Židov
goga? Poznajem svu Tvoju okolicu i poznajem Tebe. Nijesam nikada kolebao i ne ću to nikad učiniti. U glavnoj stvari ne ću ništa da kažem, jer ćemo o tome govoriti u Beču. Srdačnim pozdravom Tvoj vazda vjerni Daade.
rova, koji se medju sobom pobijaju, tako se cijonisti izričito proklamiraju narodom. Da li Vam je gospodine predsjedniče, cijonizam i židovski nacionalizam simpatičan ? • Jest, akoprem Židovi nijesu nacija u običnom smislu riječi, mogu .to- da postanu. Sovinizam je smiješna i luda stvar. Nijesam Čeh, da mrzim i proganjam Nijemce ili obratno. No kao individualista volim svaki razvitak čovječjih i nacijskih osebina. Nacijonalizara, koji će obogatiti svijet novim bojama i osebnim kulturama, moramo da poštujemo. Ne ću da govorim o kršćanskoj ljubavi, to Je preširoka tema. Kakovog smisla može da imade nacionalizam, kojemu Je jedina svrha egoizam te mržnja i prezir za ostale nacije. I država mora da imade neku idealnu vrijednost, inače nije država, već neki birokratski stroj. Što se tiče cijonizma, držim ga šansom budućnosti žid. .naroda, a kao takovu je ne .smijemo napustiti. Svakako rn i je cijonizam kao stvar karaktera simpa ti č na. U sebi imade neku potenciju volje, a židovskom životu daje karaktera«. Usred našeg razgovora pojavljuje se general, duboko se nakloni i javlja predsjedniku, da je već skrajnjc vrijeme, da se podje k svečanostima. Predsjednik ustaje, žali što mu nije moguće da se porazgovori i s ostalim kole gama i opraštaše od nas. Zavidno su me gledale kolege. Bio sam jedini, koji je imao sreću, da dulje vremena govori s predsjednikom.
Kfar Jeheskel
Druga je kolonija na zemljištu Keren Kajemeta, o kojoj ćemo u našem listu da govorimo Kfar Jeheskel, koji se može da nazove blizancem Nahalala. Kfar Jeheskel osnovan je u isto vrijeme i na jednakoj osnovici kao i Nahalal. pa već od početka vlada prijateljska konkurencija izmedju oba naselja. Položaj: Kfar Jeheskel leži u Emeku, sačinjava dio područja Nuris, koso jie položen prema željezničkoj pruzi AfuleZemah, izmedju stanica Afule i Beisana. U mjesto se može da stigne željeznicom iz Jerušalajima za pet i po sata, a iz Hajfe za jedan i po. Leži veoma blizu željezničkoj stanici Ein-Harod, pa odatle transportira svoje produkte u Hajfu, kao što to čine i sva druga naselja u Emeku.
1m e. Prvotno zvaše se kolonija Ejn Tabuu (Samuel 29, 1). Ime Kfar Jehcskel dano je selu prema želji plemenitog darovatelja, koji je svojim darovanjem Keron Kajemetu stvorio mogućnost osnutka toga naselja. 1 , , Godinu dana prije toga zamolio ie glavni ured našega Fonda toga gospodina, Židova sa orijenta, da nešto daruje Kcren Kajemetu. Dao je tada 10.000 funti istaknuvši dva uvjeta: da se novac tako upotrebi, te bi se ovakim načinom ovjekovječilo ime njegovoga pokojnoga brata Jeheskela i da se njegovo ime nc smije da oda. Stvorilo se mišljenje, da bi se misao prvog uvjeta mogla najbolje. Ostvariti tako,, da se osnuje neko naselje imenom Kfar Jeheskcl. A za* taj je naum bila potrebna oveća suma novaca. Anonimni darovatelj izjavio je, da ne može preuzeti obveze, za dalje darivanje, ali da hoće onako kako može pomagati Keren Kajemet Lejisrael. Nacijonalni Fond počeo je da izradjuje nacrt za naselje, pa je malo vremena iza toga od anonimnog darovatelja opet dobio iznos od 10.000 funti Od onda dostigli su darovi toga prijatelja Keren Kajemeta svotu od 35.000 funti. Posljednji je dar stigao tek u maju ove godine. Troškovi osnutka. Od 20.000 dunuma zemljišta u Nurisu, koje je kupio KKL, bijaše 6.000 odredjeno za novo naselje, uredjeno na osnovici individualističke gospodarske forme. KKL dao je dalje novaca za drenažu močvara i Ejn Tabunu, uredjejne vodovoda, izgradnju ceste do željezničke stanice i za nasade drveća. Keren Hajesod davao je zajmove za gradnju kuća i nabavu inventara. Plan sela. Kolonije, što su osnovane prije rata, dozivaju nam danomice u pamet greške, koje su počinjali, njihovi osnivači. U njih je vladao običaj, da kuće. gospodarske zgrade i vrtove izgrade s obiju, strana, uzduž jedne i jedine ceste. Nije postojala neka centralna točka naselja. a prema'tome ni organičko jedinstvo. Nijesu izgradili puteve do sela, pa se za kišne dobi gotovo i nije moglo doći do njih. U nacrtu seljačkog naselja Kfar Jeheskela (izradio, ga je arhitekt za izgradnju gradova i kolonija Rihard Kaufmann) odredjena je unapred čitava shema gradnje. Selo čini središte svega zemljišta, što pn-
pada naselju. Podijeljeno je na 60 blokova, sve po 100 đunama za svaku porodicu. Na svakom bloku ima mjesta' za zgrade, dvorište i vrt za intenzivnu kulturu. Zemljište za ekstenzivno poljodjelstvo, 90 đunama za svaku porodicu, leži izvan sela. Pet je dunama zemlje odredjeno za svakog zanatliju i za ostale ljude, koje svaka kolonija trc-ba (učitelj, kovač itd.). Odredjeno Je dovoljno zemljišta za javne zgrade, bolnicu, školu itd. Onako kao i u Nahalalu šire se jednaki blokovi zemljišta od središta rastavljeni radijalnim crtama, što naliče žbicama na kolu. Selo leži na brežuljku, a odlikuje se nadasve zdravim podnebljem. Opskrba vodom: Kfar Jeheskei dobiva vodu sa izvora kod EjmHaroda; to je ono vrelo, kod kojega je Gideon kušajući ljude načinom, kako' će .piti rodu, odabrao tri stotine drugova, s kojima se borio protiv Midjanićana. Budući da taj izvor leži na području brda Oilboa, mora se voda da tjera sisaljkarna na visinu brežuljka Kfar Jeheskela. Taj posao vrše dvije sisaljke od 10 konjskih sila, a glavne su dovodne cijevi dugačke dva kilometra. Iz rezervoira spušta se voda zbog gravitacije do svake kuće i svake farme. Što ta uredba za stanovnike naselja znači, može se da spozna, kad se čovjek sjeti, da su prije toga vodu sa izvora na vrh brda morale da nose mazge. Ta bi se voda lijevala u velike bačve, što su se nalazile u svim većim ulicama sela, a odavle bi je opet domaćice morale da nose do svojih kuća. Nasad. Izuzevši jednu šumu eukaliptusa izvan sela na području od| 220 dunama posadjeno je u selu mnogo drveća, pa mu daju prijatnu sliku. S obiju strana glavnih puteva posadjeno Je drveće, što čini lijepu aleju. I ispred svake kuće ima po nekoliko stabala. Oranice naselja naznačene su stablima, što već dostigoše visinu od četiri do pet metara. Miješano gospodarstvo. Svaka porodica imade svoju baraku, u kojoj su dvije sobe i kuhinja. Iz čvrsta materijala gradjene staje i suše već su odavna dovršene. Selo ima 148 krava, a medju njima irna 46 komada čistokrvne pasmine. Hvala boljoj metodi uzgajanja i boljoj kvaliteti zasadjene hrane daje svaka krava u jednoj godini prosječno do 2500 litara mlijeka, a Arapu daje njegova krava godišnje tek oko 600 litara. Od dobivena mlijeka oduzima se neki kvantum za potrebe stanovnika naselja, a ostali dio otprema u Hajfu, pa se ondje prodaje. Uporabom inkubatora, nabavljenih iz Amerike izleglo se ovog proljeća oko 700 do 1000 pilića na svakoj farmi. 54 košnica daje med, pa se i time može štošta da privredi, ali ova grana gospodarstva traži nešto više spreme i spret nosti. Vrtovi oko kuća natapaju se vodom iz vodovoda, pa se tako u njima može da uzgaja različito povrće. 206 dunama zemlje, što je odredjeno za sadjenje voćaka, obrašteno je lozom, pa će se prvo grožđe koje se već može jesti obrati ove jeseni. 120 dunama zasadjeno je narančama, kajšijama, smokvama itd. Više je od 5000 đunama izorano. Najveći flio tla odredjen je za žito. Kolonija posjeduje traktor, koji
Iz Wolffsohno vog testamenta
Mojim milim prijateljima Jacobusu Karmu, dru. N. Katzcnelsolmu i dru, Eduardu Leszynskome. Imam prema Vama potpuno povjerenje, da ćete moj imetak (odbivsi legate, koje sam odredio u testamentu i koje cu još odrediti) upotrijebiti prema mojim željama. Želim, da se sav moj imetak upotrijebi u Palestini za opće židovske, po mogućnosti cijonistkrke svrhe.
Konstituirajte se odmah iza moje smrti u odbor Wolffsohnova Fonda. Ovaj odbor neka sastoji od 3 ili više članova. Umre li koji član. neka ipreživjeli članovi biraju novoga, tako da odbor uvijek sastoji od najmanje tri člana. Želim, da Hans Herzl ako Vi to smatrate podesnim pripada odboru. U prvome redu neka se iz moga imetka kupi grobnica u Palestini, u kojoj se imadu sahraniti kosti lierzla, moje supruge i moje. Ujedno se imadu podmiriti svi troškovi prevoza. Želim da ležim pokraj Herzla i da moj nadgrobni kamen ništa ne sadržava osim moga imena, dana rodjenja i smrti i riječi: nasljednik Herzla, predsjednik cijonističke organizacije. Ostatak moga imetka neka se upotrijebi za opće židovske, po mogućnosti cijonističke svrhe u Palestini...
BROJ 40.
»ŽIDOV«
3