Židov

ŽIDOV n r\ \/ i j \y v

•flr.ASTr.a- za pitanja židovstva

Cijonizam srednje linije

Ng njega, sa.svih strana udaraju.. Protiv njega se sa svih. strana zatvaraju i ...Ograničavaju, S. jijhrie.su svi nezadovolj, ni, prgtiv njega .prave svagdje Tron tove,. osnivaju, se stranke i frakcije, kojih ,je . ideologija često puta posve nejasna i, rpa-, gip yjta, u, pozitivnom pravcu i kojih je sav raison d’etre jedino u negativnom stavu prema, snednjolinijaškom »gradjan&kom, buržujskom« cijonizmu. Oko klal- ili »Stamcijonizma« nastaju u cijonističkome pokretu i u cijonističkoj organizaciji nove. struje i nove orijentacije, veći ili manji ... tabori, sgda čvršći, sada slabiji, sada trajniji, sada prolazniji. Prvi im je čin,, prva enuhcijacija : rat srednjloj liniji, rat'svim sitima, i zadovoljnima,, svim kompromisnim buržujima! Sa velikim se aplombom najavljuje egzodus iz trome i pospane , stare sredine, .ikojoj se opširno i uvjerljivo nabrajaju syi grijesi i prppusti. Jaka i , oštra kritika rada naročito metoda —. srednjolinijaškog. cijpnizma jesu i najjači . izraz nove, grupacije, koja obećava nove, , izgledu ije i uspješnije metode.. Nu badava se čeka na pozitivni program tih novih grupa, badava se traže njihova nova. ve, lika djela,. Nove struje, postaju vrlo rano „stare, .istroše se prijp nego li nestp stvore, dolazi do. reakcije \U , redovima tih ' . uovjh struja, do novih cijepanja i novih diferencijiacjja.. I, tako dalje, ad infinitum. Konačno , svaki Jači čovjek već predstav%l ja neku zgs.ebnu struju i! ideologiju. . ■■ Nijesgm načelno protivan-. grupisanju gledištima. Znam,, da je kritika-jaka crtp. u židovskome karakteru i,bilo bi .neprirodno; kada te kritike u našim vlastitim redovima, u cijonističkoj organizaciji ne bi bilo. Od kritike cijonizam, koji radi u punoj javnosti. ne bježi. On čak kritiku traži i izazivlje. jer ‘ hoće da od nje uči, hoće da čuje sud b svome radu. hoće da upozna svoje pogreške i propuste, pa da bude u stanju, da, ukloni i popravi nedostatke. Nu jesu Ii u cijonizmu razmimdilaže,nja u nazorima tolika, da je to moralo d'ovesti do, osn.ovanja tolikih frakcija i grupgcija? Ja to odlučno'poričem. Uvjeren sani; da bi mnogi nazor bio mogao mnogo lakše doći do uvaženja, da nije odmah . poprimio opozicijohi stav prema »mjerodavnima«, nego da se kušao u sklopu ie. dinstvene organizacije skrenuti pravac rađa više u izvjesnome smjeru. Zabora... vilo se, da unutar cijonističke organizacije mogu i moraju da dodju u izvjesnoj mjeri do uticaja svi smjerovi i svi nazori i đla u tu svrhu nije potrebno cijepanje organizacije u množinu frakcija. Čijom-'

žara hoće da.u-, cilju izgradnje Eree Israela ujedini sve Židove, upućen je. na, pomoć i , saradnju : sviju i mora c}a vodi . računa o idealima .i potrebama sviju. On je dakle po svojoj prirodi .sredujplinijaški, on mora praviti, kompromise i, ne smije dozvoliti, da prevagnu ekstremistička nastojanja, jer bi, to- bio početak, kraja, jer bi to dovele .do rasula organizacije i do nulificirai\ja, pokreta. Jer pokret bez jake i jedinstvene organizacije ne može da bude i-da obasjane. Diferencijacija struia unutar cijonizma ■napredovala je već toliko, da je postala jednim ozbiljnim probleitiom, jer je mnogo više na smetnju nego na korist. U prvi čas, kada se ovakova nova struja javi i izdvoji, ona unese nešto života u naš ‘pokret, naročito onda, ako su vodje opozicija 'jake ličnosti. U prvim danima prvih sukoba izme'dju starih i‘ mladih; ižmedjiu staroga i novoga tabora čini se, kao da bi pokret, da bi organizacija otuda mogli samo dobiti, kao da će. svaka stranka gledati, da što više predobije cijonističku javnost, da će svaka strana gledati, da predobije novih ljudi i novih sredstava, da ojača svoje pozicije i tako dokaže svoje pravo.’Nu ta borba dosta brzo prestaje. Nova struia popušta u svome elanu, pa stara sredina više nema česa da se boji i od česa'da se'brani. Nova grupa onda ostaje prividno grupa, nu ne radi ništa. Tek je odvukla ljudi i sredstava izstare sredine; koju je oslabila; ‘ a da taj minus nije nadoknadila novim tekovinama. Koliko je ,u y većini slučajeva bezrazložno, preuranjeno, prenagljeno i štetno ovo pretjerano cijepanje u frakcije i diferenciranje po ideološkim smjernicama, vidi se najbolje, ako se načini bilansa rada, efekta i šteta po frakcijama i grupacijama. Objektivan posmatrač morat će priznati, da cijonizam srednje linije vrlo dobro prolazi u toj bilansi. Najveći dio realnih pozicija'u zemlji dah su, stvorili ili omogućili upravo klalcijonisti, najveći dio sredstava dali su oni. U cijonističkoj organizaciji klalcijonisti su ona sredina, koja uvijek daje i radi za općenitost, ne tražeći nikada ništa za sebe. Sve druge struje i frakcije, a osobito krajnosti, daju i rade za općenitost mnogo manje, ali traže tim više za sebe. Za svoj rad i za svoja davanja ekstremisti stavljaju uvjete, dok klalcijonisti rade i daju bezuvjetno.. Ekstremisti su u cijonizmu one struje, koje više primaju, dobivaju i traže od cijonizma za sebe, nego li što daju cijonizmu. Klalcijonisti ne traže za sebe gotovo ništa. oni samo davaju. Na kojoj je strani

onda veći idealizam, veća požrtvovnost i Veća sposobnost za pregaranje? Ekstremne struje mogu da bilježe u svoju korist samo'jedan jedini plus prema Srednjoj liniji: da su ekstremne struje u većoj mjeri nego srednja linija poslale Ijjude u Erec Jisrael. Time bi se mogao protumačiti življi interes ekstremnih struja za probleme izgradnje Erec Jisraela. Nu ne treba zaboraviti, da je i Aliju finansirala srednja linija mnogo više nego li ekstremne frakcije i da su interesi klalcijonista i u tome kao u svakome pravcu zapostavljani sistematično prema interesima ekstremista, koji su bili glasni, žestoki i netrpeljivi i koji uvijek traže, da se u prvome redu zadovolji njihovim zahtjevima. Možda je popustljivost klalcijonista u tome išla predaleko. Javljaju se već jake tendence, da u tome dodje do promjene sistema i metoda rada. Uvjieren sam, da bi to bilo samo na korist stvari. I u nas se u novije vrijeme javljaju pokušaji i nastojanja, da se učini propaganda za ekstremističke ili maksimalističke postulate. Takav se rad opaža naročito kod omladine. Potrebno je, da i naša omladina dobije znanja i stekne razumijevanja za razna strujanja i naziranja, koja danas vladaju u židovstvu i u cijonižmu u pogledu izgradnje židovske narodne domaje u Erec Jisraelu. Nu smatram nepotrebnim i štetnim, da se k nama presadi duh frakcija, koje su nastale u sasvim ‘ drugim sredinama i koje kod nas nemaju i ne mogu naći autohtonoga tla. Kod na's’ bi frakcije'bile umjetne biljke, koje bi nam- oduzele mnogu silu, a da nam nebi dale nikakav ekvivalenat. Naka se našoj omladini govori o strujanjima u savremenoriie židbvstvu, nu to treba činiti lojalno i objektivno, bez i najmanje partijske natruhe i bez frakcijske zaslijepljenosti. Ambijenat, u kojem raste naša omladina, dosta je mučan sa židovskoga gledišta, te ne treba unašati još više komplikacija i problema u njezin život. Trebalo je dosta vremena i, napora, da dademo našoj omladini jednu donekle solidnu osnovicu i da stvorimo dosta dobro raspoloženje za njezino židovsko' vaspitanje. Te tekovine ne smijemo ugroziti time, dla naprtimo našoj omladini komplikovane probleme, koji ne odgovaraju našim prilikama i potrebama. Najmanje je dopustivo staviti omladinu pred bezizlazna ili pred takova dilemata, koja su mozgovno, vieštački, iz principijelnih razloga postavljena, a koja ne odgovaraju faktima i životu, kako je to nedavno učinio vodja te omladine (Cvi Rothmiiller: »Modri i zeleni šekel« u >Oideonu« br. 3., god. VI.). Nije ovdje, na

GOD. IX.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ' ILICA BRbi 31. 111. KAT '

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM.

ZAGREB 30. januara 1024 - 5. ševat 5685

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE 1 VRAĆAJU

PRETPLATA; GOD. ICO Đ. POLUGOD. 50 D. ČETVRTGOD. 26 D. POJEDINI BROJ 2 D

BRO| 5>