Židov
može da izgradi -jednu zemlju, Povijest poznaje samo jedan primjer stranačke diktature u okviru narodnog gospodarstva, to je diktatura komunističke partije u Rusiji. No i ovaj primjer ne govori za diktaturu cve vrsti, već upravo protiv nje, U Rusiji sili sam život ovu diktaturu na likvidaciju, Cijonizam imade dcduše pravo, da zahtjeva neke garancije, tako se kod obnove Palestine u prvom redu mora uzeti obzira na nacionalne interese Jevreja; najviši interesi jedne naći e, koja ponovno stupa u život, moraju da su nad svim privatnim interesima. Narod mora da kontroliše rad gospodarskih sila. Nema nikoga, koji bi to poricao. Sve to stoji, no iz tog ne slijedi, da politički organi mogu nadomjestiti financija'lne j ekonomske institute, Cijonistički pokret poirebuje samostalan kolonizatoran aparat te c-slobodjenje dosadanjih gospodarskih instituta iz političkog ropstva. Ovaj kclcnizaterni aparat mora da je pod vrhovnom kontrolom cijonisiičkog pokreta, no u svom nutarnjem radu mora da je potpunoma samostalan i sačuvan od sviju političkih utjecaja. To je prvo. Drugi memenat, koji odredjujc zasebni karakter pvih reforma je ustaljenje postojećeg političkog aparata. Organizacija boluje, gotovo da je ugušuje njena četrdesetgodišnja tradicija. Došlo je do tog, da je organizacija postala ovisnom o onoj kasti, koja čuva tradiciju, došlo je do sukoba izmeđ u demekratskoparlamentamih forma i oligarhijske naravi one noći, koju sačinjava aajgomja stotina, došlo je do savršene neosjet'l ivosti za psihologiju cionističkih masa, a u isto vrijeme pokazuje se prevelika senzibilnost u iskonstruiranim problemima, koji interesuju vlađajuća kastu. Sve to sačinjava pitanje o »tihoj socijalnoj revoluciji; u cijonističkoj organizaciji, o reformacii političkog aparata u autentični demokratski sistem, slobodan od sviju fikcija i pseudodemokratskih ornamenata. Kao primjer nepromijenjen neodgovorni Akcijom Komite , koji nije podvrgnut pače ni kontroli javnog mnijenja, koji nema nikakovog živog kontakta s jevrejskim masama svijeta, Obe reforme traže, da se privuče nepristrani elementi, nepristrani ne toliko u svojim političkim nazorima, koliko u stranačkim tradicijama. Put do tog čila daje nam Jevvish Agency,
Iz židovskog i cijonističkog svijeta
Zasjedanje akcijonog komite ja u Londonu. Nastavljamo ovime s našim izvještajem 0 zasjedanju akcijonog komiteja. Treće zasjedanje održalo se u srijedu 5. marta. Bilo je posvećeno Jewish Agency. G o I d b e r g, koji je tekar nakon newyorške konferencije ostavio Ameriku, upotpunio je Lipskyev referat. Za bazu u diskusiji i uzet je Lipskyev prijedlog, koji ide za tim, da cijonistička organizacija i nadalje ostane Jewish Agency, kao štosu to kongres, A. K,, egzekutiva, osnuje još 1 Jewish Council, koji bi bio sastavljen po polovici od cijonista, a pp polovici od nccionista. Zadaća bi ovog councila bila: rasprave o svim političkim pitanjima, saradnja u ekonomskim akcijama na taj način, da se potrebite svote zajedničkim radom überu, da se zajednički ustanovi budget i nadzire njegovo provedenje. U
debati pristaje Kuri Blumenfeld uz prijedloge egzekutive. Grunbaum razlaže u dvosatnom govoru razloge, zbog kojih je protiv ovih prijedloga. D e L i e ra e i Š e m ar je L e v i n govore za prijedloge Lipskyeve. Dr. H a 1 p e r n prikazuje u jednosatnom govoru, kako je najvažnija funkcija novog councila, da koordinira rad pojedinih organizacija, koje u Palestini d eluju i da postavi program zajedničkog gospodarskog rađa. članovi akcijcnog komiteja. Konačno se bjeći opasnost, koje se mnogi cijonisii boje, da bi se naime mogla ugrozili prava kongresa. U četvrtak, 6. marta, nastavila se diskusija, u kojoj su učestvovali gotovo svi članovi akcijcnog komiteja. Konačno je izabrala komisija, koju su sačinjavali gg Naidić, Feivel, Halpem, Lipsky, Griinbaum, Jacobsohn, Nurock i Weltsch, Ova komisija imala je zadaću da plenarnom zasjedanju predlože rezoluciju u stvari Jewish Agency, Sjednici cd petka prisustvovao je i dr. Solovejčik, pošto se na toj sjednici raspravljalo o njegovoj demisiji. Dr, Solovejčik izjavio je, da se cijelo pitanje kreće oko toga da li je cijonistička organizacija demokratska i da li se zak! učci kongresa i akcijonog komiteja moraju održati ili se pako imade provadjati osobni režim. Svoje izvode potkrijepio je raznim detaljima, koji su ga prinukali, da clstupi. (J debati o toj stvari učestvovali su C o w e n, Sokolov i Hantke. Zaključak o tome nije stvoren. Na nedjelnoj sjednici dao je Kaplanski izvještaj o radu isnansi alnog i gospodarskog odbora, Izvjestio je o raznim novim mogućnostima rada, koje su u zadnje vrijeme u Palestini nastale, te ne samo da su üblažile nezaposlenost, već omogućuju i daljnje useljivanje. Zatim je sli edio izvještaj direktorija Koren Kajesoda, kojeg je dao dr. F eivvel. Sekretar K. H. Leo Herrmann upotpunio je ovaj izvještaj đetajliranim brojčanim prikazom o prilikama u pojedinim zemljama. U debati o svom izvještaju govorili su o raznim gospodarskim pitanjima Arlosorov, Hantke, Bavtl, Gottlieb, Levite, Mereminsky, Levrin, Eder, Goldberg, Naidić, Halpern, Mayer Grunbaum i Kaplan te palestinski eksperti, Herzfeld i Ebrlich, Arlosorov označio je sadanji položaj kao stagnaciju koja se metodama dosadanje cijonističke politike ne može svladati. Pokret očekuje, da će gospodarska egezkutiva predložiti opsežan gospodarski program, i želi, da od egzekutive čuje, kako si zamišlja provedbu ovog programa. Na večernjoj sjednici nastavila se debata o demisiji dra. Solovejčika. Raspravljalo se poglavito o ova tri problema; proveđenje zaključaka prijašnjih zasjedanja akcijcnog komiteja, držanje dra. Solovejčika u egzekutivi i forma njegove demisije, Sa strane egzekutive isticalo se, da je njeno držanje spram zahtjeva dra. Solovejčika bilo odredjeno silom prilika. Stavljeni su prijedlozi, kojima bi se egzekutiva obvezala, da provede zaključke akci onog komiteja, a dr, Solovejčik da se pozove, da povuče svoju demisiju. Nakon izjave Sokolova u toj stvari, povukli su sami predlagani svoje prijedloge. Debate se završile, a da nije stvoren nikakov zaključak.
Na sjednici cd ponedjeljka branio je Kaplansky predloženu redukciju budgeta za 10 po sto. Izabrana je komisija, koja bi imala zajedno sa gospodarskim i finansijalnim vijećem ponovno da pretrese ovo pitanje, i da plenumu slavi nove prijedloge. Dr. B ar t h referirao je zatim u svojstvu odvjetnika kongresa o učestvovanju VaVad Leumija u palestinskoj egzekutivi. Izjavio je da su zahtjevi Vaad Leumija obzirom na zaključke kongresa pravno j konsfitucionalno neosnovani. Akcijom Komitej nema zakonskih mogućnosti, da udovol i željama Vaad Leumija. Dr. C h a j e s naglasio je kao predsjednik AK., i ako akcijonom komiteju nije juridički dana mogućnost, da u toj stvari nešto poradi, da bi ipak bilo cd koristi, kad bi se Vaad Leumi pozvao, da učestvuje u sjednicama. Pri eđlog se prima jednoglasno, O ovom pitanju godišnja će konferencija ponovno raspravljati. Na večernjem zasjedanju primljeni su novi prijedlozi budgetne komisije, Prepcrni član 1. glasi sada; »Akcijcni komitej stavlja egzekutivi u dužnost, da redoviti palestinski budget počam od aprila u punom opsegu provede. Egzekutiva ima u zajednici s financijalnim i gospodarskim vijećem da do konca maja stvori odluku, hoće Ii se u god, 5684, (oktobar 1923. mart 1924.) provedene redukcije naknadno u drugom polugodištu izjednačiti, ili će se odbiti od etata«. Protivno prijedlogu Barthovom zaključeno je, da se i mizrahistički budget podvrgne ovim ustanovama: Prima se za tim drugi prijedlog finansijak nog i gospodarskog vijeća, koji glasi; »Zaključak akcijonog komiteja od oktobra, glede premještena svota predvidjenih u naknadnom etata za kredite i investicije za Hipotekarnu banku, Palestine Electric Corporation i Solel Bone u redoviti palestinski budget, ne smije se eventualnom redukcijom budget a promijenili.« U etat je uvršteno L 2000 za učestvovanje u zanatipskoj banci. U radničkom etatu predvidjeno e L 5000 i pomoću kojih bi se nezaposleni i novoprispjeli imigrant? smjestili u duhanskim nasadama i kamenolomima. Prima se prijedlog dra, Hantkea, koji glasi; »A, K. umoljava egzekutivu, da ispita, da li faktični izdaci u Palestini odgovaraju sadanjim prilikama, te da godišnjoj kcnferenci i predloži materijal .na osnovu kojeg bi se moglo raspravljati o specijaliziranom budgetu. U promijenjenom obliku primljen je slijedeći prijedlog mizrahista: »A, K. preporuča palest, egzekutivi, da ispita, da li je potrebno obrazovanje mješovite radničke komisije kod radnog departmana palest. egzekutive«. Dalje su primljeni slijedeći prijedlozi Arlosorovljevi: 1. A. K. potvrdjuje zaključak finansijalnog i gospodarskog vijeća, da zajedno sa svojim palestinskim članovima aktivno sudjeluje kod priprave novog budgeta, koji bi se imao predložiti godišnjoj konferenciji. 2, A. K. konstatira, da je prema članu 4. mandata bitna funkcija Jevvish Agency, da palestinsku administraciju savjetuje u svim gospodarskim I pravnim pitanjima, koja su u vezi s osnutkom narodne domaje. U spoznaji, da su mnoga od ovih pitanja, tako carinsko-porezna politika, gospodarsko zakonodavstvo, već danas aktualni problemi, stavlja A. K. egzekutivi u dužnost, da učini sve potrebite predrad-
6
»Ž 1 D O V«
BROJ 12.