Židov

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

IZVJEŠĆA SAVEZNOG ODBORA

TAJNIČKI IZVJEŠTAJ. Posljednji cijonistički kongres u Karlovim Varima, koji se bavio problemima obnovnoga rada u Erec Jisraelu jasno nam je opet pokazao, koliko će još trebati napora i požrtvovnosti da izgradimo narodnu domaju. I u spoznaji goleme odgovornosti, što ih nosi cijonistička organizacija kao Jewish Agency raspravljalo se o najakutnijem i najtežem pitanju: o namicanju financijalnih sredstava za obezbedjenje rada u Palestini. Nema sumnje, da sav naš rad trpi od toga, što nismo u stanju da osiguramo po kongresu prihvaćeni minimalni budžet, već i njega moramo neprestano restringirati. 1 za to odgovorni muževi traže, da se privuku na sarađnju i drugi dijelovi židovstva i da im se stvore mogućnosti za zajednički rad. Ali pored svega toga dužnost nam je da još bolje izgradimo našu organizaciju, jer sav teret odgovornosti ostat će i nadalje, i kad će nam uspjeti da privučemo na sarađnju i druge židovske korporacije, na ledjima cijonističke organizacije i samo naša *većana nastojanja služit će primjerom i biti podstrek drugima. Čvrsta i prema tmutra konsolidovana cijonistička organizacija jedino je jamstvo za nesmetano provadjanje svih planova izgradnje Erec Jisracla. U sve dijelove cijonističke organizacije mora da prodre spoznaja, da danas valja u povišenoj mjeri provadjati organizatorni i propagandistički cijonistički rad, koji te jače vezati sve ogranke svjetstke orgaganizacije s vodstvom i ojačanjem organizacije stvoriti jak oslon vodstvu, a podjedno i širiti razumijevanje za veliko djelo izgradnje naredne domovine i dužnosti, da svaki uz napor krajnjih sila doprinese maksimum žrtava u radu i u novcu. ♦ Imajući u vidu velike zadatke, što nam nalaže obnovno djelo u Erec Jisraelu > dužnost izgradnje organizacije. Savezni je Odbor u prvome redu vodio brigu ok j mjesnih organizacija, jer njihovo aktiviranje i okupljanje radnih sila u njima, ima da dade našim nastojanjima garanciju za zbiljsko ostvarenje. Od prvoga dana nastojali smo provesti istinsku reorganizaciju, koja će stvoriti doista žive stanice, što no ne će samo primati naloge i vršiti dužnosti, kad ih se na to pozove, već kaje će iz sopstvene pobude biti kadre da oplođuju i oživljuju cijonistički rad našega Saveza. I podnašajući ovaj izvještaj ne ćemo da pobudimo iluzija i da pišemo o us-

pjesima koji su postignuti, kao da je time već doista riješen problem mjesnih organizacija. Moramo što više ovom prilikom konstatovati, da u mnogim mjestima postoje mjesne organizacije tek na papiru, te da se iz toga razloga izjalovilo mnogo nastojanje našega Saveza. U većini mjesta nema dovoljno jakog osjećaja vezanosti s centralom i potrebe za snažnu organizaciju. Kraj toga često onemogućuju i uzroci lokalne naravi, da se mjesne organizacije razviju i da intenziviraju svoj rad. Pokazala se i neka opća malaksalost, pa su mnogi očekivali poboljšanje toga stanja od posjeta pojedinih mjesta po članovima Saveznoga Odbora. Bez obzira na to, da Savezni Odbor ne raspolaže s tolikim silama da može posjetiti sva mjesta a to bi bilo bez sumnje nužno ne vjerujemo, da je to put, koji vodi do ozdravljenja naših mjesnih organizacija. Gdje nema u samome mjestu preduvjeta' za rad jedne mjesne organizacije,. ne mogu ih stvoriti niti posjete članova Saveznog Odbora. Pored svega toga mi smo ipak nastojali da posjetimo što više mjesta, već radi uspostave ličnoga kontakta, koji ima da jače veže naše ćelije i da učvrsti organsku suvislost pojedinih dijelova naše organizacije s njihovim predstavništvom. U toku ove godine bili su izaslanici Radnoga Odbora u ovim mjestima; Banjaluka, Beograd, Brčko, Bijeljina, Brod n/S, Debeljača, Karlovac, Novisad, Osijek, Pančevo, Sombor, Subotica, Sarajevo, S.tari Bečei, Veliki Bečkerek, Velika Kikinda, Vinkovci, Vršac, Vukovar i Zemun. Ali svim tim nije postignut onaj efekt, koji bi bio potreban. Radni je Odbor držao redovite sjednice svake nedjelje bar jedamput, dok se Savezni Odbor mogao sastati jedamput o ovoj izvještajnoj godini i to u nedostatnom broju. Sjednicama Radnoga Odbora pribivali su u mnogim važnim raspravama i gosti. Od gospode sa strane pribivali su gg. dr. Adolf Friedemann, član ekonomskog vijeća cijonističke organizacije, Herman Schccken, te ing. Hugo Zaloscer iz Hedere. U toku izvještajne godine raspisani su i provedeni izbori za XIII. kongres svjetske cijonističke organizacije, te su izabrana tri delegata i to gg. dr. Hugo Spitzer, dr. David Alkalay i dr. Licht, a kao zamjenici dr. Moric Levi, Simo Spitzer i dr. Julije Dohany. Naši delegati bili su članovi najvažnijih komisija na kongresu, te su nakon povratka referirali o rezultatu kongresa. Radni je Odbor pro-

veo više akcija i stajao je u vezi s Egzekutivom svjetske cijonisličke organizacije, direktorijem K. K. L. i Keren Hajesoda, naročito u pitanju osnutka jugoslavenske lialučke farme. Savezno je Vijeće u Novome Sadu naredilo Radnome Odboru, »da što prije dovede u definitivnu formu plan ostvarenja i način omogućivanja ostvarenja jugoslavenske halučike farme financijalnim sredstvima bez uštrba za opće kolonizatornc zadatke svjetske cijonističke organizacije. Pri tome želi Savezno Vijeće, da osnivanje jugoslavenske lialučke farme bude u potpunome skladu s načelima nacijske ko” lonizacije, kako su oličena u instituciji Keren Kajemet Lejisraela*. U provođenju ovoga naloga Radni se Odbor stavio u kontakt s predstavnicima naših halucim u Palestini i svim pozvanim kolonizatornirn faktorima cijonističke- organizacije, te nastojao da nadje što povoljnije riješen je, koje će zadovoljiti naše halucim i nas. Nakon dugih pregovora uspjelo je našem delegatu na XIII. citonistiokom kongresu, dru. Lichtu, u zajednici s drom. Beno Steinom, da sklopi utanačenje s hanhalom Keren Kajemet Lejisraela, prema kojem K. K. L. daje Savezu cijonista Jugoslavije opciju na 1000 dunuma zemljišta za osnutak jugoslavenske halučke farme uz uvjet, da se prethodno imademo starati za troškove instalacije, koji se moraju namaknuti u prvoj godini, dok se protuvrijednost tla i melioracija ima da namakne postepeno iz kontigenta općih sabirnih sredstava K. K. L. u Jugoslaviji. Nakon što smo postigli ovako povoljno riješenje, obratili smo se apelom na sve Židove u Jugoslaviji, da namaknu potrebita sredstva za investicije halučke farme uvjereni, da će se imućniji Židovi odazvati doličnom svotom, jer nismo ovom akcijom htjeli poći u široku masu, da ne naškodimo drugim akcijama. Oduševljeni prijem prijedloga o osnutku halučke farme i sjajni primjeri požrtvovnosti na Saveznom Vijeću opravdali su nadu, da ćemo akciju brzo moći dovršiti. Medjutim se stvar zavukla, nijedno mjesto, osim dvije časne iznimke (Bjelovar dr. LandJcr i Daruvar dr. Katz), nije samo provelo akciju i uslijed toga nismo bili u stanju da akciju završimo tako, da bi kolonija već u proljeću mogla započeti s radom. Da ipak pospješimo rad i da postignemo bolji uspjeh pozvali smo g. ing. Zaloscera iz fiedere, da dodje u Jugoslaviju i da njego"

aop. vili.

UPRAVA 1 UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. 111. KAT

POŠTARIMA PLAĆENA U OOTOVOK

ZAGREB 30. maja 1924 - 26. Ijara 5684.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA; GOD. 60 D. POLUGOD. 30 D. CETVKTGOD. 15 D. POJEDINI BROJ 1.50 D.

BROJ 22-23