Židov

je svega okupljanje svih sila židovskoga naroda za veliko djelo obnove naše narodne domaje. Cijonistički rad stupio je u stadij, gdje valja opet izvršiti veliko naprezanje, da se učine plodnima za narodni preporod sve energije, koje drijemaju u narodu. Toj zadaći može da udovolji samo jaka Cijonistićka Organizacija. Jakost Cijonističke Organizacije, privlačiva snaga cijonističke ideje, manifestira se u šekelu. Ne smijemo misliti, da se pored velikog zadatka, izgradnje narodne domaje, smije zapostaviti ii! oslabiti čedniji rad »nubljenja za šekel. Šekel nema samo financijsku, on ima prije svega političku i moralnu važnost. Onaj koji plaća šekel je cijonistički gradjanin, birač za kongres, u njegovoj ruci je zadnja odluka o vodjenju cijonističke politike i cionističkoga rada. Općina plaćalaca šekela je demokratski fundamenat naše organizacije. Kad su se u svim vremenima imale brojati glave židovskoga naroda, übrao se šekel. Od 1897. je šekel simbol onih, koji se opet smatraju odgovornima za budućnost židovskoga naroda. Ako ih hoćemo brojati, moramo übrati šekel. To je velika obnova starožidovskoga običaja po nacijonalnom duhu cijonizma. U ovo doba nužde i nevolje židovskoga naroda, gdje je židovsko pitanje opet kan nikada prije vidljivo pred očima cijeloga svijeta, imademo da jasnije i krepčije no ikad pokažemo da vjerni misli narodne obnove ne gledamo pasivno, već da hoćemo aktivno djelovati, da iz sopstvene snage stvaramo udes židovskoga naroda. Skupljamo četu onih, koji hoće da prednjače time, što skupljamo'šekel. koji je priznaja k našem starom Bazelskom Programu. Ako hoćemo da predobijemo za saradnju na gospodarskoj izgradnji Palestine druge židovske krugove u smislu zaključka kongresa tad možemo to učiniti samo, ako je naša organizacija jaka, prema unutra i prema svome broju. Samo moćni i aktivni cijonistički pokret osigurat će i potencirat će privlačivu snagu, palestinske ideje u cijelome židovskomc narodu. S toga sumlšljenici, pristupimo sad s najvećim marom tome radu, čija se važnost ne može dosta visoko ocijeniti! Prva je to dužnost svakoga cijoniste, čije ispunjenje sad od Vas tražimo! Cijoniste, odazovite se pozivu, skupljajte šekel, doprinosite dokaz o snazi, opsegu i uplivu našeg pokreta! London—Jeruzalim, na Hanuku 5684. Egzekutiva Cijonističke Organizacije. ♦ Nadovezujemo na ovaj apel ovo: Šekelski blokovi bit će ovih dana razaslani svim mjesnim organizacijama. Akcija ima da se dovrši najkasnije do konca marta 1924. Šekel ustanovljen je po Egzekutivi s 15 dinara. Iz sjednice Radnoga Odbora. Radni je odbor na svojoj sjednici od 12. ov. mj. nakon riješenja tekućih agenada raspravljao o ovogodišnjoj šekdskoj akciji i primio do znanja, da je Egzekutiva svjetske cijonističke organizacije odredila visinu šekela na Jugoslaviju s 15 dinara. Iza toga povela se odulja debata

0 pitanju jugoslavenske halučke farme na temelju pisma g. inž. Hugona Zatoscera. Konačno je Radni Odbor prihvatio legat pok. Bernharda Neumanna i z Zagreba u iznosu od 5000 kruna za Keren Kajemet Lejisraei. Darovi za jugoslavensku halučku formu. Za jugoslavensku halučku farmu darovali su; Dr. H. B. 5000 dinara; E. B. 5000 din; Braća Frank 3000 din; Arpad Weiller 2000 din; 2iga Rosinger 1000 din; Wollner i drug 1000 din; Makso Woblmuth 1000 din; Schlesinger i drug 1000 din svi iz Zagreba; žalim Židovsko nacijonalno društvo Brod na Savi 3080 dinara, a omladinsko društvo »Maks Nordau« u Brodu na Savi 3600 dinara, Makabejsko veće u Beogradu. U nedjelju 0. ovog mjeseca u 5 sati poslije podne u sinagozi »Bet Israel« održano je na svečan način Makabejsko veče za uspomenu na herojsku borbu i smrt braće Makabejaca. Svečan govor održao je g. dr. Solomon Atca-1 a j, iznoseći u njemu historijat i značaj doba Makabeja. Zatim dodiruje aktuelni odnos nas Jevreja prema Jevrejstvu i Erec tsraelu iz kojega proizlazi, da ic nastupilo vrijeme požrtvovnosti svakog pojedinca u ispunjavanju dužnosti prema narodu i zemlji, a omladinu poziva da se razvija i sleduje primjerima besmrtnih slavljenika. Srpsko Jevrejsko pjevačko društvo, koje je priredilo ovu svečanost sudjelovalo je sa svojim horom, sopran solo (gdjica Zaneta Mandil) bariton solo fg. Solomon Mošić) uz pratnju harfe i harmoniuma Psalam 103 Levandovskog i Aleluja (Psalam 111) od Sulzera i pjevanjem »Hatikve, sa punim uspjehom. Paljenje žižaka obavljeno je uz pjevanje istog hora pjesme „Anerot Alalu« od Sulzera, Dječak od 13 godina )an Gjalovski iz Osijeka pjevao je solo Aškivenu i Vešameru, zadivljujući svojim glasom prisutne. Hanuka priredba židovske omladine u Zagrebu. Kao svake godine spremala nam je židovska omladina Hanuka priredbu, koja se održala u nedjelju, dne 9. ov. mj. u Music Hallu pred brojnim općinstvom. Sve su točke izveli omladinci na opće zadovoljstvo, a naročito djece. Program započeo je solom gdjice Zdenkc Btich 1e r, koja je lijepo otpjevala »Haraili« i »Ejneha t . Na glasoviru pratio je g. Egon G o I d n e r. Iza toga slijedila su dva baletna plesa gdjice Otike Brauner. Slijedilo je prikazivanje komada »Rad i rat* od Ovi RothmiiHera i Arlura Schwarza, koje je uvježbao g. Josip Pa p ić, član zemaljskog kazališta. Djeca su vrlo živo i dobro glumila svoje uloge, te su nagradjena bogatim odobravanjem. Čist prihod namijenjen je halučkoj farmi. Gideon. Izašao je drugi broj petoga godišta Gideona s ovim sadržajem: Salom; Hanuka. Salom Freiberger: Kulturni problemi !. (Problem povratka). Berkovic: Posljednji (pripovijest). Preveo O. R. U rubrici »Iz pokreta,, izašli su osim vijesti iz Radnoga Odbora članci: Naši sletovi u budućnosti od Mihaela Engelmann a i »Sve spava ...« od Otte Grossa. Rubrika Vijesti ovaj puta je vrlo obilna. U rubrici književnost izašla je recenzija knjiga: Die Heimatlosen fVilma Vukelić). E SAVEZA ŽIDOVSKIH OMLADINSKIH UDRUŽENJA. Primamo od Židovskog omladinskog Saveza ova obavještenja s molbom đa ih objelodanimo; 1. Radni Odbor smatra dužnošću svojih organizovamh udruženja, da izaberu svoje delegate te njihove zamjenike i da ih izašatju na Savezno Vijeće u Brod. 2. U slučaju, da koji delegat ne bi imao dovoljno vlastitih sredstava, dužno ga je udruženje financijaino potpomoći. 5. Konačište i prehrana bit će po svoj prilici bezplatna, ili pak uz minimalnu cijenu. 4. Delegati i zamjenici moraju imati vjerodajnice predsjednika i tajnika ili njihovih zamjenika sa društvenim žigom, 5. Prva konferencija počinje dne 24. decembra u 3 sata poslije podne, pa se prema tome treba udesiti dolazak. 6. Dolazak treba prijaviti odmah R. O. i u Brod (Margita Hotman, Brod, kancelarija dra Spieglera). U Brod trebaju prijave stići do najkasnije 22. decembra, da se pripravni odbor može pravodobno pobrinuti za konačište. 7. Članovi Šireg Radnog Odbora su iako nisu izabrani kao delegati, članovi Saveznog Vijeća, ah bez prava glasa.

BROJ 51.

»Ž 1 D O V«

..u nm milim m U nedjelju, dne 16. decembra o. g. u2O l /g li, održat će se u općinskoj dvorani fPalmotićeva 16) meeting, na kojem će govoriti: Jona Stelnar:o palestinskom radništvu Salom Freiberper: O kulturnim problemima palestinske izgradnje, 0- Rechnltzer Socijalizam i omladina. JOSI HocbslDger: Izgradnja Palestine u svjetlu Hitahduta Pristup slobodan Hapsil - HacsiP Grupa Zagreb,

Wlen, Lili Kabiljo Bos. Šamac Dr. Leon Perić zaručeni hanuka 5684.

KOSER MUST 40-90 hg. uz cijenu od 65 Din. po kg. Čiste guščje masti strogo Koier može se dobiti u Lipiku kod SalAmona Hotina Dobrovac, ypik

m Ztttfel ml .EREIVF-D !fIHB francuska oinouka - najbolji kućni lijek ia sjena kiu, rata, nla, proti reuoiatlm Cijena male boce Din. 6 srednje „ „ 16 » » u ■ie hro. tiHapthi a iagntiTtjfl DUGOPHflßfTlflCnfl D. D. (DUna-odio) Prilaz 12 - ZAGREB - Tel. 9-3 t Mmd Mn|i »ta mat - briju a hnrOdU* r »»j»oji»