ipak gladuje veoma velik dio židovskoga pučanstva, jer je skupoća neizmjerna. Osim toga zatvaraju se u mnogim gradovima Ukrajine židovski djećji domovi. A u isto vrijeme nestaju i od,eljcnja «Idgeskoma«. Bande u Ukrajini još uvijek nijesu nestale, a osobito su strašne Petljurine bande, koje navaljuju isključivo na Židove i boljševike. Za obranu protiv tih banda uvela je vlada osobitu instituciju lako zvane »Otvočike« (taoce). U svakom gradu i selu izabiru se najbogatiji i najugledniji da drže stražu u okolici grada, pa da izvijeste vlasti kad se približuju bande. Glavom jamče za dobro izvršenje službe. Dešava se, da se i Židove izabere za te Otvočike. Jasno je, da je to apsurdno, jer se te navale osobito tiču Židova. Židovska je samoobrana uvela akciju da »skloni vladu, da ne imenuje židovske otvočike. Samoobrana ima da vodi tešku borbu, jer lokalne oblasti u manjim gradovima sastoje se najviše od Petljurinih pristaša i antisemita. Sad je vlada na nagovor samoobrane zaključila, da se u gradovima ne postavljaju više otvočike, nego samo u selima. Obuovni rad Jointa. Joint Distributlon Comittee javlja, da mu je I. C. A. stavila 62000 funti na raspolaganje za obnovni rad u Litvi. Ta će se suma upotrijebiti za pučke banke i kredite za gradnje kuće. Do 1. juna ove godine izdao je Joint 2,640.000 dolara za obnovne radove i podupirao 355 kreditnih zavoda. Rumunjski sveučilišni profesori protiv antisemitske propagande. Društvo rumunjskih sveučilišnih profesora koje je trebalo održati u Jasi-u kongres otkazalo ga je s obrazloženjem, da ne će dati prilike za antisemitske agitacije. Ministar prosvjete Anghelesku potvrdio je tu odluku i izjavio, da će u buduće protiv antisemitskih upadica na sveučilištima energično postupati. Općinski izbori u Čehoslovačkoj. Za 16. septembra ove godine raspisani su općinski izbori u Čehoslovačkoj. Židovi će istupiti posebnom listinom »Udruženih Židovskih stranaka«. U izbornom proglasu pozivlju se s v i Židovi, da iz općih i vlastitih interesa glasuju za tu listinu, koja je morala da bude postavii'ena zbog današnje situacije židovstva, zbog pojačanja antisemitizma i antisemitake zaraze gotovo svih stranaka. Litva i Litavska protiv evakuacije Židova. Kako se javlja iz Moskve tamošnji

BROJ 36.

»ŽIDOV«

3