Židov

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Nakon izbora u Engleskoj.

Izbori u Engleskoj iznijeli su rezultat, koji je mnoge iznenadio, jer, su svršili porazom konzervativaca a velikom pobjedom liberalne i radničke stranke. Time je dosadašnji kabinet izgubio većinu i još se danas ne zna, ko će preuzeti vladu. Nije svrha ovih redaka, da rasporedamo misli o rezultatu ovih izbora i da stavimo prognozu za budući razvoj engleske politike. Nas interesuje najviše njezino stajalište prema palestinskom mandatu. Ovi su izbori provedeni pod lozinkom za ili protiv slobodne trgovine, dok se pitanje mandata nije tangiralo ni sa strane konzervativaca ni liberalaca. Od liberalnih kandidata jedino se Alfred Mond bavio palestinskim mandatom. Ali je zato Labourparty, uzela u svoj program, s kojim je išla u izbore, palestinski mandat. Izbori u Engleskoj stvorili su opet povoljnije raspoloženje za obnovni rad. i ako konzervativno ministarstvo nije odstupilo od obveza, koje je Engleska preuzela mandatom ipak je bilo vrlo popustljivo prema protivnicima cijonističkog pokreta. Bez .sumnje će današnji parlament zauzeti mnogo prijaznije stajalište prema palestinskom pitanju, a naročito Labour-party, čije su vodje svakom zgodom izjavile, da će svim silama nastojati, da Engleska ispuni svoje obaveze prema židovskomc narodu, a stranka je i sama u više navrata davala izjave u prilog Balfourovoj deklaraciji. No kakogod bilo držanje buduće vlade mi smo već prešli stadij zavisnosti palestinske politike od engleske vlade. Naši zahtjevi i naše pravo na Palestinu postali su općim interesom, koji stoji i nad pojedinim strankama. Naša je stvar djelovala na sve narode, jer su svi spoznali veličinu ideje za koju se borimo. Palestinsko pitanje nije samo interno pitanje Engleske, već internacijonalna obaveza, za koju garantira Savez Naroda. Danas znamo, da nemamo mnogo očekivati od vanjskih faktora, niti će vanjski faktori u velikoj mjeri utjecati na razvoj Palestine. Samo vlastitom snagom možemo dovršiti djelo izgradnje narodne domaje. Naša politika treba da nastoji naći što više prijatelja za židovsku stvar, a mi da shvatimo, da će naša pozicija u Erec Jisraelu postati sve čvršća čim više stvaramo ekonomskih i kulturnih nozicija u zemlji. Ojačanjem naših pozicija u zemlji postat ćemo sve neovisni}} od vanjskih faktora.

Londonski budžet.

Piše

dr. Jaqncs Adler,

Leipzig.

Već kroz više mjeseci govore cijoniste, agndiste i druge jevrejske partije, koje su interesovane kod izgradnje Palestistine, o Jevvish Agency, kao o novom zastupstvu Jcvreja u Palestini, koje će na najširoj bazi organizovati duševne i materijalne sile jcvrejskog naroda za izgradnju nove domaje. Do ove Jewish Agency doći će, za to će se pobrinuti svjetski palestinski kongres i vodeće ličnosti jevrejskih organizacija; doći će sigurno, jer nam to jamči sveopće raspoloženje u Jevrejstvu. Pod dojmom brutalnih progona i u najkultiviranijim zemljama, odvraćaju se Jevreji od asimUlatornih ideja 18. i 19. stoljeća, te se doduše u raznim formama i gradecijama vraćaju jevrejskom jedinstvu iK’lal Jisraelu« i njegovim idealima. ,lewish Agency u svojoj biti već je i danas činjenica, kojoj samo fali tehnička izgradnja. Dok se to ne provede, nosi cijonistička organizacija dvostruko breme i dvostruku odgovornost. S jedne strane uprava i finansiranje radova u Palestini, s druge strane izgradnja vlastitog aparata, koji je potreban, da narodne osjećaje, koje su se silom prilika u jevrejskim masama probudile, dovede do čvrste forme, da tako jevrejskom narodu omogući aktivnost. Na osnovu cijcnističke inicijative, vodi se danas u Jevreja sviju zemalja finansijalna propaganda u velikom opsegu. Propagira sc za Keren Hajesod, narodni fond, radničke institucije i razne druge svrhe opće dobrobiti. Iznosi ovih akcija odredjeni su isključivo preko palest. budžeta za izgradnju Palestine. Cijonistička organizacija, koja za sabiranje ovog novca stavlja na raspolaganje sve svoje sile i uredbe, koja još kraj toga imade tešku zadaću da nacionalno odgoji Jevreje u svim zemljama svijeta, prisiljena je, da svoje materijalne potrebe podmiri posebnim akcijama. Cijonistička egzekutiva imade svoje sjedište u Londonu, zbog tog se budžet cijonist. organizacije i zove londonskim budžetom«. Jasno je, da su finansijalni zahtjevi organizacije, već s obzirom na zamašitost radova u Palestini i s time skopčanih silnih finansijalnih zahtjeva na jevrejske mase, čedni. No izvjesni minimum ne smije se preći, jer bi to moglo ugroziti i sam tempo palestinskog rada. S pravom stavlja jevrejska javnost tako velike zahtjeve na cijonist. organizaciju, jer je to njena dužnost, koja slijedi iz historičkog akta, palestinskog mandata. Kraj upravne tehnike, koja je potrebna zbog praktičnog rada u Palestini, radi se

još i o neprekidnoj agitaciji i obavještavanju, što je potrebno, da Jevrejstvo održi u raspoloženju za rad i žrtve, da teškoj našoj zadaći budu osigurane simpatije svijeta. Nedavno zasijedanjc cijonističkog akcijonog komiteja, stavilo je egzekutivi u dužnost, da poradi oko proširenja cijonističkih ideja, da tako duševnom propagandom stvori potrebiti fundamenat za nabavak novčanih sredstava. Ostvarenje bazelskog programa, pretvorba Jewish Agency u koristan instrumenat za izgradnju naše narodne domaje, odlučno zahtijevaju jaku ciojnističku organizaciju. Organizaciju, koja će biti čvrsta u svojim institucijama, koja će obilovati članovima, s jakom voljom i samoprijegorom, te koja će imati ugleda u političkom svijetu. Niz ovih zadaća, koje su u službi jevrejske nacionalne misli i palestinskog ideala, odredjuje materijalni minimum, koji je potreban za egzistenciju cijonist. organizacije. Za pokriće ovog iznosa, odredjon je tradicionalni š e ,k e 1. Šekel je godišnji prinos organizaciji svakog Jevreja, koji pristaje uz bazelski program. Brojem plaćaoca šekela ustanovljuje se i broj članova Svjetske Cijonističke Organizacije, a to šekelu osim finansijalne vrednosti daje još poseban idealan značaj. Svaka je jevrejska godina za cijonistu šokelska godina, vremenski odsjek pokreta, koji ide za idealnim i materijalnim ojačanjem one veze, koje sjedinjuje sve Jevreje svijeta u znaku nacionalne renesanse i izgradnje Palestine. U prvim smo mjesecima šekelske godine 5684. Cijena je šekelu ustanovljena prema prilikama u pojedinim zemljama tako da i siromašniji Jevrej može nabaviti šekalim za se i svoju obitelj. Prodaja šekela najvažnija je obveza mjesnih i zemaljskih cionističkih organizacija spram egzekutive. Ne sabere li se dovoljno šekela, zastat će radovi organizacije, štetovat će stvar naroda, jer ova potpuno ovisi o cijonist. nastojanjima. Ne übere li se šekel dovoljnom pomnjom, bit će veza. koja veže cijoniste i iz najzabitnijih krajeva s vodstvom, prekinuta. Zbog ovih razloga potvrdio je akcijoni komitej i ove godine princip, prema kojemu je šekel finansijalni i organizatorni temelj organizacije, pa je dužnost zemaljskih saveza, da im doprinosi budu primjereni etatu organizacije. Pridolazi još k tome prošle godine osnovani zlatni šekel, .kao i prinos, kojeg svaki cijonista imade uplatit kraj svojih Keren Hajesođ obveza. Finansljsko gospodarstvo cijonističke organizacije stavljeno je ove šekelske godine na zdrave osnove time, što je po-

POŠTARINA PLAĆENA U OOIOVCJS

GOD. VII

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. 111. KAT

ZAGRFB. 22. decembra 1923. - 14. tevet 5684.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. 60 D. POLUGOD, 30 D. CETVRTGOD. 15 D, POJEDINI BROJ 1.50 D,

BRO] 52