Židov

ŽIDOV

STASIT,Q 7.A PITANIA ŽIDOVSTVA

Šekelska akcija

M Ideja cijonizma postala je programom Helikog narodnog pokreta; ostvarenju ideje Muži cijonistička organizacija. pfi Same ideje i najdublje spoznaje ne će nikad jedan narod trgnuti iz svakidašnjeg njiegovog mira i nehaja, niti ga dovesti do onog stupnja odućevljenja, koji rađja borce Jfpožrtvovnost, nužnih za realizaciju tih ideja. Sam nagon mora da dodje iz dubine -»arodnog osjećaja, života i vjera, To dokaHuje i istorija cijonizma, U početku mala Jjrupa, duboka uvjerena u istinitost svoje .fceje, tek je nakon duge borbe uspjela da nadje put do narodnih masa i da probudi nj|hov osjećaj. Danas na stotine tisuća prihvatišc cijonistićku ideju i najbolji sinovi naroda polaze u zemlju, da je svojim raffom izgrade. I premnogi uslijed nestašice »Sredstava nestrpljivo čekaju, da dodje čas, Skad će moći da svoje sile posvete obnovi flnarodne domovine, i Židovsko pitanje i njegovo riješenje I osnutkom narodne domovine u Erec JiIsraelu. danas je priznato po svim državama svijeta i nikoja nas sila ne priječi u izvršenju ovog velikog zadatka. Ali i židovski narod danas pozorno sluša glas iz Ercca, koji mu javlja napredak djela. I ponosno gledamo na ono, što se stvara u Erec iiJisraelu i mirne duše možemo ustvrditi, da I se sav taj napredak ima zahvaliti cijoniI stičkoj organizaciji. Ona je bila čuvarica I ideje preporoda, ona je dala inicijativu za I rad i najbolje borce. Ona je i danas Jewish | Agency, koja treba da provodi izgradnju ■ Erec Jisraela. 1 za to treba da je jaka i čvrsta. Za to Bnoramo nastojati da njezine redove proširujemo, da nadjemo novih pristaša. Najbolja nam je za to prilika šekelska akcija. Mi smo već u nekoliko navrata upozog rili na važnost šekelske akcije, jer ona treba s jedne strane da bude vidljivi izražaj I jakosti cijonističke organizacije, a s druge I strane, ona je odlučna za sastav budućega I kongresa, najviše cijonističke instancije, fi koja odlučuje o najvitalnijim pitanjima naI šega pokreta, a time i izgradnje Erec I Jisraela. 1 Posljednji cijonistički kongres pokazao Be svima, jjpjima je do toga, da se uspješno «zvrše veliki zadaci, koji sad terete našu vn ganizaciju, da moramo s mnogo više ozbiljnosti i mara pristupiti šekelskoj akci. | P' a k° hoćemo da kongres bude doista j P ravi narodne volje. 1 Stojimo opet pred jednim važnim i odlučnim kongresom. 1 vec sad se u židovj skom novinstvu i na zemaljskim konfereni cl i ama živo raspravlja o aktuelnim pitanjima naše. organizacije, a naročito o Jewish

Agency, reorganizaciji naše organizacije i novim radnim metodama. Na žalost vođe se često sve te rasprave ne s općeg gledišta napretka naše stvari, već sa uskoga teoretskoga gledišta frakcija. Sva ta nada sve važna pitanja morat će da riješi XIV. kongres, koji će se ove godine sastati. Na tome kongresu treba da i mi po našim delegatima kažemo svoju. Nevezani nikakovim doktrinarizmom treba da učestvujemo svojim glasovima u konačnoj odluci svih pitanja i da podupiremo sve one, koji će nastaviti započetim radom, a naročito da osiguramo vodstvu veliku i sigurnu,, većinu. I za to treba ovogodišnju šekelsku akciju valjano pripraviti i provadjati. Sistematski valja pristupiti radu i od svakoga c i j o n i s t e übrati šekel i to odmah, jer ne valja da se po običaju ostavlja ovo do posljednjega časa, pa da se na brzu ruku postigne jedan rezultat, koji ne odgovara istinskoj našoj snazi. Svaka mjesna organizacija, svaki pojedini cijonista dužan je da udovolji ovoj primarnoj svojo; cijonis ličke j dužnosti. Ne valja zaboraviti, da o broju übranih šekela ne zavisi samo broj mandata za naredni kongres, već i to, da šekelskom akcijom dajemo svoj doprinos svjetskoj organizaciji za vršenje njezinih zadataka. Neka stoga svi vrše zdušno svoju dužnost! Sinovima galufa

»I vama reče: Dobit ćete zemlju, i dat ću vam je u posjed, zemlju, gdje teče mlijeko i med« (3 Mojs. 20, 24.) Ovim citatom iz Tore obraća se Keren Kajemet Lejisrael židovstvu galuta Nakon 1 pol godine putovanja po raznim zemljama galuta vratio saim se u našu zemlju. Ono, što sam ondje vidio, me je donekle ražalostilo, a done i kle sokolilo. Ražalostilo me je političko, kulturno i ekonomsko razorenje, koje sam svagdje vidio; oduševila me je težnja svih dijelova našega naroda za slobodom i renesansom. Imao sam sreću, da im kao izaslanik jišuva Erec Jisraela donesem vijest o gculat haarec, zahtjev rada. Većina svih stranaka i slojeva slušala me je i razumjela; osjećala je važnost ovoga časa za naš narod i za našu zemlju, 'Narod i zemlja stoje danas na raskršću. IH će uspjeti, da izbavimo zemlju i da narod s njome sraste, ili je naš narod osuđjen, da sve više propada u zemljama galuta, a udes naše zemlje bit će, da će morati još kroz mnoge generacije da ostane u rukama tudjinaca. Velika i teška je zadaća, koja je nametnuta sadašnjoj generaciji, AH mi moramo s ljubavi da nosimo taj teret. Ovo veliko vrije-

me iščekivali su naši predji dvije hiljade godina. A narod u galutu razumije što mi svi ovdje razumijemo. Pripravan je na najveće žrtve za izgradnju zemlje; on daje, pored onoga, što se od njega traži, i dio svoje duše. Ali broj onih, koji traže, je premalen. I ne ulažu svom snagom u svoje zahtjeve, potrebe sadašnjega časa. I na njih, koji traže, sad se obraćam. Skršeno i raskomadano židovstvo zemalja, koje sam posjetio, obvezalo se namaknuti za Keren Kajcmet do Roš hasana 5686 iznos od četvrt milijuna funti, I taj će iznos, a možda i još više, potpuno uplatiti, ako se ne će zanemariti rad i dnevno sjetiti ga nal njegove dužnosti. Ovo židovstvo, koje daje mnogo, vrlo mnogo za narodne svrhe i za Erec Jisrael, ono je židovstvo shvatilo, da je najvažnija osnovka za izgradnju zemlja. I ako bi se mogao rad jišuva, imigracije, kulture i industrije odgoditi na neko vrijeme rad za geulat hakarka (izbavljenje zemljišta) ne može se odgoditi, jer nitko ne može preuzeti odgovornost, da li će još biti mogućnosti za kupnju zemljišta. U svim mjestima, koja sam posjetio, nisam trebao puno govoriti. Dostatno je bilo, da sam židovskome svijetu pokazao kartu naše zemlje u dvjem bojama: jedna boja označivala je naš zemljišni posjed, a druga, koliko se još ima izbaviti. Jedna boja obuhvata jedva 5%, a druga 95% cjelokupne palestinske površine. I osjećao sam, kako su zadrhtali oni, koji su gledali tu kartu i kako ja jedna misao okupljala sve prisutne: domovina je u opasnosti; zemljište traži izbavljenje. Pred tim momentom nema stranaka, klasa, razlikosti u naziranjui, diskusija, nema škrtosti a ni tromosti, sve, sve treba uraditi, bez odlaganja. Svaki čas, što ga propuštamo, a da ga ne iskoristimo za geulat haarec, istorijski je grijeh. Ne čeka samo narod i jezik i kultura na izbavljenje, u prvome redu traži to domovina. Bez zemlje, naš je narod samo duša, lišena tijela. Cijela je tragika našega naroda u tome, što nema tla pod nogama, U radu naših posljednjih godina zanemarivali smo najvažnije; da stvorimo bazu za našu budućnost. Počinili smo velik grijeh, koji možemo samo velikim djelam popraviti. Zemlje, koje sam posjetio, namaknut će četvrt milijuna funti; zemlje, koje nisam mogao posjetiti, u prvome redu Sjedinjene Države, moraju doprinijeti drugu četvrt milijuna. I taj pol milijuna funti dat će nam mogućnost, da do Roš hašana 5686 provedemo našu nakanu; ne ćemo od toga odustati, da doonde kupimo 100.000 dunama zemljišta i da ga amelioriramo, te tako

6qp. ix.

UPRAVA 1 UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. 111. KAT

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM.

ZAGREB 16. januara 1924 - 20. teveta 5685.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. ICO D. POLUGOD. 50 D. CETVRTOOD. 26 D. POJEDINI BROJ 2 D.

BROI 3.